Prošlog vikenda Rai 3, televizijski kanal talijanske nacionalne radiodifuzije, emitirao je program o neuspjehu Italije da ispuni svoje obveze kao članice Europske unije. Koliko se država članica pridržava ovih obveza mjeri se brojem prekršajnih postupaka koje je Europska komisija pokrenula protiv nje zbog uočenih povreda obveza iz Ugovora. Općenito shvaćena kao jedna od najproeuropskijih država, usporedna statistika prekršajnih postupaka koje je Komisija pokrenula protiv država članica tijekom vremena pokazuje da Italija ima izrazito slabe rezultate u poštovanju zakona EU-a.
Nije iznenađujuće da je diskriminacija protiv “Lettorija”, nenacionalnog nastavnog osoblja na talijanskim sveučilištima, obrađena u Govorio 3 program. Diskriminacija predstavlja najduže kršenje odredbe o jednakosti tretmana iz Ugovora u povijesti EU-a. Nadalje, vrijedno je vijesti da je prošlog srpnja Komisija donijela odluku da još jedan slučaj povrede protiv Italije uputi Sudu Europske unije (CJEU). Niz članaka u The European Times prati pravnu povijest Lettoria i njihove kampanje protiv diskriminacije koju su pretrpjeli od prvog od Allué presude 1989. godine odlukom g Visoka škola za povjerenika uputiti najnoviji prekršajni postupak protiv Italije Sudu Europske unije u srpnju prošle godine.
John Gilbert je nacionalni Lettori koordinator za FLC CGII, najveći talijanski sindikat. U razgovoru s Rai 3 na Sveučilištu u Firenci, gdje predaje, ukratko je opisao pozadinu slučaja diskriminacije koji je pod lupom. U nizu parnica koje vode od presude Allué iz 1989. do neriješenog postupka protiv Italije, Lettori su dobili 4 slučaja pred Sudom Europske unije u vezi s pitanjem jednakosti tretmana s njihovim talijanskim kolegama. Ova je statistika najvjerojatnije šokirala publiku Raija, s obzirom na opću percepciju da su presude CJEU konačne i definitivne. Trajanje parnice je značilo da su mnogi Lettori otišli u mirovinu a da nikada nisu radili pod nediskriminirajućim uvjetima na koje im daje pravo odredba o jednakom tretmanu iz Ugovora. Nadalje, diskriminacija je zapravo i diskriminacija na temelju spola: 80% od 1,500 Lettoria koji predaju ili su predavali prije umirovljenja na talijanskim sveučilištima su žene, istaknuo je g. Gilbert.
Činjenica da će FLC CGIL, najveći sindikat u zemlji, pozvati Europsku komisiju da tuži Italiju zbog diskriminirajućeg postupanja prema nenacionalnom Lettoriju, očito je bila uvjerljiva točka za publiku talijanskih gledatelja. G. Gilbert se osvrnuo na sedam nedavnih pritužbi povjereniku za poslove i socijalna prava, Nicolasu Schmitu, u korist Lettorija. Pored ovih predstava, a zajedno sa Asso.CEL.L, službeni podnositelj pritužbe u postupku zbog povrede prava Komisije protiv Italije, FLC CGIL proveo je nacionalni Popis stanovništva u Lettoriju, koji je na zadovoljstvo komisije dokumentirao rasprostranjenost diskriminacije Lettorija na talijanskim sveučilištima i utjecao je na otvaranje sadašnjeg prekršajnog postupka.
Izvještavanje o slučaju Lettori od strane RAI-a, službenog nacionalnog emitera, nastavlja nedavni interes koji su talijanski mediji pokazali za slučaj Lettori. Jednodnevni FLC CGIL štrajk lipnja 2023. u kampusima diljem Italije bio je dobro popraćen u simpatičnim lokalnim talijanskim medijima, uz televizijski prijenos prosvjeda u Firenci. Padova i Sassari. Nacionalna televizijska kuća bila je posebno suosjećajna sa slučajem Lettori, ističući njihove visoke kvalifikacije i temeljnu nastavnu ulogu koju Lettori imaju na talijanskim sveučilištima. Kao istraživački, informativni program, doneseni zaključci imat će težinu u javnom mnijenju. Konkretno, Rai 3 je bio oštar da se diskriminacija koja bi na kraju mogla rezultirati nametanjem visokih novčanih kazni Italiji trebala nastaviti desetljećima u prkoseći kaznama CJEU-a.
Još uvijek nije određen datum za saslušanje u slučaju Komisije protiv Italije, navedenom u registar CJEU kao predmet C-519/23. Osim očitog interesa koji je pokazan u Italiji, slučaj se pomno prati diljem Europe, osobito od strane stručnjaka za pravo EU-a. To je zato što povijest slučaja i sporna pitanja zadiru u samu srž učinkovitosti postupka radi povrede kao sredstva za provedbu prava EU-a. Za bolje razumijevanje ovih nedvojbeno složenih pitanja i njihovih važnih implikacija na provođenje pravde u EU-u, poučno je prisjetiti se presude CJEU-a o izvršenju iz 2006. Predmet C-119/04. Zbog neprovođenja ove odluke Komisija je pokrenula slučaj povrede koji je sada u tijeku pred Sudom.
