(Ata: Vatikana Media) Faafeiloaʻi e Pope Falanisisi tagata fou o le Leoleo Suiselani iā Me 6, 2022.
I le avea ai o se vaegaau aupito itiiti ma se tasi o autau pito i leva i le lalolagi, o Me 6 o se aso faapitoa lava aua e faafeiloaia e le au fitafita fou mai Suiselani e auauna i le pope Katoliko Roma.
O le aso na faailogaina ai le 147 o ē na muamua atu ia i latou na fasiotia i le puipuia o Pope Clement VII i le taimi o le Sack of Roma, o se fouvalega i le 1527.
Sa i ai Francis i le nofoa faataavalevale ona o se manu’a o le tulivae.
O Pope Francis na feiloai ma le Peresetene o le Swiss Confederation, Ignazio Cassis, i le faamanatuina o le taulaga a le au Leoleo Suiselani ma le faatautoina o tagata fou e 36 i le Pontifical Corps.
O le taua faifaipea i Iukureini ma ona aʻafiaga i Europa, faʻatasi ai ma faʻamatalaga faapitoa i le tulaga o tagata sulufaʻi a Iukureini ma tagata ua faʻateʻaina o loʻo manaʻomia le fesoasoani agaalofa, o se tasi lea o autu o talanoaga i le taimi o talanoaga, fai mai. Vatican News.
O le au fou fou e tauto i le faamaoni ma amata aloaia la latou auaunaga i le galuega a le Pope.
Na feiloaʻi Pope Falanisisi ma Leoleo Suiselani e faamanatu faatasi ma i latou le mea na ia taʻua o “se faatasiga matagofie,” Vatican News lipotia.
Sa ia saunoa i le au Leoleo ma o latou aiga, ma sa momoli atu foi le faafeiloaiga faapitoa a Francis i le au faigaluega fou na faatautoina i se sauniga mulimuli ane.
Fai mai Francis o loʻo latou tuuto atu ni nai tausaga o latou olaga i "se galuega e faʻafiafiaina ma tumu i tiute i le fatu o le Ekalesia aoao."
"E ala i se tautinoga limafoai ma le faamaoni, i le tele o seneturi e leʻi alo ese ai nisi o tagata i tofotofoga sili ona faigata, o loʻo oʻo lava i le faamasaaina o latou lava toto e puipuia ai le Pope ma mafai ai ona ia faʻatinoina lana misiona i le tutoʻatasi atoatoa."
SAULOIGA O LE POPE
Na faaopoopo e le Pope e faapea o Leoleo Suiselani e auauna atu ma le "faamaoni maualuga" e faamautinoa le "saogalemu o le Pope ma lona nofoaga."
Na uunaia e Pope Falanisisi le au fou i la latou faaiuga e amata i se “galuega matagofie faale-ekalesia,” lea e tatau ona ola ai “o se molimau faa-Kerisiano ma tagata lautele.”
O le au leoleo a Suiselani e avea o se nuu ae le o tagata taitoatasi, o le tala lea a le Pope, ma unaʻia i latou e talia le olaga faʻalapotopotoga i taimi uma o latou aso.
“O le ola tautua i totonu o se nuu o se luitau,” na ia saunoa ai, “aua e aofia ai le aumaia faatasi o tagata taitoatasi e eseese uiga, uiga, ma lagona, o e iloa latou te savavali faatasi i se auala.”
Peitaʻi, na taʻua e le Pope, o le ʻau Leoleo e faaosofia e le “manatu o le auauna atu i le Ekalesia”, lea e fesoasoani latou te feagai ai ma taimi o faigatā pe a tulaʻi mai.
O le Leoleo Suiselani na faavaeina i le 1506 e Pope Julius II, faʻalua ona faʻaumatia ma toe faʻatūina i le 1800. O loʻo tumau pea le tiute o le puipuia o le pope ma lona nofoaga.
O mea e manaʻomia e ulufale ai e aofia ai Suiselani, Katoliko, a itiiti ifo i le 1.74 mita (5 futu 7 inisi) le maualuga, i lalo ole 30 tausaga, ma le tama.
O le Pontifical Swiss Guard ua siitia mai le 110 i le 135 alii talu mai le 2018.