14.9 C
Brussels
Aso Tofi, Me 9, 2024

Filemu

FA'AALIGA: O faʻamatalaga ma manatu o loʻo toe faia i totonu o tusiga o mea ia o loʻo taʻu mai ai ma o latou lava matafaioi. Lomiga i The European Times e le otometi le faauigaina o le faamaoniga o le manatu, ae o le aia tatau e faailoa ai.

FA'ALI'ILIGA FA'AVAE: O tala uma i totonu o lenei 'upega tafa'ilagi o lo'o lomia i le gagana Peretania. O fa'aliliuga fa'aliliu o lo'o faia e ala i se fa'agasologa otometi e ta'ua o fa'aliliuga neural. Afai e masalosalo, faʻafeiloaʻi i taimi uma le tusiga muamua. Faafetai mo le malamalama.

Petar Gramatikov
Petar Gramatikovhttps://europeantimes.news
Dr. Petar Gramatikov o le Fa'atonu Sili ma le Fa'atonu o The European Times. O ia o se sui o le Union of Bulgarian Reporters. Dr. Gramatikov e sili atu nai lo le 20 tausaga o le poto masani faʻapitoa i faʻalapotopotoga eseese mo aʻoaʻoga maualuluga i Bulgaria. Sa ia suesueina foi lauga, e faatatau i faafitauli tau manatu o loo aafia i le faaaogaina o tulafono faava-o-malo i tulafono faalelotu lea na tuuina atu ai se taulaiga faapitoa i le faavae faaletulafono o Fou Religious Movements, saolotoga o tapuaiga ma le tagata lava ia, ma sootaga a le Setete-Ekalesia mo le tele. -setete fa'ale-aganu'u. I le faaopoopo atu i lona tomai faʻapolofesa ma aʻoaʻoga, o Dr. Gramatikov e sili atu nai lo le 10 tausaga faʻasalalauga faʻasalalauga lea o loʻo ia umia ai se tulaga o le Faʻatonu o se faʻasalalauga taʻitasi kuata taʻitasi "Club Orpheus" magazine - "ORPHEUS CLUB Wellness" PLC, Plovdiv; Faufautua ma le tusitala o lauga faʻalelotu mo le vaega faʻapitoa mo tagata logonoa i le Bulgarian National Television ma ua Faʻamaoniaina o se tusitala mai le "Fesoasoani i Tagata Manaomia" Nusipepa Lautele i le Ofisa o Malo Aufaatasi i Sineva, Suiselani.

Ia avea oe ma se faatupu filemu ina ia agavaa e ta'ua o se atalii o le Atua. – Sagato Efaraima le Suria (25, 197).

Na faamalieina e le Faaola le au faatupu filemu ma folafola atu o le a avea i latou ma atalii o le Atua, muamua, o i latou o e ua filemu ia i latou lava ma e le amataina se fouvalega, ae taofia le taua i totonu e ala i le tuuina atu o le tino i le agaga, faatuina le filemu i isi, ola i totonu. feeseeseaiga ma i latou lava, ma faatasi.

E leai se tasi e iai le aiā e faasino atu ai i le isi mea e lē o iā te ia. O lea la, ou te maofa i le agalelei lē mafaatusalia o le alofa o le Atua mo tagata. Ua folafola mai e le Alii taui lelei e le gata mo le galue ma le afu afu, ae faapea foi mo se ituaiga o fiafiaga, aua o le mea sili e faafiafiaina ai i tatou o le filemu, ma a aunoa ma lea (pe a malepe i le taua) e leai se mea e aumaia ai le olioli.

E matagofie le faaupuga: o e faatupuina le filemu “e ta’ua o atalii o le Atua” (Mataio 5:9).

Talu ai o Ia lava, o le Alo moni, na ia faʻafilemuina mea uma, faia tagata o se meafaigaluega o le amio lelei, faʻatasia le lagi ma le lalolagi, na fetalai saʻo ai o i latou e faia le mea lava e tasi, pe a mafai, o le a tuuina atu i ai le igoa lava e tasi ma siitia i le mamalu o avea ma atalii, o le tapulaa aupito maualuga lea. manuia. – St. Isidore Pelusiot (52, 86).

