14.2 C
Brussels
Aso Lua, Aperila 30, 2024
siosiomaga5 mea e tatau ona e iloa e uiga i le UN Ocean Conference, se avanoa...

5 mea e tatau ona e iloa e uiga i le UN Ocean Conference, o se avanoa e faʻasaoina ai le tele o meaola faanatura o le paneta

FA'AALIGA: O faʻamatalaga ma manatu o loʻo toe faia i totonu o tusiga o mea ia o loʻo taʻu mai ai ma o latou lava matafaioi. Lomiga i The European Times e le otometi le faauigaina o le faamaoniga o le manatu, ae o le aia tatau e faailoa ai.

FA'ALI'ILIGA FA'AVAE: O tala uma i totonu o lenei 'upega tafa'ilagi o lo'o lomia i le gagana Peretania. O fa'aliliuga fa'aliliu o lo'o faia e ala i se fa'agasologa otometi e ta'ua o fa'aliliuga neural. Afai e masalosalo, faʻafeiloaʻi i taimi uma le tusiga muamua. Faafetai mo le malamalama.

Malo Aufaatasi Tala Fou
Malo Aufaatasi Tala Fouhttps://www.un.org
Tala Fou a Malo Aufaatasi - Tala na fatuina e le Au'aunaga Tala Fou a Malo Aufaatasi.
Faatasi ai ma sui usufono mai Sui Usufono, faalapotopotoga tumaoti, ma iunivesite o loʻo auai, faʻapea foʻi ma le aufaipisinisi o loʻo sailia ni auala e faʻaauau ai le atinaʻeina o le "Blue Economy", o loʻo i ai le faʻamoemoe o lenei mea, e faia i le taulaga Potukale o Lisbon i le va o 27 Iuni ma 1 Iulai, o le a faailogaina ai se vaitau fou mo le Vasa.

1. Ua oo i le taimi e taulai atu ai i fofo

O le uluai Fonotaga, i le 2017, na vaaia o se suiga o taaloga i le mataala o le lalolagi i faafitauli o le Vasa. Fai mai Peter Thomson, le Failautusi Aoao a Malo Aufaatasi mo le Vasa, Lisbon "o le a faʻatatau i le tuʻuina atu o fofo i na faʻafitauli".

O lea fa'amoemoe ua fa'atulaga e maua ai se avanoa mo le atunu'u fa'ava-o-malo e una'ia ai le fa'aaogaina o ni fofo fa'asaienisi mo le pulea gafataulimaina o ogasami, e aofia ai le fa'afefeina o le vai fa'asao, filogia, fagota fa'aletulafono ma le leiloa o nofoaga ma meaola eseese.

O le fonotaga o lenei tausaga o le a iloa ai foi le maualuga o le naunautaiga mo Malo Aufaatasi Sefulu tausaga ole Saienisi ole Vasa mo Atina'e Gafataulimaina (2021-2030). O le sefulu tausaga o le a avea ma autu autu i totonu o le konafesi, ma o le a avea ma autu o le tele o mea taua, e faʻataʻatia ai le vaʻaiga o se Vasa maloloina, sili atu ona gafataulimaina.

Ua fa'atulaga e le UN 10 fa'atatau i le sami e 'ausia i lenei sefulu tausaga, o se vaega o le 2030 Faʻavae mo Atina'e Gafataulima, o le mamanu a le Faalapotopotoga mo se lumana'i amiotonu mo tagata ma le paneta. E aofia ai gaioiga e puipuia ma faʻaitiitia ai le filogia ma le faʻasaʻo, puipuia o meaola faanatura, faʻatonutonu faigafaiva, ma faʻateleina le poto faʻasaienisi. I le fonotaga, o le a taulaʻi talanoaga fefaʻatauaʻiga i le auala e foia ai le tele o nei mataupu.

5 mea e tatau ona e iloa e uiga i le UN Ocean Conference, o se avanoa e faʻasaoina ai le tele o meaola faanatura o le paneta
© Ocean Image Bank/Brook Peters -A'au i'a ile Sami Ulaula.

O le matafaioi a le autalavou o le a muamua i Lisbon, faatasi ai ma le au fai pisinisi talavou, o loʻo galulue i ni fofo fou, faʻavae faasaienisi i faʻafitauli ogaoga, o se vaega taua o le talanoaga.

Mai le aso 24 e oo atu i le aso 26 Iuni, o le a latou auai i le Youth and Innovation Forum, o se faʻavae e faʻatatau i le fesoasoani i le au fai pisinisi ma tagata faʻapitoa e faʻalautele a latou fuafuaga, poloketi ma manatu, e ala i le tuʻuina atu o aʻoaʻoga faʻapolofesa, ma faʻatusatusaga ma faufautua, tagata teu tupe, vaega tumaoti, ma ofisa o le malo.

