Ua maua e tagata su'esu'e i le Iunivesite o Kent se fua fa'atatau o le matematika e mafai ona fa'amatala ai so'o se fuamoa o le manulele o lo'o iai i le natura, o se mea e le'i ausia muamua.
O le foliga o le fuamoa ua leva ona tosina mai ai le mafaufau o tagata mathematicians, inisinia ma tagata suʻesuʻe mai le suʻesuʻeina o suʻesuʻega.
O le fomu ua matua fa'atauaina mo lona fa'atuputeleina, e lava lona telē e fa'atupu ai se afuafua, e la'ititi e sau i fafo mai le tino i le auala sili ona lelei, nai lo le ta'avale pe a tu'u, e lava lona malosi e tauave ai le avega ma fanauina ai le 10,500. ituaiga na sao mai le tainasoa. O le fuamoa e taʻua o le "foliga atoatoa".
O le au'ili'iliga o fuamoa uma e fa'aogaina ai foliga fa'akomepiuta se fa: o le polo, o le ellipsoid, o le fuamoa ma le pear-shaped (conical) fa'atasi ma se fua fa'a-matematika o le siepi-pear e le'i maua mai.
O le vaaiga masani o le foliga o le “fuamoa” o le oval, ma le pito mata'utia ma le pito tu'u, ma le pito lautele e latalata i le pito tu'u, e pei o se fuamoa moa. Ae ui i lea, o mea e mafai ona sili atu ona faigofie (pei o le tulaga o fuamoa lapotopoto o loʻo vaʻaia i lulu, mo se faʻataʻitaʻiga) pe sili atu ona lavelave (pei o fuamoa foliga pei o le pea o loʻo vaaia i squirrels, snipe ma le lua o ituaiga sili ona tele o penguins) . O faʻamaumauga o loʻo faʻaalia ai o le foliga o le fuamoa e faʻamautu aʻo leʻi faia le atigi ma e ala i le ufiufi o lalo.
Le mafua'aga ua fa'afuafua ai le fuamoa fa'apenei e fa'ate'ia le le malamalama lelei. O lona uiga, e ui lava o loʻo i ai ni suʻesuʻega muamua i le atinaʻeina o foliga fuamoa, matou te le iloa tonu pe faʻapefea ona tupu lenei gaioiga. I lenei tulaga, o le tele o le gauai atu i lenei suʻesuʻega o loʻo tosina atu i fuamoa e pei o se pea (e aofia ai i lenei suʻesuʻega e faʻaogaina ai le fua faʻatatau). I snipes masani, o le foliga o le pear o se uiga fetuutuunai e faʻamautinoa ai o fuamoa e fa (e masani lava) "faʻatasi" i totonu o le faamoega (faʻatasi ai ma pito faʻailoga i totonu) ina ia mautinoa le maualuga o le incubation i lalo o le tina.
O lo'o fa'ailoa mai e le au su'esu'e se vaega fa'aopoopo i le fuamoa fa'atusa e ala i le fa'atupuina o se fa'ata'ita'iga fa'a-matematika e fetaui ma se foliga fa'akomepiuta fou, fa'ailoaina o le vaega mulimuli i le fa'atupuina o le ellipsoid spherical lea e fa'atatau i so'o se fuamoa fa'ata'atia.
Ole fua fa'atatau ole numera fou mo foliga fuamoa e fa'avae i luga ole fa'amaufa'ailoga e fa: le umi o fuamoa, maualuga le lautele, fa'a'ese'ese le axis tu'usa'o ma le kuata o le lapoa fuamoa.
O lenei fua fa'atatau lautele ua leva ona su'esu'eina ose la'asaga taua e malamalama ai e le gata i foliga o le fuamoa lava ia, ae fa'apea fo'i pe fa'apefea ma pe aisea fo'i na tupu ai, ma fa'apea ona fa'atuputeleina ai le fa'aogaina o meaola ma fa'atekonolosi.
