Bez sumnje, mnogi od nas, nakon što otvore svoj račun na Facebooku, Instagramu, Tiktoku ili bilo kojoj drugoj društvenoj mreži i pogledaju odjeljak sa spremljenim datotekama, pronađu desetke spremljenih, ali zaboravljenih poveznica na članke, videozapise i druge materijale. Ova se radnja može nazvati "bookmarking"— proces tijekom kojeg možemo spremiti različite online sadržaje i zatim ih lako pronaći na jednom mjestu. Ali kako to da toliko štedimo i gomilamo, a da se tome nikada ne vratimo?
Znamo li koja je svrha spremanja ovih poveznica?
Kada se ispituje čin označavanja u kontekstu svjesnog odabira spremanja informacija viđenih na internetu, može se povezati s namjernom odlukom i namjerom korištenja spremljene poveznice u budućnosti. To ukazuje na to da korisnik želi sistematizirati i organizirati informacije tako da ih može lako pronaći i koristiti prema svojim potrebama.
Međutim, danas je sve veći rizik i trend gomilanja velikih količina informacija: raznih društvenih sadržaja, poveznica na web stranice ili e-mailova koji se često pohranjuju nesređeno i bez posebne namjene. Psiholozi i istraživači su ovo ponašanje već nazvali — “digitalno gomilanje”.
Gomilanje kao radnja nije nova za istraživače, jer je oduvijek bilo ljudi koji su gomilali knjige, račune i mnoge druge fizičke predmete. Međutim, te navike postupno prelaze u digitalno područje i postaju novi izazov. Konstantno spremanje e-pošte, kolutića i članaka može se činiti bezopasnim, ali može dovesti do nekontroliranog ponašanja i ozbiljnijih posljedica nego što se čini na prvi pogled.
Što pokreće gomilanje digitalnog materijala?
Čin spremanja određenog sadržaja i vraćanja na njega mnogima je poznato, no to obično nije ozbiljan problem. Međutim, sve nekontroliranija želja — ili pojavna prisila — da stalno spremate sve što vidite na internetu, a što pobuđuje vaš interes, može se pojaviti zbog temeljnih psiholoških problema.
Prvo, kada se osoba susretne s određenim materijalom, često ne kontrolira svoju odluku i odluči spremiti sadržaj. Često smatraju da će nepohranjivanje uzrokovati tjeskobu, osjećaj nelagode i sumnju da će im materijal trebati u budućnosti, ali kada dođe vrijeme, možda neće imati pristup potrebnim informacijama.
Drugi razlog zašto se digitalni sadržaj često gomila je emocionalna vezanost. Taj je razlog uže povezan s osobnim datotekama, poput e-pošte ili fotografija, koje je teško otpustiti jer osoba osjeća gubitak.
Kako znati jeste li digitalni skupljač?
dr. Richard Brown navodi pet znakova koji mogu pomoći u određivanju je li netko od nas digitalni gomilač. Prvo, to je stalno gomilanje digitalnog materijala, kao što je puna ulazna pošta ili neorganizirane spremljene datoteke, s mišlju da bi mogli biti potrebni. Drugo, ne brišete neiskorišteni materijal koji je spremljen, ali nikad pregledan. Treće, teško je pronaći ono što vam treba među obiljem spremljenih datoteka. Četvrto, postoji emocionalna vezanost, što otežava brisanje neiskorištenih datoteka. Peto, datoteke spremate na više platformi ili uređaja kako biste osigurali pristup.
Završna riječ
Dok se gomilanje fizičkih ili digitalnih materijala može činiti bezopasnim i gotovo univerzalnim ponašanjem, svatko bi trebao pažljivo razmisliti jesu li spremljene informacije potrebne te hoće li biti korisne i potrebne u budućnosti.
Napisao Agnė Vaišnoraitė
Izvori: Zdravlje UCLA, Psihologija danas
You Can ponudi svoju vezu na stranicu koja je relevantna za temu ovog posta.
