18.8 C
Brussels
Aso Tofi, Me 9, 2024
lotu kerisianoMafaufau lelei - o le itu faaleagaga o le soifua manuia ma le alofa o...

Mafaufau Lelei - o le itu faaleagaga o le manuia ma le alofa o le faatuatua

FA'AALIGA: O faʻamatalaga ma manatu o loʻo toe faia i totonu o tusiga o mea ia o loʻo taʻu mai ai ma o latou lava matafaioi. Lomiga i The European Times e le otometi le faauigaina o le faamaoniga o le manatu, ae o le aia tatau e faailoa ai.

FA'ALI'ILIGA FA'AVAE: O tala uma i totonu o lenei 'upega tafa'ilagi o lo'o lomia i le gagana Peretania. O fa'aliliuga fa'aliliu o lo'o faia e ala i se fa'agasologa otometi e ta'ua o fa'aliliuga neural. Afai e masalosalo, faʻafeiloaʻi i taimi uma le tusiga muamua. Faafetai mo le malamalama.

Petar Gramatikov
Petar Gramatikovhttps://europeantimes.news
Dr. Petar Gramatikov o le Fa'atonu Sili ma le Fa'atonu o The European Times. O ia o se sui o le Union of Bulgarian Reporters. Dr. Gramatikov e sili atu nai lo le 20 tausaga o le poto masani faʻapitoa i faʻalapotopotoga eseese mo aʻoaʻoga maualuluga i Bulgaria. Sa ia suesueina foi lauga, e faatatau i faafitauli tau manatu o loo aafia i le faaaogaina o tulafono faava-o-malo i tulafono faalelotu lea na tuuina atu ai se taulaiga faapitoa i le faavae faaletulafono o Fou Religious Movements, saolotoga o tapuaiga ma le tagata lava ia, ma sootaga a le Setete-Ekalesia mo le tele. -setete fa'ale-aganu'u. I le faaopoopo atu i lona tomai faʻapolofesa ma aʻoaʻoga, o Dr. Gramatikov e sili atu nai lo le 10 tausaga faʻasalalauga faʻasalalauga lea o loʻo ia umia ai se tulaga o le Faʻatonu o se faʻasalalauga taʻitasi kuata taʻitasi "Club Orpheus" magazine - "ORPHEUS CLUB Wellness" PLC, Plovdiv; Faufautua ma le tusitala o lauga faʻalelotu mo le vaega faʻapitoa mo tagata logonoa i le Bulgarian National Television ma ua Faʻamaoniaina o se tusitala mai le "Fesoasoani i Tagata Manaomia" Nusipepa Lautele i le Ofisa o Malo Aufaatasi i Sineva, Suiselani.

“Aua e sili le ola i le meaʻai, ma le tino e sili lea i le ofu”

Evagelia e tusa ai ma le Luka mataupu e 12, fuaiupu e 23

O le “Soifua Maloloina” o se faagasologa malosi lea e malamalama ai tagata ma filifili ai se olaga e sili atu ona lelei; i le avea ai o se manatu, e tuʻufaʻatasia i totonu ia te ia lava le manatu o se olaga soifua maloloina (e pei o meaʻai ma aganuʻu gaioiga) ma le manatu o le atinaʻeina o le tino, mafaufau ma lagona o uiga, e fausia ai le loto gatasi ma le fealofani ma isi. O lona uiga o le malamalama ma le malamalama (poʻo le itiiti ifo o le manaʻo e aʻoaʻo) i le tamaoaiga o le lalolagi i totonu - faʻalagona, faaleagaga - o le tagata ma le siʻosiʻomaga lautele ma sili atu i le atinaʻeina o le tagata lava ia, matua o mafaufauga ma lagona.

Ole soifua maloloina ole:

 ose faiga fa'apitoa, fa'atulagaina ma fa'aosofia ai le tagata e fa'aalia lona gafatia, e ausia ai le paleni o le mafaufau ma le mafaufau;

 ose olaga fa'afuafua, atoatoa e lelei ma fa'amaonia;

 fegalegaleai lelei ma le siosiomaga (biological and social).

