15.8 C
Brussels
Aso Lua, Me 14, 2024
talaO le Peresetene fou o le ECOSOC o loʻo faʻamoemoe e faʻamalieina faʻalavelave ua 'lolofia ai o tatou sosaiete'

O le Peresetene fou o le ECOSOC o loʻo faʻamoemoe e faʻamalieina faʻalavelave ua 'lolofia ai o tatou sosaiete'

FA'AALIGA: O faʻamatalaga ma manatu o loʻo toe faia i totonu o tusiga o mea ia o loʻo taʻu mai ai ma o latou lava matafaioi. Lomiga i The European Times e le otometi le faauigaina o le faamaoniga o le manatu, ae o le aia tatau e faailoa ai.

FA'ALI'ILIGA FA'AVAE: O tala uma i totonu o lenei 'upega tafa'ilagi o lo'o lomia i le gagana Peretania. O fa'aliliuga fa'aliliu o lo'o faia e ala i se fa'agasologa otometi e ta'ua o fa'aliliuga neural. Afai e masalosalo, faʻafeiloaʻi i taimi uma le tusiga muamua. Faafetai mo le malamalama.

Malo Aufaatasi Tala Fou
Malo Aufaatasi Tala Fouhttps://www.un.org
Tala Fou a Malo Aufaatasi - Tala na fatuina e le Au'aunaga Tala Fou a Malo Aufaatasi.
O le Amepasa o Malo Aufaatasi o Bulgaria na tuʻi le faʻailoga o le Peresetene o le Economic and Social Council (ECOSOC) mo le taimi muamua i le Aso Gafua ma se tautoga e fausia i luga o le "faʻavae mautu" na tuʻua e le ulu faʻaulu ma lana ofisa e suia le lalolagi i se "sili atu le lelei." nofoaga mo tagata o nei aso ma taeao”.

sāvali Lachezara Stoeva , New ECOSOC President, fai mai i lana saunoaga amata na ia "faamamaluina ma faamaualaloina" ina ua filifilia e taitaia se tasi o totoga autu o le UN, a o matauina o le sauniga o le a oo mai o le a "aemaise lava luitau mo le lalolagi". 

I le faʻaopopoga i le COVID toe faʻaleleia, na ia faʻamamafaina le taua faifaipea i Iukureini, lea na "faʻatupuina le tele o meaʻai le saogalemu, le lava o le malosi ma faʻalavelave tau tupe".  

O le fou ECOSOC Na fa'amanino e le ali'i sili i fuafuaga e fesoasoani ai i le fa'ato'ilaloina o “fa'alavelave ua lofia ai o tatou sosaiete”.  

Faatulaga lana lisi o mataupu  

I le avea ai ma Peresetene o le ECOSOC, fai mai Ms. Stoeva o lana faamuamua muamua lava o le faamautinoa lea o le Fono ma le High Level Political Forum (HLPF) lea o le tumutumuga o ana galuega i tausaga taʻitasi, e tuʻuina atu ai le "faʻamautu, faʻavae faʻamaoniga, faʻafouina ma faʻatinoina taiala faʻavae" e taofia ma foia ai aʻafiaga o faʻamaʻi i le Atinaʻe Atinaʻe Atinaʻe (SDGs).  

Lona lua, o loʻo ia faʻamoemoe e fesoasoani e faʻafesoʻotaʻi le "vaeluaga tele o mea tau tupe" lea na matua faʻaitiitia ai le malosi o le tele o atunuʻu atinaʻe e toe faʻaleleia. 

O lana fa'amuamua lona tolu o le fa'amautinoaina lea o tapenapenaga mo le SDG Summit o lo'o faia ia Setema 2023, e ala i le fausiaina o le malosi ma toe fa'aola "le tu'inanau na fa'aalia ai le fa'amalamalamaga ma le fa'atinoina o SDGs", lea na malilie i ai i le 2015.  

Lona fa, o loʻo ia faʻamoemoe e faʻavae i luga o le manuia o le Vaega o Mataupu Agaalofa i lenei tausaga e "lagolago ma faʻamalosia" le UN ma ana paʻaga fesoasoani i le faʻatalanoaina o "luʻitau loloto agaalofa" i le lalolagi atoa. 

Lona lima, o le Amapasa Stoeva e fa'amoemoe e tulitatao fautuaga na faia i le ECOSOC i le Failautusi Aoao. La Tatou Fa'asologa masani mamanu mo gaioiga, ae o lana fa'amuamua lona ono o le tu'uina atu lea o avanoa sili atu i tupulaga talavou, sosaiete lautele ma isi.  

O lana fa'amuamua mulimuli na ia ta'ua, o le fa'atinoina lea o fautuaga na talia e le Fono Tele ia Iuni 2021 mo le toe fuata'iina o galuega a le ECOSOC ma le HLPF.  

