I totonu o le fale suʻesuʻe a le Bavarian Monuments Authority i Bamberg, ua amata ona faʻafefeteina e saienitisi se poloka aisa o loʻo i ai toega mai se falelauasiga o le 6th seneturi. O le poloka na faia fa'apitoa e tagata su'esu'e su'esu'e i le fa'aaogaina o le nitrogen vai ina ia mafai ai ona su'esu'e atoatoa le tanuga.
O le falelauasiga na maua ia Oketopa o le tausaga talu ai i le taimi o suʻega i le nofoaga o le fausiaina i le lumanaʻi i Tussenhausen. Ua maua e tagata suʻesuʻe i le eleele toega o se fale o le vaitaimi o Roma lea na toe faʻaaogaina i le amataga o Vaitausaga Tutotonu e fai ma tanuga o se tama. Sa tanumia o ia i se tuugamau potu ma se fola piliki ma puipui maa mafiafia ma faalo. Ua maua i luga o ona tino auivi mea fa'apitoa. I vae o le tama o loo taoto ai le auivi o se taifau. O le iai o nifo susu e taʻu mai ai e leʻi sili atu i le 10 tausaga le matua o le tamaititi ina ua maliu, ae e ui i lona laʻitiiti, sa ia faʻaauupegaina. O se pelu ma se fusi mo auupega, teuteuina i rivets auro, e taʻu mai ai o le tama e auai i le aufaipisinisi i le lotoifale. Sa maua foi i totonu o le tuugamau ni taulima siliva, spurs, koluse lanu auro ma se ipu apamemea.
O puipui maa ma le taualuga o le tuugamau na matua pipii mau ma e leai ni palapala na ulu i totonu mo le 1300 tausaga. Faʻafetai i lenei mea, o le falelauasiga na faʻasaoina i se tulaga sili ona lelei, o toega o mea faʻapitoa, e aofia ai le paʻu ma le ie, na vaaia i totonu. Peitaʻi, o lenei laki na avea ma faafitauli mo le ʻau toe faafoʻisia ona o toega e leʻi teuina i eleele mautu, lea e mafai ona tipiina i se poloka palapala mo suʻesuʻega fale suʻesuʻe ina ia mafai ai ona faʻasaoina e oʻo lava i mea laiti o mea faʻasolopito, e pei ona masani ai tagata suʻesuʻe i aso nei. fai. A aunoa ma se mea e faatumu ai le palapala, semanu e mafai ona faaleagaina le toega taua ma le maaleale i le felauaiga.
Ina ia faʻasaoina mea e itiiti le ofuina ma loimata, ua faia e tagata suʻesuʻe suʻesuʻe se auala fou. O puipui maa o le tuugamau na aveese ma suia i laupapa laupapa. O le isi laulau sa tuu i lalo o le tuugamau i luga ae o le fola piliki. O le pito i luga o le tino na lolovaia i le vai ma faʻaofuofu i lea faʻavae na faʻaisa ai le vai i le vai. O le vevela o le vai e fa'amautinoa ai e fa'amaua vave le vai ma liu aisa e aunoa ma le fa'alauteleina e pei ona fa'aaisa i se vevela maualuga. Ona tipiina lea o le eleele i tafatafa o le tanuga i mea mamafa, ma se poloka aisa e tusa ma le 800 kilokalama lona mamafa na sii i luga ma se crane. E 14 itula le faagasologa atoa.
O le tanu aisa na ave i le falesuesue, ma o lea ua amata ona pulea e saienitisi le liusuavai. “O le poloka o loo i ai le auivi o le tamaitiiti sa teuina i totonu o le pusaaisa mo ni nai masina. O le taimi nei o le igoa tauvalaau o le tatou "Aisa Perenise" o le a le pine ae le toe aoga. O lona ofutau aisa puipuia ma le faaeteete ma faifai pea ona faʻaumatia e ala i le faʻamafanafanaina. Na saunia ma le faaeteete e la matou vaega o tagata toe faaleleia lenei faiga,” o le faamatalaga lea a le pule aoao, Prof. Mathias Pfeil, o le ulu o le Bavarian Monument Protection Authority.
O le faʻamaʻiina o loʻo faʻatinoina i totonu o se potu faʻapitoa ma le faʻatonutonuina o le susu. Ina ia le faʻaleagaina e le condensate le mea na maua, e faʻafefe e faʻaaoga ai se masini suction faapitoa. I le taimi o malologa i le gaosiga, o le pusa malulu e faʻamautinoa le tumau o le vevela o le -4°C. O le liusuavai e fa'amoemoe e tele ni aso. A maeʻa lena, o tagata atamamai, aemaise lava anthropologists ma archaeobotanists, o le a suʻeina faʻataʻitaʻiga muamua o mea. "E tele toega o ie ma paʻu na faʻasaoina, mo se faʻataʻitaʻiga, mai fata, fusi pelu ma lavalava. Latou te folafola atu se faʻamatalaga sili ona manaia i teuteuga tuʻugamau ma tekinolosi ie anamua, "o le tala lea a Britt Nowak-Böck, Ulu o le Archaeological Restoration Workshops of the Monuments Conservation Authority.
Ata: Pulea le fa'a'aisa o le Bayerischen Landesamtes für Denkmalpflege poloka aisa