5.7 C
Brussels
Aso Lua, Aperila 23, 2024
siosiomagaAso o meaola eseese: Ua valaʻau le taʻitaʻi o le UN e 'fausia se lumanaʻi fefaʻasoaaʻi mo tagata uma...

Biodiversity Day: Ua valaau le pule o le UN e 'fausia se lumanaʻi fefaʻasoaaʻi mo olaga uma'

FA'AALIGA: O faʻamatalaga ma manatu o loʻo toe faia i totonu o tusiga o mea ia o loʻo taʻu mai ai ma o latou lava matafaioi. Lomiga i The European Times e le otometi le faauigaina o le faamaoniga o le manatu, ae o le aia tatau e faailoa ai.

FA'ALI'ILIGA FA'AVAE: O tala uma i totonu o lenei 'upega tafa'ilagi o lo'o lomia i le gagana Peretania. O fa'aliliuga fa'aliliu o lo'o faia e ala i se fa'agasologa otometi e ta'ua o fa'aliliuga neural. Afai e masalosalo, faʻafeiloaʻi i taimi uma le tusiga muamua. Faafetai mo le malamalama.

Malo Aufaatasi Tala Fou
Malo Aufaatasi Tala Fouhttps://www.un.org
Tala Fou a Malo Aufaatasi - Tala na fatuina e le Au'aunaga Tala Fou a Malo Aufaatasi.
O le tolu-kuata o le siosiomaga faʻavae eleele ma e tusa ma le 66% o le gataifale ua matua suia i gaioiga a tagata. I le Aso Faava o Malo mo Biological Diversity, na unaʻia ai e le Failautusi Aoao a Malo Aufaatasi e faamuta le 'tau valea ma le faataumaoi faasaga i le natura'.

“E taua tele le olaola eseese mo le ausiaina o le Atinaʻe Atinaʻe Atinaʻe, fa'amutaina le fa'amata'u fa'amata'u o suiga o le tau, taofia le fa'aleagaina o fanua, fausiaina o le saogalemu o mea'ai ma le lagolagoina o le alualu i luma o le soifua maloloina o tagata", o le tala lea a António Guterres i se faʻamatalaga.

Na faailoa mai e le pule o le UN, o meaola eseese e ofoina atu ni fofo mo le tuputupu aʻe lanu meamata ma, o le tausaga nei, o le a fono ai malo e malilie i se taʻiala o meaola eseese i le lalolagi atoa ma le manino ma fuaina sini e tuʻu ai le paneta i luga o le ala o le toe faʻaleleia i le 2030.

“O le auivi e tatau ona foia ai le mafuaʻaga o le gau o meaola eseese ma mafai ai ona suia suiga manaʻomia mo le ola faʻatasi ma le natura e ala i le puipuia lelei o le tele o eleele o le lalolagi, vai fou ma ogasami, faʻamalosia le faʻaaogaina ma le gaosiga gafatia, faʻaaogaina fofo faʻavae natura e foia ai. suiga o le tau ma le faamutaina o fesoasoani e faaleagaina ai le siosiomaga”, o lana faaaliga lea.

O se korila ua matuaoti ua tatalaina i lona nofoaga fou, i le itu i sasae o le Democratic Republic of Congo
UNEP – O se korila ua matuaoti ua tatalaina i lona nofoaga fou, i sasae o le Democratic Republic of Congo. O le faitau aofa'i o korila soifua maloloina ua fa'atupula'ia fa'amamao ona o le leai o se nofoaga ma fete'ena'iga i le itulagi.

Ola fa'atasi ma le natura

Na faʻaopopo e Guterres o le maliliega faʻavaomalo e tatau foi ona faʻatautaia gaioiga ma punaoa tau tupe e faʻamalosia ai le faʻatupeina o le natura lelei, faʻamautinoa e manuia uma i tatou mai tufatufaga o meaola eseese.

"A o tatou ausia nei sini ma faʻatinoina le 2050 Vision mo le" ola faʻatasi ma le natura", e tatau ona tatou galulue ma le faʻaaloalo mo le tutusa ma aia tatau a tagata, aemaise lava e uiga i le tele o tagata tagatanuu o latou teritori o loʻo i ai le tele o meaola eseese", na ia faamamafaina.

Fai mai le pule o le UN, ina ia faasaoina le tamaoaiga faalenatura taua ma le maaleale o le tatou paneta, e tatau ona galulue tagata uma, e aofia ai tupulaga talavou ma tagata vaivai o loʻo faʻalagolago tele i le natura mo a latou mea e ola ai.
“O le asō, ou te valaau atu i tagata uma ina ia galulue e fausia se lumanaʻi fefaʻasoaaʻi mo olaga uma”, na ia faaiuina ai.

Fausia se lumana'i fefa'asoa'i mo olaga uma e fa'atatau tonu i lenei tausaga mo le Aso Fa'ava-o-malo, e tusa ai ma le Malo Aufaatasi Se sefulu tausaga i le Toefuataiga.

O la'au e nafa ma le 98 pasene o le okesene tatou te manavaina ma maua ai le 80 pasene o a tatou kalori i aso taitasi.
© FAO/Sven Torfinn – O la'au e nafa ma le 98 pasene o le okesene tatou te manavaina ma maua ai le 80 pasene o a tatou kalori i aso taitasi.

Aisea e taua ai meaola eseese?

O puna'oa o meaola eseese o poutu ia tatou te fausia ai malo.

O i'a e maua ai le 20 pasene o polotini manu i le tusa ma le 3 piliona tagata; e sili atu i le 80 pasene o mea'ai a tagata; ma e tusa ma le 80 pasene o tagata o loʻo nonofo i nuʻu i tua i atunuʻu tau atiaʻe e faʻalagolago i vailaʻau faʻavae masani mo le soifua maloloina muamua.

Peitaʻi, e tusa ma le 1 miliona ituaiga o meaola ma laau ua lamatia nei i le faaumatia.

O le leiloa o meaola eseese e lamatia ai tagata uma, e aofia ai lo tatou soifua maloloina. Ua faʻamaonia o le leiloa o meaola eseese e mafai ona faʻalauteleina ai zoonoses - faʻamaʻi pipisi mai manu i tagata - ae, i le isi itu, afai tatou te faʻatumauina meaola eseese, e ofoina atu meafaigaluega sili ona lelei e tau ai faʻamaʻi pei o mea e mafua mai i le coronavirus.

Afai e le vave foia tulaga le lelei o lo'o i ai nei i meaola eseese ma fa'anatura, o le a fa'aleagaina ai le alualu i luma i le 80% o sini su'esu'e a le 8 Sini Tau Atina'e Gafataulimaina.

- Faasalalauga -

Sili atu mai le tusitala

- FA'AALIGA FA'AVAE -spot_img
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -spot_img
- Faasalalauga -

Tatau faitau

Tala fou

- Faasalalauga -