"Ou te faʻamoemoe i lau tautinoga i lenei apili," o le tala lea a Amina Mohammed i le fonotaga e ala i le videoconference, i luga o mafuaʻaga e mafua ai feteʻenaʻiga lautele i le lalolagi atoa. "Ma ou te faʻamoemoe i au faʻafouina faʻapolokiki ma tupe teufaafaigaluega i le puipuiga ma fofo, e taofia ai le saogalemu ma feteenaiga lamatiaga, i se taimi e manaʻomia ai e le lalolagi le filemu ma le toʻafilemu sili atu nai lo se isi lava taimi muamua".
Na ia taʻua o le faʻamaʻi o loʻo faʻaauau pea ona faʻateleina tulaga lamatia ma mafuaʻaga o feteʻenaʻiga, "mai le le saogalemu o tuaoi ma faʻamataʻu e fesoʻotaʻi ma le tau, i faʻalavelave faʻaagafesootai ma faʻaletonu faatemokalasi".
"O faitioga ma le le tutusa o loʻo faʻalolotoina, faʻaumatia le faʻalagolago i pulega ma faʻalapotopotoga o ituaiga uma, ma faʻateleina faʻafitauli," o lana tala lea.
E faitau miliona fafine ua lamatia
Na taʻua e le sui pule o le UN le tele o aʻafiaga o le faʻamaʻi i le tamaoaiga ma agafesootai le tutusa, faʻapea foʻi ma le faʻalauiloaina ma le puipuiga o aia tatau a tagata soifua, aemaise lava mo tamaitai.
"O vaega o feteʻenaʻiga o loʻo faʻaogaina le faʻamaʻi e faʻatupu pe faʻateleina ai le le saogalemu ma faʻalavelaveina tausiga faʻafomaʻi ma isi fesoasoani ma auaunaga laveaʻi," o lana molimau lea.
I le taimi lava e tasi o loʻo faigaluega faʻaletonu tamaitai i vaega e sili ona aʻafia i loka - lea o loʻo i ai le "faʻalavelave mataʻutia" i le faʻavaeina o fafine ma sauaga i totonu o aiga - ma e sili atu nai lo alii e leai ni tupe teu, saogalemu lautele ma le soifua maloloina.
“E mafai faapefea ona tatou talanoa e uiga i le filemu ma le saogalemu pe afai o le faitau miliona o tamaitai e sili ona lamatia i o latou lava aiga? Ma matou te iloa o loʻo i ai se laina saʻo i le va o sauaga faʻasaga i fafine ma teine, sauaga faʻale-malo ma feeseeseaiga", o le tala lea a Ms. Mohammed.
Avetaavale tau
O le liliu atu i fesoʻotaʻiga i le va o suiga o le tau ma luʻitau saogalemu, na ia faʻaigoaina ai le faʻalavelave faʻafuaseʻi o le tau "o se avetaʻavale tele o le le tutusa, le saogalemu ma feeseeseaiga".
Na ia toe faamatalaina ana lava sailiga mea moni i le Sahel, le Vaituloto o Chad ma Sasaʻe Tutotonu, ma matauina sootaga i le va o le tele o suiga o tagata ma "tulaga ogaoga o le tau e pei o lamala ma lologa e faaleagaina ai fale, mea e ola ai ma nuu".
"I nisi tulaga, o le faʻafitauli o le tau e lamatia ai le i ai o malo", o le tala lea a Ms. Mohammed.
Atina'e 'Stalt'
Na taʻua foi e le ofisa o le UN i le "tuu" le alualu i luma i luga o le atinaʻe o loʻo faʻaauau pea ona talanoaina i se "vaega" auala.
A o matauina, "o le avetaavale o feeseeseaiga e le tumau: latou te suia ma alualu i luma", e faapena foi avanoa, e aofia ai auala fou mo le aoaoina ma le tuputupu ae, na ia faaauau ai.
