15.5 C
Brussels
Rātū, Haratua 14, 2024
InternationalAlevis i te Republic of Turkey

Alevis i te Republic of Turkey

WHAKATOKANGA: Ko nga korero me nga whakaaro i whakaputahia i roto i nga tuhinga na te hunga e kii ana, na ratou ano te kawenga. Whakaputa i roto The European Times ehara i te mea he tautoko aunoa i te tirohanga, engari ko te tika ki te whakapuaki.

WHAKAMAHI WHAKAMAHI: Ko nga tuhinga katoa o tenei papaanga ka whakaputaina ki te reo Ingarihi. Ko nga putanga kua whakamaoritia ka mahia na roto i te tukanga aunoa e mohiotia ana ko nga whakamaori neural. Mena kei te ruarua, tirohia tonu te tuhinga taketake. Mauruuru koe mo te mohio.

Pukarongo
Pukarongohttps://europeantimes.news
The European Times Ko nga korero e whai ana ki te panui i nga korero e pa ana ki te whakanui ake i te mohiotanga o nga taangata huri noa i te whenua o Uropi.

E whakaaetia ana a Alevis e te karahipi Shia hou, ahakoa kua roa te tautohetohe mo tenei take. Mai i te timatanga o to ratau oranga tae noa mai ki tenei ra, he maha nga ingoa o te Alevis. I roto i te reo Turkish me nga tuhinga whaimana mai i nga waa rereke, he maha nga tohu mo ratou. I te wa ano, ka tautuhi ratou i a ratou ano ki nga ingoa rereke. Ko nga ingoa "Kazalbashi", "Alevi" me "Bektashi" kua tino rongonui. E tano ia tapao e aita te ta‘o “Alevi” i tuea i te pae o te aamu aore ra i te tau o te tau i te i‘oa “Kazalbashi”. Ko te kupu "Alevi" ko "te uri o Ali ibn Abu Talib", ko ia te hunaonga, te whanaunga me te hoa tuatahi o te Poropiti Muhammad. I roto i te Emepaea o Ottoman, ka kitea tenei kupu mai i te rau tau 19, ka tiakina i Turkey hou. E pa ana ki nga hoariri o te Sunni Ihirama, ara nga akonga a Ali, e tiaki ana i tana mana ki te whakahaere i roto i te ummah (hapori Muslim) i muri i te matenga o Muhammad. I tenei ra, ko "Alevi" nga roopu e kii ana i nga whakapono Shia me nga whakapono pouri. Ko te ingoa "Kazalbashi" i puta mai i te mutunga o te rautau 15th me te korero ki nga kaitautoko o nga Safavids, a, i muri mai ka uru atu nga roopu Turkic katoa i Anatolia e kii ana i te heterodox Ihirama me te mahi nui o te karakia a Ali. Ko te ingoa "Kazalbash" i ahu mai i nga kupu Turkic kazal - whero me te bash - upoko, ara he mahunga whero, mai i nga riipene whero tekau ma rua i whakairihia ki runga i o ratou potae hei whakanui i nga imams Shia tekau ma rua. I roto i nga tuhinga mai i te wa o te Ottoman Empire, ko "Kazalbash" ka kitea he rite mo nga kupu "Rafazi", "Mulhid" me "Zandak", ko te tikanga "he titorehanga, he taiva, he atuakore" me te tikanga pejorative. Na tenei tikanga kino, ko "Kazalbash" ka whakakapihia e "Alevi" tae noa ki tenei ra. Me tohu ko roto i te hapori ake, ko te ingoa "Kazalbash" ehara i te mea kino. Ko te kaiwhakaara o te kawanatanga o Safavid, ko Shah Ismail ano, i kii ia ia ano, me ana akonga, "Qazlbash" me te kore e hono i te tikanga pejorative ki tenei kupu. E ai ki a I. Ko Melikoff, nga Qazlbashes i Anatolia, he rite ki o raatau roopu roopu i Iran, me kii ki te ingoa whanui "Ali illahi", no te mea ko to raatau ahuatanga ko te whakapono ki te atuatanga o Ali. E ua piihia ratou iho i roto i ta ratou mau irava faaroo e pure. I te wa ano, ko te Alevis (Kazalbashi) i Turkey ka kiia hoki ko Bektashi, e tohu ana ki a ratou ki te Ota Bektashi me te Bektashiism i te nuinga. He maha tonu o ratou i tohuhia ko Babai, no reira ka uru ki te kaupapa Babai i ara ake i te tau 1239–1240 ki te whawhai ki te mana o Seljuk. Ko ratou ano he Iafari, ara hei akonga mo te kura o te tuaono o Imam Ja'far as-Sadiq, e whai puku ana ana whakaakoranga. Ka whakamahia hoki e te hapori e pa ana ki a ia nga ingoa e huna ana i te hunga kare i mohio. Ei hi‘oraa, “ahl-i Haq” (“te taata no te Atua, te mau taata no te parau mau”), “Hak erenler” e “gerchek erenler” (“te feia i tae i te parau mau a te Atua”) aore ra “gyuruh-i naji” (“hapori o te hunga i hokona” ).

