O le tolu-kuata o le siosiomaga faʻavae eleele ma e tusa ma le 66% o le gataifale ua matua suia i gaioiga a tagata. I le Aso Faava o Malo mo Biological Diversity, na unaʻia ai e le Failautusi Aoao a Malo Aufaatasi e faamuta le 'tau valea ma le faataumaoi faasaga i le natura'.
“E taua tele le olaola eseese mo le ausiaina o le Atinaʻe Atinaʻe Atinaʻe, fa'amutaina le fa'amata'u fa'amata'u o suiga o le tau, taofia le fa'aleagaina o fanua, fausiaina o le saogalemu o mea'ai ma le lagolagoina o le alualu i luma o le soifua maloloina o tagata", o le tala lea a António Guterres i se faʻamatalaga.
Na faailoa mai e le pule o le UN, o meaola eseese e ofoina atu ni fofo mo le tuputupu aʻe lanu meamata ma, o le tausaga nei, o le a fono ai malo e malilie i se taʻiala o meaola eseese i le lalolagi atoa ma le manino ma fuaina sini e tuʻu ai le paneta i luga o le ala o le toe faʻaleleia i le 2030.
“O le auivi e tatau ona foia ai le mafuaʻaga o le gau o meaola eseese ma mafai ai ona suia suiga manaʻomia mo le ola faʻatasi ma le natura e ala i le puipuia lelei o le tele o eleele o le lalolagi, vai fou ma ogasami, faʻamalosia le faʻaaogaina ma le gaosiga gafatia, faʻaaogaina fofo faʻavae natura e foia ai. suiga o le tau ma le faamutaina o fesoasoani e faaleagaina ai le siosiomaga”, o lana faaaliga lea.
Na faʻaopopo e Guterres o le maliliega faʻavaomalo e tatau foi ona faʻatautaia gaioiga ma punaoa tau tupe e faʻamalosia ai le faʻatupeina o le natura lelei, faʻamautinoa e manuia uma i tatou mai tufatufaga o meaola eseese.
"A o tatou ausia nei sini ma faʻatinoina le 2050 Vision mo le" ola faʻatasi ma le natura", e tatau ona tatou galulue ma le faʻaaloalo mo le tutusa ma aia tatau a tagata, aemaise lava e uiga i le tele o tagata tagatanuu o latou teritori o loʻo i ai le tele o meaola eseese", na ia faamamafaina.
Fai mai le pule o le UN, ina ia faasaoina le tamaoaiga faalenatura taua ma le maaleale o le tatou paneta, e tatau ona galulue tagata uma, e aofia ai tupulaga talavou ma tagata vaivai o loʻo faʻalagolago tele i le natura mo a latou mea e ola ai.
“O le asō, ou te valaau atu i tagata uma ina ia galulue e fausia se lumanaʻi fefaʻasoaaʻi mo olaga uma”, na ia faaiuina ai.
Fausia se lumana'i fefa'asoa'i mo olaga uma e fa'atatau tonu i lenei tausaga mo le Aso Fa'ava-o-malo, e tusa ai ma le Malo Aufaatasi Se sefulu tausaga i le Toefuataiga.
Aisea e taua ai meaola eseese?
O puna'oa o meaola eseese o poutu ia tatou te fausia ai malo.
O i'a e maua ai le 20 pasene o polotini manu i le tusa ma le 3 piliona tagata; e sili atu i le 80 pasene o mea'ai a tagata; ma e tusa ma le 80 pasene o tagata o loʻo nonofo i nuʻu i tua i atunuʻu tau atiaʻe e faʻalagolago i vailaʻau faʻavae masani mo le soifua maloloina muamua.
Peitaʻi, e tusa ma le 1 miliona ituaiga o meaola ma laau ua lamatia nei i le faaumatia.
O le leiloa o meaola eseese e lamatia ai tagata uma, e aofia ai lo tatou soifua maloloina. Ua faʻamaonia o le leiloa o meaola eseese e mafai ona faʻalauteleina ai zoonoses - faʻamaʻi pipisi mai manu i tagata - ae, i le isi itu, afai tatou te faʻatumauina meaola eseese, e ofoina atu meafaigaluega sili ona lelei e tau ai faʻamaʻi pei o mea e mafua mai i le coronavirus.
Afai e le vave foia tulaga le lelei o lo'o i ai nei i meaola eseese ma fa'anatura, o le a fa'aleagaina ai le alualu i luma i le 80% o sini su'esu'e a le 8 Sini Tau Atina'e Gafataulimaina.