Ia tatou faamamaluina le meaalofa o le Toefuataiga-filemu, o le meaalofa lea, tuua le lalolagi. Na Ia tuua i tatou (Ioane 14:27) o se ituaiga o tautoga faamavae. E tasi lava le otegia tatou te iloa, otegia ma le malosi faafeagai. … Ia tatou gauai atu i se isi mea faatauvaa ina ia maua mai ai le mea e sili ona taua, o lona uiga, autasi. Ia tatou tuuina atu le manumalo ia i tatou lava ina ia mafai foi ona tatou manumalo. Va'ai i tulafono faatonutonu o tauvaga ma fa'aoga a le au pi'i:

faatasi ma i latou e masani ona manumalo lē o loo taoto i lalo i ē o loo i luga. Ma o le a tatou faataitai ia i latou… – St. Gregory the Theologian (18, 244).

(Aposetolo) Ua faapea mai Paulo: “O le faia o mea lelei, aua neʻi o tatou lotovaivai” ( Kala. 6, 9 ). O le mea lenei matou te faia i mataupu tau aiga: pe a misa tagata se toʻalua ia i latou lava, ma ave ese le tasi, matou te avatu ia i laʻua fautuaga faʻafeagai. Sa faapena foi ona faia e le Atua, e faapena foi Mose, o le na faapea atu i le Atua: “Ia e faamagalo atu ia te i latou i la latou agasala, a e afai e leai, ona soloiesea lea o a’u i lau tusi” ( Esoto 32, 32 ). Na ia poloaʻi atu foʻi i le fanauga a Isaraelu e fasioti le tasi i le isi, e oo lava i le lē faasaoina o o latou aiga. E ui lava o nei gaioiga e faʻafeagai le tasi i le isi, e tutusa uma le sini. Saint John Chrysostom (41, 391).

“Na ia seevae foi i ona vae e folafola atu le manuia” (Efe. 6:15). Ia uaʻi atu i le mea moni o le auala lea na ia taʻua ai se malosi patino o le agaga, auā o o tatou vae tatou te ō atu ai i Lē ua fetalai mai: “O aʻu o le ala” (Ioane 14, 6), ma e tatau ona tatou oofu i latou. i le saunia e talai atu le talalelei o le lalolagi. – Amuia Ierome. Foafoaga, tusi. 17 Kiev, 1903, itulau. 383.