I to ratou whakaturanga ki Anatolia, ka tukuna e nga Seljuks te punaha riihi o te whenua - ikta, e herea ana ki nga mahi hoia me nga mahi mana. I whakawhiwhia ano ki nga bey Turkic te mana ki te whakahaere mo te ora, ka noho hei momo kaimahi a-iwi, i raro i nga iwi nunui me te maha o nga kaiahuwhenua noho. Na reira i hanga ai te turanga o nga kawanatanga Turkic porowini. I roto i nga iwi i tae mai ki Anatolia i muri i nga whakaekenga a Mongol, kaore i pai te whakahaere o te punaha ikta. Ko te riri i tupu ake i waenganui i nga Turks i arai atu ki nga taupatupatu kino i waenganui ia ratou me te mana Seljuk. Ko te mea tino ohorere ko te tutu a Babai i te tau 1239–1240 i te wa o te rangatiratanga o Sultan Gyaseddin II Keyhusrev (1237–1246). I whakahē nga iwi Turkic i te ahunga whakamua o Ihirama. Heoi ano, ka kuhu ki roto i o ratau oranga i roto i nga huarahi rereke - na roto i nga tikanga akiaki, na roto i nga kaupapa whakamohiotanga rangimarie, na roto i nga hononga tauhokohoko me nga paanga ohaoha. Engari ka mau i roto i o raatau ahurea, ka akiakihia a Ihirama ki te whawhai ki nga whakapono Turkic, ki te urutau ranei ka uru ki roto. Ka whiriwhiria e ia te huarahi ki te urutau me te hanga o nga momo tukutahi. No reira, mo nga rautau e wha, i kaha a Ihirama ki te whakatu i a ia ano ki waenga i nga Turks. I te tomo ki roto i te hapori o te Orthodox, ka tiakina e nga Turks nga tikanga o te motu me te rohe, i whakauruhia ki roto i ta raatau karakia hou. Ahakoa kua noho hei waahanga nui o te tikanga a Mahometa, he uaua te maha o nga Turks ki te wehe i o raatau whakaaro whakapono tawhito, i namahia mai i te shamanism me era atu tikanga whakapono i uru ai ratou (Buddhism, Zoroastrianism, Manichaeism, Mazdakism). Ko te nuinga o nga Turks e tautoko ana i te orthodoxy Ihirama, engari he maha ano hoki o te hunga piri ki te Shiism e mahi ana i roto i nga ahuatanga ngawari, tino kaha ranei. Ko te urunga o te Shi'ism i roto i enei roopu na te mea i roto i nga kawanatanga o te rawhiti, e nohoia ana e nga roopu Turkic, ka tere tere te panui o nga Alids (kaitautoko o Ali me tona whanau). Kei roto i nga rohe o te Ottoman Empire, kaore i mutu te ngangau o te taupori Anatolian. I te wa i muri mai i te 1500, ko nga roopu Turkic kaha mai i te pokapū o Anatolian steppes, nga maunga Taurus, me nga teitei o Tokat me Sivas i kii ki te whakahe i te whakahaerenga o Ottoman. I roto i te ngana ki te tiaki i te taupori noho me te pupuri i ana moni ahuwhenua, kei te ngana te whakahaere ki te tuku mana whakahaere ki runga i enei iwi. Mo tenei kaupapa, ka uru atu ki a raatau i roto i nga rehita o te cadastral ka tukuna ki te taake nahanaha. I roto i te waa kua whakahuahia ake nei, kua kore te mana o Ottoman i pai ki te ohanga manene