O fa'amatalaga fa'a-matematika o ituaiga uma o fuamoa ua uma ona fa'aogaina i su'esu'ega mea'ai, fa'ainisinia fa'ainisinia, fa'ato'aga, biology, tusiata ma le ea. Mo se faʻataʻitaʻiga, o lenei fua faʻatatau e mafai ona faʻaaogaina i le faʻainisinia o le fausiaina o vaʻa manifinifi puipui fuamoa, lea e tatau ona sili atu le malosi nai lo masani masani.
O lenei faiga fou o se mea taua tele ma le tele o talosaga, e aofia ai:
1. Fa'amatalaga fa'asaienisi agavaa o se mea ola.
I le taimi nei e mafai ona faʻamatalaina se fuamoa i se fua faʻatatau, o le galuega i le fanua o le taxonomy o meaola, o le faʻaogaina o mea faʻatekonolosi, o le faʻaogaina o fuamoa ma le filifilia o moa o le a faʻafaigofie tele.
2. Fa'atonuga sa'o ma faigofie o uiga fa'aletino o se mea ola.
O mea i fafo o le fuamoa e taua tele mo tagata suʻesuʻe ma inisinia o loʻo atiaʻe tekinolosi mo le faʻatupuina, faʻaogaina, teuina ma le faʻavasegaina o fuamoa. O loʻo i ai se manaʻoga mo se faʻagasologa faigofie e iloagofie ai, faʻaaogaina fuamoa voluma, vaega, radius o curvature ma isi faʻailoga e faʻamatala ai le kosi o le fuamoa o loʻo tuʻuina mai e lenei fua.
3. Fa'ainisinia i le lumana'i e fa'aosofia e le biology.
O le fuamoa ose faiga fa'alenatura e su'esu'eina mo le fa'atulagaina o faiga fa'ainisinia ma fa'atekonolosi fou. O le fuamoa foliga foliga faʻatusa ua faʻaaogaina i le tusiata, e pei o le taualuga o le Aai o Lonetona ma le Mary X skyscraper, ma le fausiaina, aua e mafai ona tatalia le tele o uta ma le faʻaaogaina o meafaitino, lea e mafai nei ona faʻaoga faigofie. .
“E tatau ona su'esu'eina faiga fa'afuainumera fa'aolaola, e pei o le fa'atupuina o fuamoa, mo fa'amatalaga fa'a-matematika e fai ma fa'avae mo su'esu'ega i le biology evolutionary, e pei ona fa'aalia i lenei fua fa'atatau. E mafai ona faʻaaogaina lenei faʻataʻitaʻiga lautele i aʻoaʻoga autu, aemaise lava ile pisinisi o meaʻai, ma o le a avea o se faʻamalosi mo nisi suʻesuʻega faʻaosofia e le fuamoa o se mea e suʻesuʻe ai, "o le tala lea a Darren Griffin taʻitaʻi suʻesuʻe. Polofesa o Genetics i le Iunivesite o Kent.
Fa'amatalaga: “Egg and math: introducing a universal formula for egg shape” saunia e Valeriy G. Narushin, Michael N. Romanov ma Darren K. Grif fin, 23 Aokuso 2021, Annals of the New York Academy of Sciences.
DOI: 10.1111 / nyas.14680
Punavai: The Perfect Shape? Su'esu'ega Mulimuli Fa'aalia Fa'atusa Fa'ale-aganu'u Anamua mo le Fa'atusa o le Fuamoa - UNIVERSITY OF KENT
Ata: Ata o fuamoa mai foliga autu e fa o ituaiga manulele nei: (A) ostrich, lapotopoto; (B) emu, elliptical; (C) manu felelei, ovoid; (D) aeto, ovoid; ma le (E) kauri, e pei o se pea; fa'atasi ai ma latou fa'ata'ita'iga fa'apitoa (i kalafi sa'o). O ata o fuamoa na aumai mai Wikimedia Commons. Fa'amatalaga: Darren Grif et n et al.