O le Amapasa o Stoeva sa tauaveina ona tiute o le Sui Tumau o Bulgaria i le UN ia Fepuari o le tausaga talu ai ma sa avea o se Sui Peresetene o le ECOSOC e nafa ma le Vaega o Pulega, lea na ia taitaia ma le manuia le iloiloga a le Fono o Komisi Galuega ma Faalapotopotoga Faapitoa. 

Fa'atofa fiafia 

I se tautalaga mai le loto, na saunoa ai Peresitene Collen Kelapile ua faamavae e faapea sa ia “matua faaaloalogia ma fiafia” i le auauna atu i le galuega maualuga mo le tausaga talu ai. 

Faamanatu o le taimi muamua lea na nofoia ai e Botswana le nofoa, na ia faamatalaina o se "mea taua mo loʻu atunuu ma aʻu lava ia".  

Aʻo leʻi tuʻuina atu le pule, na toe tepa i tua Mr. Kelapile i le autu autu a le ECOSOC ma le HLPF i lenei masina, ma faʻamaonia ai le "valu faʻamuamua lautele", o lana vaitaimi, lea e aofia ai le tutusa o tui, le tutusa, toe faʻaleleia o feeseeseaiga, ma talavou. faamau. 

Na ia fa’ailoa fo’i le mea fou a le Fono Vaega Faamaopoopo ma se toe faaolaolaina Fono Fa'apa'aga e taʻitaʻia ana faʻalapotopotoga faʻapitoa, faʻamanatu na ia taulimaina feteʻenaʻiga, feteʻenaʻiga ma faʻalavelave faʻafuaseʻi fesoasoani, e aofia ai i Haiti, Sudan i Saute, ma le itulagi o Sahel. 

Na taula'i atu fo'i e le Peresetene i fafo i fonotaga i le taimi o lona nofoa'iga si'osi'omaga o fa'afitauli o le tau, fa'atinoina o le Fuafuaga Fou i le Taulaga, ma lagolagoina le agai i luma o SDGs i masina talu ai nei o faʻalavelave i le tele o luma. 

“Ou te fiafia ina ua talia e le Fono se I'ugafono i le Aso Faraile talu ai ina ia mautinoa le faatinoina o taunuuga o le Galuega Fa'atino mo le Vaega o Atina'e, "O lana tala lea.    

© UNICEF/Bullen Chol

Ua savali mai se teineitiiti i le fale mai le aoga ina ua lolovaia le vaitafe o le Naila i le pito i tua o Juba, Sudan i Saute.

Fa'ailogaina i latou e vaivai 

I le avea ai ma Peresetene, na ia faamanatu atu ai o le ECOSOC o loʻo faʻaauau pea ona fautua mo le Least Developed Countries (LDCs), Landlocked Developing Countries (LLDCs) ma Small Island Developing States (SIDS), faʻapea foʻi ma se tuleiga faʻapitoa e fai ma sui o atunuʻu Aferika, "tuʻuina atu ia i latou se faʻavae. e faasoa atu o latou aafiaga ma luitau tau atinae”.   

O le Fono sa auai malosi i tapenaga mo le Konafesi lona lima a Malo Aufaatasi i LDCs i le tausaga a sau, ma i le 2024, o le Konafesi Lona Tolu i LLDCs ma le Konafesi Lona Fa i le SIDS, na ia fai mai ai. 

Ua valaau le Amapasa Kelapile mo le faamalosia o le galulue faatasi faava o malo, le lotogatasi i le lalolagi atoa ma faiga faapaaga e foia ai o latou luitau tau atinae ma tuuina atu le lagolago mo le toe faaleleia atoatoa ma le gafataulimaina i nei atunuu.  

Vaʻai i luma 

I le tufaina atu o le alofilima i le Amapasa o Stoeva, sa ia faamanuia atu ai ia te ia “ia manuia uma” i le taitaia o galuega a le ECOSOC i le Covid-19 toe fa'aleleia, ma le fa'atinoina o le 2030 Faʻavae i le taimi o le Sefulu Tausaga o Galuega.    

Na ia faafetaia i latou uma na lagolagoina o ia ma talosaga atu ia latou “faalautele atu le lagolagosua ma le felagolagomai” ia te ia.  

I le faʻaiʻuga, na faʻamamafaina e le Amapasa Kelapile le manaʻoga e galulue faʻatasi "sili atu le malosi" ma faʻamaopoopo atili.  

“I lalo ifo o le valu tausaga i le 2030, e manino lava o le 2030 Polokalame mo Atinae Gafataulimaina ma ana Sini Tau Atina'e Gafataulimaina e tatau ona tumau pea ma a tatou ta'iala".

Faitau sili:

Ua siamupini e le Peresetene o le ECOSOC le faamoemoe 'e tetee atu i faigata uma' i le fonotaga autu a le UN

- Faasalalauga -

Sili atu mai le tusitala

- FA'AALIGA FA'AVAE -spot_img
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -spot_img
- Faasalalauga -

Tatau faitau

Tala fou

- Faasalalauga -