me te ture tuku iho a te iwi. I tautokohia e ia te kaupapa o te Sunni orthodoxy, i te wa e piri ana nga iwi ki nga whakahau a te dervish, e kauwhau ana i te ahua o Ihirama i whakarereketia e nga tikanga iwi me nga whakapono shamanic. Ko nga iwi kua whakahuahia, e kiia nei ko Qazalbashi no te mea ko te potae whero e mau ana ratou, ka waiho hei whakaaturanga mo te kaha o nga whakaaro a-iwi me nga whakaaro torangapu ki a Ottoman. Ko te Kızlbaş te turanga o te kawanatanga o Akkoyunlu i te Rawhiti o Anatolia, ko tetahi o nga kaiwhaiwhai o te Ottoman Empire ki te rawhiti. I te tau 1473, ka tukino a Mehmed the Conqueror i a ratou ma te kore aroha. I te takiwa o te 1500, heoi, ko Ismail Safavi, no te whanau Safaviye, i tautokohia e te Akkoyunlus i te rawhiti o Anatolia, i Azerbaijan me Iran i enei ra. Ei raatira no te hoê pǔpǔ faaroo titore, ua parare oia i to ’na mana i nia i te mau pǔpǔ Turkic atoa no Anatolia. Ka kauwhautia e tona iwi ona whakaaro puta noa i Anatolia. He mano nga tangata o Ottoman i whai ia Ismail, a ka noho ia hei kaihautu whakapono me to ratou rangatira. Mo te mana nui o Ottoman, ko te kaupapa Qazalbashi he raruraru o roto na te mea i kii a Ismail ka waiho e ia a Anatolia hei waahanga o te Emepaea o Iran. I te tau 1511, i te wa kua koroheketia a Bayezid II me te mate, a ko nga rangatira o Ottoman e whawhai ana mo te torona, ko te Qizlbaş o te hauauru o Anatolian teitei i ara ake i roto i te tutu, i arahina e tetahi o nga tangata a Ismail. Ka whakaekea e ratou a Bursa, ka tahuna me te whakangaro i nga mea katoa i to raatau huarahi. Ko Prince Selim tetahi o nga tangata tuatahi ki te tohe mo te mahi kaha ki a Ismail. I riro a Selim i te tautoko a nga Janissaries, a, i te Paenga-whāwhā 24, 1512, ka akiakihia tana papa ki te tuku. Tata ki te 40,000 o nga hoa o Shah Ismail i mauheretia e ia, ka whakamate i a ratou, katahi ka whakaekea ano a Ismail, ka kii he Shiite ia. I mau atu te Sultan ki te ope a Shah i te taha rawhiti o Anatolia, ka riro i a ia te wikitoria nui i Chalderan i te 23 o Akuhata 1514. Ko tenei wikitoria mo te wa poto i whakakorehia te riri mai i te Qazalbaş me te tuku i a Selim ki te whakauru i te rohe maunga mai i Erzurum ki Diyarbakır ki te Ottoman Empire. I te tau 1516–1517, ka mohio nga kawanatanga me nga rangatira o te rohe ki te mana o Ottoman. Ko nga iwi Turkic mai i Anatolia, otira mai i te Rawhiti o Anatolia, i heke nui ki Iran me Azerbaijan, i noho ai ratou hei ope matua i roto i nga hoia Safavid. I te rau tau 16, he maha ano nga whakahekenga o nga roopu heterodox mai i te Rawhiti me te Central Anatolia me nga rohe o Azerbaijani kua hinga. Ko te kaupapa here mo te noho kaha i raro i a Selim I me Suleiman I. I roto i nga Balkans, tae atu ki nga whenua o