26.6 C
Brussels
Aso Sa, Me 12, 2024
Soifua MaloloinaUa ta'ua e saienitisi ni lanu e 4 o lavalava e fesoasoani e sola ese ai mai le namu...

Ua ta'ua e saienitisi ni lanu e 4 o lavalava e fesoasoani e sao ai mai le namu

FA'AALIGA: O faʻamatalaga ma manatu o loʻo toe faia i totonu o tusiga o mea ia o loʻo taʻu mai ai ma o latou lava matafaioi. Lomiga i The European Times e le otometi le faauigaina o le faamaoniga o le manatu, ae o le aia tatau e faailoa ai.

FA'ALI'ILIGA FA'AVAE: O tala uma i totonu o lenei 'upega tafa'ilagi o lo'o lomia i le gagana Peretania. O fa'aliliuga fa'aliliu o lo'o faia e ala i se fa'agasologa otometi e ta'ua o fa'aliliuga neural. Afai e masalosalo, faʻafeiloaʻi i taimi uma le tusiga muamua. Faafetai mo le malamalama.

Newsdesk
Newsdeskhttps://europeantimes.news
The European Times Talafou e faʻamoemoe e faʻasalalau tala e taua e faʻateleina ai le malamalama o tagatanuu i le faʻafanua faʻafanua Europa.

O fa'amaumauga fou i le va'ai namu e mafai ona fesoasoani e 'alofia ai le utia e nei fa'ama'i ua iloa.

Sa faia e saienitisi mai le Iunivesite o Uosigitone se suʻesuʻega fou. Na aliali mai pe a iloa e ituaiga masani o namu le kesi tatou te manavaina (CO₂), latou te lele atu i ni lanu patino. Latou te tosina i le mumu, moli, uliuli ma le lanumoana. I le taimi lava e tasi, e le amanaʻia e namu isi lanu - lanu meamata, lanu viole, lanumoana ma le paʻepaʻe.

E talitonu le au suʻesuʻe o nei faʻaiʻuga o le galuega fou o le a fesoasoani e faʻamalamalamaina le auala e iloa ai e namu tagata. O nei iniseti e foliga mai e "vaai" le paʻu o le tagata, e ui lava i lanu, e pei o se mea mumu-lanu moli.

"E foliga mai e faʻaaogaina e le namu le manogi e iloa ai le va o mea lata ane," o le tala lea a le tusitala sinia o Jeffrey Riffell, polofesa o le biology i le Iunivesite o Uosigitone. – O iniseti e sogisogi i nisi vaega e pei ole CO₂ mai la tatou manava. O lenei, i le isi itu, e faaosofia ai o latou mata e suʻesuʻe ni lanu ma isi ata vaaia e fesoʻotaʻi ma se tagata talimalo ma agai atu ia i latou.

O faʻaiʻuga, lomia Fepuari 4 i le Nature Communications, o loʻo faʻaalia ai le auala e aʻafia ai le manogi o le namu i le auala e tali atu ai le namu i faʻaaliga vaaia. O le iloa po o fea lanu e tosina mai ai namu fiaaai ma e le mafai ona fesoasoani i le atinaʻeina o ni iniseti sili atu ona aoga, mailei, ma isi auala e teteʻe ai iniseti. Ua iloa e namu e feavea'i le West Nile virus, Zika virus ma parasite e mafua ai le malaria.

Na toe iloiloina muamua se vaega o tagata suʻesuʻe (Joop JA van Loon, Renate C. Smallegange, Gabriella Bukovinszkiné-Kiss, Frans Jacobs, Marjolein De Rijk, Wolfgang R. Mukabana, Niels O. Verhulst, David J. Menger, ma Willem Takken). le matafaioi a le carbon dioxide i le faatosinaina o le namu malaria Aferika An. coluzzii Coetzee & Wilkerson sp. n. (toe faaigoa mai le An. gambiae sensu stricto molecular 'M-form'; Coetzee et al. 2013) i fa'afefiloi manogi o lo'o faia i fa'apotopotoga C4, lea na lipotia muamua e manaia pe fa'alavelave pe a leai se carbon dioxide. O namu Anopheline e fafaga tagata e fai ma toto, e mafai ai ona feaveaʻi le Plasmodium parasites mai le aʻafia i au e leʻi pisia. O feso'ota'iga Vector-host e maua e ala i le chemoreception o fa'ailoga fe'avea'i e fa'aosoina e le toto (Zwiebel and Takken 2004). E iloa e totoga manogi o lo'o i luga o le ulu o le namu, aemaise le antennae ma le maxillary palps (Qiu and Van Loon 2010). I tausaga talu ai nei, o le faʻavae mole o le olfactory olfactory o le namu ua faʻamalamalamaina e ala i le mauaina o se vaega o le olfactory receptor (OR) genes e iloa ai faʻaaliga faʻafeiloaʻi feʻaveaʻi (Carey et al. 2010; Liu et al. 2010). O le fusifusia o molelaʻau faʻasolosolo e maua mai e le talimalo i ORs e faʻaosoina ai le faʻaliliuina o faʻailoga i neurons receptor olfactory, lea e tuʻuina atu le gaioiga electrophysiological i le olfactory lobe i totonu o le faiʻai e oʻo atu ai i se tali amio (Qiu ma Van Loon 2010). Talu ai nei, ua tele le alualu i luma ua faia i le faailoaina o le tele o nei mea manogi, e mafua ai le fatuina o mea manogi manogi e pei o le manaia o se tagata talimalo (Menger et al. 2014; Mukabana et al. 2012; Okumu et al. 2010. ). O nei faʻafefiloi na faʻatulagaina i le taimi o se faʻagasologa faʻasolosolo e aofia ai suʻesuʻega mole, physiological, ma amioga ile namu anopheline in vitro ma in vivo (Carey et al. 2010; Carlson and Carey 2011; Qiu et al. 2011; Rinker et al. 2012; Smallegange. et al. 2010, 2012).

I le suʻesuʻega nei, matou te toe iloiloina le matafaioi o le carbon dioxide i le tosina atu o le namu malaria Aferika An. coluzzii Coetzee & Wilkerson sp. n. (toe fa'aigoaina mai le An. gambiae sensu stricto molecular 'M-form'; Coetzee et al. 2013) i mea manogi manogi e aofia ai C4-compounds, lea na lipotia muamua e manaia pe taofia i le leai o se carbon dioxide (Smallegange et al. . 2012; Verhulst et al. 2011a). O lenei sailiga na taʻitaʻia ai i matou e faʻaopoopoina le tolu-vaega faʻafefiloi o ammonia, lactic acid, ma le tetradecanoic acid lea na matou lipotia muamua o se faʻafefiloi lelei o le kairomone e faʻataʻitaʻiina ai le tosina atu o tagata soifua (Smallegange et al. 2009, 2012) ma butan-1-amine ma le 3-methyl-1-butanol, o se mea faʻafefeteina e gaosia e microbiota i luga o le paʻu o le tagata (Verhulst et al. 2009, 2011a).

Punavai: van Loon, Joop JA et al. "Tosinaina o le Namu: Matafaioi Taua a le Carbon Dioxide i le Fausiaina o se Fa'afefiloiga Fa'atasiga e Lima o Volatile Mai Tagata." Tusitala o kemikolo ecology vol. 41,6 (2015): 567-73. doi:10.1007/s10886-015-0587-5

- Faasalalauga -

Sili atu mai le tusitala

- FA'AALIGA FA'AVAE -spot_img
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -spot_img
- Faasalalauga -

Tatau faitau

Tala fou

- Faasalalauga -