O le fono o le a aofia ai foi se "Innovathon," lea o le a galulue faatasi ai 'au e toalima e auai i le fausiaina ma le fuafuaina o fofo fou o le sami.

2. O siteki e maualuga

O le Vasa e maua ai e i tatou uma le okesene, meaai, ma mea e ola ai. E fa'afailele ai meaola eseese e le'i mafaufauina, ma lagolagoina sa'o le soifua manuia o tagata, e ala i mea'ai ma le malosi.

E ese mai i le avea ma puna o le ola, o le sami e faʻamautu le tau ma teuina le kaponi, e fai ma faʻagogo tele mo kasa vevela.

Ae faimai foi UN fa'amaumauga, e tusa ma le 680 miliona tagata e nonofo i sone maualalo o le gataifale, e oʻo atu ile tasi piliona ile 2050.

E le gata i lea, o suʻesuʻega lata mai ua faʻatatauina e 40 miliona tagata o le a faʻafaigaluegaina e faʻalapotopotoga faʻavae i le sami i le faaiuga o lenei sefulu tausaga.

3. Faʻamatalaga i Kenya ma Potukale

E ui lava o le Konafesi o loʻo faia i Potukale, ae o loʻo talimalo faʻatasi e Kenya, lea e 65 pasene o le faitau aofaʻi o le gataifale o loʻo nonofo i nuʻu i tua, faʻapitoa i faigafaiva, faʻatoʻaga, ma le maina mo a latou mea e ola ai. 

O se tagata faifaiva i Kenya e faalagolago i iʻa mo meaʻai ma mea e ola ai.
© UNDP/Amunga Eshuchi -O se faifaiva i le lotoifale i Kenya o loʻo faʻalagolago i iʻa mo meaʻai ma mea e ola ai.

Mo Bernadette Loloju, o se tagata nofomau i Samburu County, Kenya, e taua le vasa mo tagata o lona atunuu aua e mafai ai ona latou maua le tele o oloa latou te manaomia. “O le sami o lo’o iai le tele o mea ola e aofia ai ma i’a. E maua ai foʻi meaʻai. A matou o atu i le aai o Mombasa, matou te fiafia i le matafaga ma aau, e faaopoopo ai lo matou fiafia”.

Nzambi Matee, Polokalame Siosiomaga UN (LALOLAGI) O le siamupini talavou o le lalolagi manumalo, e tutusa le va'aiga. O Nzambi e nofo i Nairobi, Kenya, ma o ia na faavaeina le Gjenge Tagata Faia, lea e maua mai ai mea faufale taugofie e fau mai otaota palasitika toe fa'aaogaina.

E ave e Ms. Matee otaota palasitika mai le vasa, fagogota e le au faifaiva, ma faaliliu e fai ma piliki pa – “o la’u galuega o le toe fa’aaogaina o otaota palasitika mai le sami ua mafai ai ona ou faafaigaluegaina le silia ma le 113 o talavou ma tamaitai, lea ua tuufaatasia ai le 300,000 piliki. Ou te maua lo’u ola mai le sami, ma o le mea lea o le sami o le ola ia te a’u”, o lana faaaliga lea.

O le naunau mo le sami o loʻo fefaʻasoaaʻi ma Potukale, o le atunuʻu pito sili ona tele i le gataifale o le Iuni a Europa ma le tusa ma le fa miliona kilomita o le gataifale faifai pea, ma o lea, o se atunuʻu o loʻo faia se sao tutotonu i le Vasa Atelani.

matafaga o Nazaré i Potukale.
© Unsplash/Tamas Tuzes-Katai – matafaga o Nazare i Potukale.

"O matou faʻamoemoega mo le UN Oceans Conference o le a avea o se konafesi e uiga i gaioiga ae le naʻo le tuuto", o le tala lea a Catarina Grilo, Faʻatonu o le Faʻasao ma Faiga Faʻavae i Associação Natureza Potukale (ANP), o se faalapotopotoga tumaoti e galulue faatasi ma le World Wildlife Fund (WWF). O lo'o fa'atautaia e le ANP le tele o poloketi i vaega o le puipuiga o le gataifale, faigafaiva gafataulimaina, ma le fa'asao o le sami.

“O le konafesi talu ai i Niu Ioka o se taimi lelei tele e faʻalauiloa ai le matafaioi a le sami mo le soifua manuia o tagata. I lena taimi sa tele a matou tautinoga ofo mai mai Sui Usufono ma faalapotopotoga e le o ni setete, ae o lea ua oo i le taimi e see ai mai upu i faatinoga".

4. O le vasa ma le tau o le lalolagi e feso'ota'i lava

O le vasa ma le tau o le lalolagi e matua'i a'afia le tasi i le isi i le tele o itu. A'o fa'aauau pea ona fa'amata'u le fa'afitauli o le tau, o lo'o iai fo'i ni fua fa'atatau o lo'o va'ai toto'a e saienitisi.