U slučaju C-119/04, Komisija je preporučila nametanje dnevne kazne od 309.750 eura o Italiji zbog kontinuirane diskriminacije Lettorija. Italija je u posljednji trenutak donijela zakon u ožujku 2004., čije odredbe je CJEU smatrao da bi mogle ispraviti diskriminaciju. U nedostatku dokaza u izjavama o tome je li ovaj zakon pravilno proveden, Sud je odbio novčano kazniti Italiju. To što je Povjerenstvo otvorilo naknadni postupak zbog povrede jasno pokazuje da ono zauzima stajalište da odredbe zakona iz ožujka 2004. nikada kasnije nisu ispravno provedene.
Slučaj Lettori zatim dovodi do brojnih važnih razmatranja u vezi s vođenjem postupka za povredu:
1. Odredbe Ugovora za prekršajne postupke: Rimski ugovor ovlastio je Komisiju da pokrene prekršajne postupke protiv država članica zbog uočenog kršenja obveza iz Ugovora. Kasnije je odredba Ugovora iz Maastrichta dodatno ovlastila Komisiju da pokrene ovršni postupak zbog neprovođenja odluka o kršenju i dala je Sudu Europske unije ovlast izricanja novčanih kazni za nepoštivanje. Jasno, tada je uveden ovršni postupak radi zatvaranja. Slučaj Lettori pokazuje da u tome nisu uspjeli.
2. Dokazi: U predmetu C-119/04 suci su oštro primijetili da nije bilo dokaza od strane Lettorija u izjavama Komisije koji bi pobijali tvrdnje Italije da je zakon iz ožujka 2004. ispravno proveden. Da su ti dokazi bili dostupni Sudu, slučaj bi očito imao sasvim drugačiji ishod. Potrebne su zaštitne mjere kako bi se osiguralo da podnositelji pritužbi, u čije ime Komisija pokreće postupak za povredu, mogu provjeriti i odgovoriti na dokaze o depozitu država članica.
3. Zahtjev povjerljivosti. Iako se postupci zbog povrede poduzimaju u ime podnositelja pritužbe, podnositelji pritužbe tehnički nisu strana u postupku, a razmjena između Komisije i države članice ostaje povjerljiva. Pošteno govoreći, Komisija je prikupila obilje dokumentacije od podnositelja pritužbe Lettori tijekom ovog postupka. Međutim, prema sadašnjim rješenjima, podnositelji pritužbi ostaju u neznanju o odgovoru države članice na njihove podneske. Na Sveučilištu “La Sapienza” u Rimu, na primjer, Komisija je obaviještena da je ugovor koji se smatra diskriminirajućim u Presuda CJEU-a iz 2001 ostaje na snazi i danas. Lettori, koji je u službi desetljećima, može primati istu plaću kao i kolege zaposleni godinama nakon presuda u predmetu Allué, prkoseći istoj presudi iz 2001. godine. Pristup protuargumentima države članice u ovakvim situacijama bio bi poučan i koristan za podnositelje pritužbi.
4. Retrospektivno zakonodavstvo država članica za tumačenje odluka Suda Europske unije
Nakon presude u predmetu C-119/04 i sudskog prihvaćanja da uvjeti talijanskog zakona iz ožujka 2004. mogu ispraviti diskriminaciju, lokalni talijanski sudovi rutinski su tužiteljima Lettori dodjeljivali neprekidne nagodbe za rekonstrukciju karijere od datuma prvog zaposlenja. No, u prosincu 2010. Italija je donijela Gelminijev zakon, zakon koji je navodno pružao autentično tumačenje zakona iz ožujka 2004., a samim time i prateću presudu Suda Europske unije.
Gelmini ograničava potpunu rekonstrukciju karijere zbog Lettorija na godinu 1995. - granica koja nije nigdje propisana u presudi CJEU-a, niti u zakonu iz ožujka 2004. godine. U suprotnosti s presudama lokalnog talijanskog pravosuđa, također je u suprotnosti s nedavnim odlukama nekih talijanskih sveučilišta, poput Milana i Tor Vergata, koja su svojim Lettorijima dodijelila neprekidne rekonstrukcije karijere.
Stvar o kojoj se ovdje radi je očigledna i ne treba previše opterećivati. Da se državi članici može dopustiti retrospektivno tumačenje zakona o kojima je Sud Europske unije već presudio, i to u vlastitu korist, postavio bi presedan s vrlo ozbiljnim implikacijama na vladavinu prava u EU.
Kurt Rollin je predstavnik Asso.CEL.L za umirovljenog Lettorija. Komentirajući program Rai 3 i neriješeni slučaj CJEU protiv Italije, g. Rollin je rekao:
“Nepopustljivost talijanske države uvukla je Lettorie u pravnu baruštinu više od četiri desetljeća. Unatoč pribjegavanju svim raspoloživim sredstvima za pravnu zaštitu, Italija je, očito nekažnjeno, uskratila naše pravo iz Ugovora na jednak tretman. Ohrabrujuće je što su RAI, talijanski nacionalni emiter, i FLC CGIL, najveći talijanski sindikat, tako jasno istupili u korist nenacionalnog Lettorija. Nadamo se da će neriješeni slučaj povrede pred CJEU-om donijeti zakašnjelu pravdu za našu kategoriju.”