Bulgaria, ka tae mai nga roopu nui o Qazalbashi kua heke. Ko tetahi atu waahanga o te kizalbashi i mate. Ka noho ki waho o te punaha rai. I te rite ki te whakaturanga o nga haahi mana me te hanganga o te punaha rai, ka tiimata a Istanbul ki te kii i te Kızlbaş hei "pou tuarima" i te taha o te whakapono me te kaupapa torangapu. I muri i te hinganga o Safavid Pahia, ka wehea e te Ottoman Empire nga hononga i waenga i nga Qazalbashi e noho ana i te rohe o Ottoman me Iran. I tenei wa o te noho wehe, he maha nga hapori o Qazalbash i uru ki te Bektashism, i uru ki te Janissary Corps. Ko tenei teina whakapono, e hono ana ki te ingoa o Haji Bektash (te rautau 13), i etahi waahanga i angitu ki te whakawhiti i te heterodoxy o te Qazalbashi. Engari, kaua tetahi e whakataurite i nga mahi whakapono a te Qizalbash me te Bektash, ahakoa he tata te nuinga o a raatau kaupapa o te karakia me te whakapono. Ko te whakaurunga ki te Bektashism e hono ana ki te mahi mohio ki te whakauru ki te kaiako. No te Qazalbashi, heoi, kua whakaritea i mua i te whanautanga. Ko nga rangatira o nga roopu e rua kaore i te rite. Ko te teina o Bektashite e arahina ana e te dedebaba, i pootihia. Ko te mana wairua i runga i te nuinga o te Qazalbashi e whakamahia ana e te chelebiya, e kiia ana he uri no te tangata tapu Haji Bektash. I tua atu, kaore nga roopu Alevi katoa no Bektashism. Ko etahi ka noho motuhake, penei i te Tahtaji e noho ana i te takutai Mediterranean o Turkey. Ko nga hononga i waenga i a Bektashi me Alevi i ngoikore i te wa o te whakahoutanga i uru ki te Ottoman Empire i te rau tau 19. Ko nga Bektashi he momo taangata kei te taone nui, he maha nga waahanga o nga rangatira o Istanbul, Izmir me Thessaloniki. Ka whai waahi ratou ki nga mahi whakatikatika, a, he tokomaha o ratou kei roto i nga kaiwhakahou tata ki nga mana whakahaere. Ko Alevis, heoi, ka noho tonu te nuinga o te taupori taiwhenua, he iwi ke ki te whakarereke i nga tikanga me te whakaaro o te whakahou. Ko te wahanga Safavid i tino whakatau mo te hanganga o nga whakapono me nga mahi a Qazalbash, a ko te Bektashism i tino tata atu ai ki te mysticism Muslim. He ngawari te whakamaori a Alevis i te Koran. E whakapono ana ratou kaore e taea e nga Sunni te mohio ki te wairua o te Pukapuka Tapu. Kare hoki ratou e mau ki etahi o nga pou tapu o Ihirama, hei tauira nga karakia o ia ra, te nohopuku i te marama o Ramadan, te haereere ki Meka. Ko ta ratou tikanga mo nga ture e aro ana ki te tikanga "eline, diline, beline sahip olmak", ko te tikanga "kia rangatira to ringa, to arero me to hope", ara.

(ka haere tonu)

- Putanga -

Ētahi atu mai i te kaituhi

- KAUPAPA KAUPAPA -wahi_img
- Putanga -
- Putanga -
- Putanga -wahi_img
- Putanga -

Me pānui

Nga tuhinga hou

- Putanga -