E tusa ai ma le lipoti lata mai o suiga o le tau mai le World Meteorological Organization (WMO) o le maualuga o le suasami fa'alelalolagi na si'itia ile averesi e 4.5 mm ile tausaga ile va ole 2013 ma le 2021, ona ole liusuavai ole aisa ile siisii ​​tele.

O le sami e mitiia pe tusa ma le 23 pasene o le CO2 e maua mai i gaioiga a tagata, ma a oʻo loa i le taimi nei, e faʻaalia ai gaioiga faʻamaʻi, faʻasaʻo le suasami. O lena mea e lamatia ai siosiomaga o le gataifale ma, o le tele o le suka o le vai, o le itiiti ifo o le CO2 e mafai ona mitiia.

Samuel Collins, o se pule o galuega faatino i le Oceano Azul Foundation, i Lisbon, e talitonu o le konafesi o le a avea ma alalaupapa i le COP27, e tatau ona faia i Sharm El-Sheikh, Aikupito ia Novema.

“O le vasa e matua taua lava i le tau. O lo'o iai le 94 pasene o le avanoa ola i luga o le paneta. E mafai ona ou togiina mai fuainumera e faateia ai i tatou uma.”, o le tala lea a le Scot e 27 tausaga.

“O le mafua’aga o le taugofie o oloa o lo’o fa’atau i totonu o le faleoloa, ona o fela’ua’iga o lo’o la’u mai ai le 90 pasene o oloa i totonu o o tatou aiga, o lea e tele mafua’aga tatou te feso’ota’i atu ai i le sami, pe o oe o se atunu’u e lokaina pe e leai. E leai se mea ola i luga o le fogaeleele e le afaina i le Vasa”.

O ituaiga i'a eseese e aau i se nofoaga puipuia o le gataifale i fafo atu o le talafatai o Melita.
© FAO/Kurt Arrigo – O i'a eseese e aau i se nofoaga puipuia o le gataifale i fafo atu o le talafatai o Melita.

5. O le ā e mafai ona e faia e fesoasoani ai?

Na matou fesiligia nisi o tagata atamamai - e aofia ai Catarina Grilo ma le tagata suʻesuʻe o Nuno Barros i le ANP, faʻapea foi ma Sam Collins i le Oceano Azul Foundation - o le a le mea e mafai e tagatanuu ona fai e faʻalauiloa ai se tamaoaiga lanu moana gafataulimaina, aʻo faʻatali mo le au fai filifiliga ma taʻitaʻi o le lalolagi e gaoioi. O nisi nei o manatu e mafai ona e faʻaogaina i lou olaga i aso faisoo:

  1. Afai e te 'ai i'a, fa'avasega lau mea'ai i tulaga o taumafa o le sami, aua le 'ai i taimi uma le ituaiga e tasi. 'Alo'ese fo'i le 'aina o manu fe'ai ma ia mautinoa o mea e te 'ai e sau mai puna fa'atatau.
  2. Taofi le palasitisi filogia: faatasi ai ma le 80 pasene o le filogia o le gataifale e mafua mai i luga o le eleele, fai lau vaega e taofi le filogia e oo atu i le sami. E mafai ona e fesoasoani e ala i le fa'aaogaina o oloa toe fa'aaogaina, aloese mai le fa'aaogaina o mea e fa'aumatia, ma ia mautinoa o lo'o e tu'uina au otaota i talone talafeagai.
Fa'amama matafaga i Praia da Poça, o se matafaga la'ititi lauiloa i le amataga o le talafatai o Estoril - Cascais, i Potukale.
UN News / Teresa Salema - Faʻamamaina le matafaga i Praia da Poça, o se matafaga laʻititi lauiloa i le amataga o le talafatai o Estoril - Cascais, i Potukale.
  1. Ave lapisi mai le matafaga, ma aua le lapisi. Ae ia manatu foi o soo se laasaga e mafai ona e faia e faaitiitia ai lou tulagavae siosiomaga o le a fesoasoani i le sami i se auala le tuusao.
  2. Fa'aauau le fautua mo fofo, pe i luga o auala, tusi tusi i le au fai filifiliga, sainia o talosaga, po'o lagolago faalauiloa lea e fa'amoemoe e fa'aaafia ai i latou e faia fa'ai'uga, i le tulaga fa'ale-atunu'u po'o le tulaga o le lalolagi.

UN News o le ai ai i Lisbon e faʻasalalau le Ocean Conference, o lea e mafai ai ona e faʻamoemoe tala fou, faʻatalanoaga, ma faʻaaliga ma tagata atamamai, talavou, ma UN leo.

Va'ai mo fa'amatalaga lata mai i luga o la matou itulau, fa'apea fo'i Twitter.

- Faasalalauga -

Sili atu mai le tusitala

- FA'AALIGA FA'AVAE -spot_img
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -spot_img
- Faasalalauga -

Tatau faitau

Tala fou

- Faasalalauga -