Na taʻu mai e toeaina paia iā i matou se tulaga faapena. O se tasi monike na sau mai Skete e asiasi i ona tama, sa nonofo i se nofoaga e taʻua o Cells, lea sa nonofo ai le tele o monike i sela eseese. Talu ai o le taimi lenā e leai se sela avanoa e nofo ai, o se tasi o toeaina, o lē e iai se isi sela, e lē o iai, na ia tuuina atu i le mālō. O le toatele o le au uso na amata ona asiasi atu i le tagata se ese, ona sa ia te ia le alofa tunoa faaleagaga e aoao atu ai le afioga a le Atua. Na iloa atu e le toeaina lea na tuuina atu ia te ia se sela, ma ua tuia ai i le lotoleaga. Sa ita o ia ma faapea mai: “Ua leva ona ou nofo i lenei nofoaga, ae e le o mai le au uso ia te au, sei vagana ua seasea ona o mai, ona sosoo ai lea ma aso malolo, ae e toatele uso e o mai i lenei tagata taufaasee e toetoe lava o aso uma.” Ona ia poloaʻi atu lea i lona soo: “Inā alu ia e fai atu iā te ia e alu ese mai i le sela, auā ou te manaʻomia.” Ua oo atu le soo i le tagata feoai solo, ua faapea atu ia te ia: “Ua auina mai aʻu e loʻu Tamā i lou malumalu: na ia faalogo ua e maʻi.” Sa ia faafetai ma talosaga atu i le toeaina ina ia tatalo i le Atua mo ia, ona sa tigaina o ia i le tiga o lona manava. Ua toe foʻi atu le soo i le toeaina, ma faapea atu: “Ua talosaga atu o ia i lou malumalu ina ia ave o ia mo aso e lua, e maua ai se sela mo ia lava.” Ina ua mavae aso e tolu, na toe auina atu e le toeaina le soo i le tagata feoaʻi solo: “Alu e fai atu iā te ia e alu ese mai i loʻu sela. Na alu atu le soo i le tagata feoaʻi ma faapea atu: “Na matuā popole loʻu tamā ina ua ia faalogo i lou maʻi; na ia auina mai aʻu e suʻesuʻe pe ua e maua se lagona lelei?” Na ia talosaga atu e faailoa atu: “Faafetai lava, le Alii e, lou alofa! Na e tausia lelei aʻu! E ala i au tatalo, ou te lagona le lelei.” Ua toe foʻi mai le soo, ma faapea atu i lona toeaina: “O lenei ua ia fai atu i lou malumalu e faatali seʻia oo i le Aso Sa; ona alu ese loa lea o ia.” Na oo mai le Aso Sa ma nofo filemu ai le tagata sefe i lona sela. Ona o le fuā a le toeaina i le fuā ma le ita, na ia tago atu ai i le tootoo ma alu e sasa le tagata feoaʻi solo i fafo o le sela. I le vaai atu i lenei mea, ona alu atu lea o le soo i le toeaina ma fai atu ia te ia: “Afai e te poloaʻi mai, ou te alu atu e vaai po ua ō mai le ʻauuso iā te ia, atonu o le a tausuai pe a vaai atu iā te oe.” Ina ua maua le faatagaga, ona muamua atu lea o le soo, ua ulu atu i le tagata feoaʻi, ma faapea atu iā te ia: “Faauta, o loo sau loʻu tamā e asiasi iā te oe. Faanatinati e feiloai ma ia ma faafetai atu ia te ia, aua na te faia lenei mea ona o le agalelei tele ma le alofa mo oe.” Na tu i luga le tagata faasee ma, i le agaga fiafia, na alu atu e faafetaiai ia te ia. I le vaai atu i le toeaina, a o leʻi alu atu o ia, sa ia faapaʻū i lalo i ona luma, ma ofoina atu le tapuaʻiga ma le faafetai: “Tau ina ia tauia oe e Ieova, le tamā pele, i faamanuiaga e faavavau mo lou sela, na e saunia mo aʻu ona o Lona suafa! Ia saunia e Keriso le Alii mo outou i Ierusalema faalelagi, faatasi ma Lana au paia, se afioaga mamalu ma le pupula! O le faalogo a le toeaina i lenei mea, sa ootia lona loto, ma togi atu le tootoo, ma faataalise atu i lima o le tagata feoa’i. Na latou sogi le tasi i le isi i le Alii, ma na valaaulia e le toeaina le malo i lona sela e aai faatasi ai ma avatu le faafetai i le Atua. Na fesili atu le toeaina i lona soo: “Loʻu atalii e, seʻi e taʻu mai iā te aʻu, pe na e faailoa atu ea i lou uso na upu na ou poloaʻi atu ai iā te ia?” Ona taʻutino atu lea o le soo: “Le Aʻoaʻo e, ou te taʻu atu iā te oe le mea moni: ona o loʻu faamaoni iā ​​te oe, loʻu tamā ma le matai, na ou lē faamalosi ai e taʻu atu iā te ia le mea na e poloaʻi mai ai, ma ou te leʻi faailoa atu foʻi se mea e tasi o au upu.” Ina ua faalogo le toeaina i lenei mea, ona faapaʻū ai lea i vae o le soo ma faapea atu: “E amata mai i le asō, o oe o loʻu tamā, o aʻu foʻi o lou soo, auā na laveaʻiina e Keriso loʻu agaga atoa ma le agaga o loʻu uso mai le upega o agasala. o lou faautauta ma au amioga ua tumu i le mata’u i le Atua. ma le alofa”. Na tuuina mai e le Alii Lona alofa tunoa, ona latou nonofo uma ai lea i le filemu o Keriso, ua laveaiina i le faatuatua, ma le tausiga paia, ma le manatu lelei o le soo. O le alofa i lona toeaina ma se alofa atoatoa mo “Keriso, sa matua fefe lava o ia ina ne’i pa’u atu lona tama faaleagaga, o le a pa’u atu i le tuinanau o le matau’a ma le ita, i se solitulafono e faaumatia ai ana galuega uma, ua ave i ona luga mai lona talavou i le tautua a Keriso mo le Ola e Faavavau.

Ata na saunia e Ron Lach :

- Faasalalauga -

Sili atu mai le tusitala

- FA'AALIGA FA'AVAE -spot_img
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -spot_img
- Faasalalauga -

Tatau faitau

Tala fou

- Faasalalauga -