"O le faʻamaʻi ua uma ona faʻaalia e mafai ona vave suiga, ona o le faitau miliona o tagata ua faʻaaogaina auala fou e galulue ai, aʻoaʻoina ma fegalegaleai", o le tala lea a le sui pule, ma unaʻia tagata uma ina ia "fausia atili i luma".
Na ia taʻua foi o le toe malosi mai le COVID ua "faamalosia ai le manaʻomia o le 2030 Polokalame mo Atinae Gafataulimaina – o la tatou meafaigaluega e puipuia ai”, e aofia ai le tulaga tutusa o alii ma tamaitai, ma le lagolagoina o le tulafono ma pulega lelei.
Na ia valaau mo se "auala atoa-o-UN" i luʻitau faʻaonapo nei ma faʻaosoina feteʻenaʻiga, lea e tatau ona aofia uma ai Sui Usufono.
'Fa'atonuga le tutusa o le lalolagi'
Munir Akram, Peresetene o le Economic and Social Council (ECOSOC), na taʻua ai le lē taulau o le UN i le ola e tusa ai ma “manatu o le saogalemu faatasi ma le felagolagomai” ona o se “nofoaga le tutusa o le lalolagi”.
O mafuaaga autu o feteenaiga “e afua mai i tauiviga i totonu mo le utiuti o punaoa; tauvaga i fafo mo punaoa faanatura taua, ma faʻalavelave faʻapitoa e taofia ai le tauiviga a tagata e toe maua a latou lava faʻapolokiki ma le tamaoaiga o latou taunuuga", o lana tala lea.
COVID vaega
Ma ona o le Covid-19 mataʻutia, o le tamaoaiga o le lalolagi o loʻo fuafua e paʻu i le 5-10 pasene, e faʻatatau i le taimi e mafai ai ona pulea le siama, e tusa ai ma le pule o le ECOSOC.
I le matauina e sili atu i le 100 miliona tagata o le a toe tuleia i tua i le mativa, na ia taʻua e faapea "e pei ona masani ai", o atunuu matitiva ma tagata "o le a sili ona mafatia".
Se'i vagana ua latou maua fesoasoani tau tupe, fai mai Mr. Akram "o le tele o tamaoaiga tau atiaʻe - ma leiloa tupe maua ma tumu i aitalafu e le mafai ona faʻaaogaina - e ono feagai ma le paʻu o le tamaoaiga", lea "o le a faʻasalalau ai le vevesi ma faʻateleina ai feteʻenaʻiga faʻaitulagi ma feeseeseaiga i le lalolagi atoa".
Ose ava oona
O Ibrahim Mayaki, o le ulu o le New Partnership for Africa's Development (NEPAD), na valiina se ata o le faitau aofaʻi o tagata Aferika o loʻo faimalaga atu i taulaga, e aofia ai le tele o atunuʻu i tua, lapatai mai o feteenaiga e na o le faʻaopoopoina o faigata o loʻo feagai ma le setete i le tuʻuina atu o auaunaga mo tagata i tua.
Na ia taʻua o nisi o tuaoi o Aferika, o ni maneta faʻapitoa mo sauaga o loʻo faia e vaega faʻaauupegaina ma lapatai mai o le mafanafana o le lalolagi i Sahel o loʻo aumaia ai "tulaga ogaoga o le tau".
Ta'ita'ia le fonotaga - o lona atunuu motu o le Atu Karipeane o lo o umia le au peresitene o le Fono mo Novema - na faamanatu mai e le Palemia o Saint Vincent ma le Grenadines, Ralph Gonsalves, o le tele o faafitauli o le itulagi e leai ni fofo faamiliteli ma teena soo se fofo e aloese ai mai manaoga ma manaoga o tagata fa'apitonu'u.
Na ia faamamafaina le matafaioi faanatinati a le Malo e "faaiʻu mafatiaga" aemaise lava i tulaga feteenai, ma faaopoopo atu e le mafai ona faatoilaloina le va o le taimi nei i "laasaga pepe."