O Bill Hettler, o le sui-faavae ma le peresitene o le Komiti Faatino o Faatonu o le National Wellness Institute (USA) na atiina ae le faataitaiga o itu e ono o le soifua maloloina, o se tasi o ia mea o le soifua maloloina faaleagaga.

O lenei itu e feso'ota'i ma le su'esu'eina o uiga ma le fa'amoemoega o le olaga o le tagata. E atiina ae ai se lagona ma le talisapaia o le loloto ma le atoatoa o le olaga ma malosiaga faalenatura o loo i ai i le atulaulau. A o e savali i le ala, atonu e te oo i lagona o le masalosalo, faanoanoa, fefe, le fiafia ma le leiloa, faapea foi ma le fiafia, olioli, fiafia, mauaina - o aafiaga taua ia ma elemene o le sailiga. O le a latou faʻalauteleina pou o lau faiga faʻatau, lea o le a faʻafetaui ma suia i taimi uma e maua ai le uiga o le olaga. O le a e iloa o loʻo e ausia le paleni o le mafaufau pe a faʻalatalata atu au gaioiga i ou talitonuga ma tulaga taua ma amata ona e fausia se vaaiga fou i le lalolagi.

I se faatalatalanoaga ma le ofisa o le Interfax-Religia (Oketopa 17, 2006), na faia ai faitioga nei e faatatau i osofaʻiga lē talafeagai a nisi o tagata ofisa mai le Iuni a Europa e faatatau i lotu Kerisiano masani. “I le sefulu tausaga ua tuanaʻi, ua sili atu ma le tolusefulu taimi na taʻusalaina ai e le Palemene Europa le Ekalesia Orthodox ma Katoliko mo le solia o aia tatau a tagata ma e leʻi aumaia lava ni tuuaʻiga faapena faasaga i atunuu e pei o Saina ma Cuba,” o le tala lea a le Sui Peresetene o le Malo. le Palemene Europa Mario Mauro i le taimi o le konafesi faavaomalo "Europa i se suiga: o se feteʻenaʻiga o ni malo se lua poʻo se talanoaga fou?".

E tusa ai ma ia, o le mafuaaga autu mo ia tuuaiga ma faaiuga faapena a le au pulega Europa o le mea moni "o le talitonuga o le toatele e tatau ona fausia Europa e aunoa ma le auai o lotu, e tatau ona tatou usitaia sea fuafuaga ina ia tetee atu ai. faiga faavae”. “Latou te fenumiai faavae faavae ma tapuaiga. Matou te tetee atu i talitonuga faavae, ae e tatau ona matou lagolagoina tapuaiga, aua o le tapuaiga o le fua lea o le tagata”, - o le tala lea a le sui peresitene o le Palemene Europa. O tagata tetee i le auai o le Ekalesia i le olaga lautele o Europa, i ana upu, faafetai i o latou tulaga, e mafai ona avea ma "puna o le faʻaleagaina o le poloketi mo se Europa lotogatasi". I le taimi o lana tautalaga i le konafesi, na taʻua ai foi e Mario Mauro o se tasi o taufaamatau sili o Europa i aso nei o le faʻatusatusaina o amioga, pe a "i nisi o atunuu o loʻo i ai se taumafaiga e fausia se sosaiete e aunoa ma le Atua, ae o lenei mea e faʻaosofia ai faafitauli ogaoga". "O le Europa le talitonu o le a vave pe mulimuli ane mou atu, o le a soloia," o le tala lea a le sui faipule o Europa. I le lalolagi i ona po nei, ua ta'u faatauvaaina ai le ola ma le mamalu o le tagata, ua talia i soo se mea o agasala mata'utia e fitu e fai ma malo fa'afeiloa'i. O le mativa faaletino o le toʻatele e lē taumatea o se mea leaga tele i le olaga. Ae ui i lea, o loʻo i ai se mativa sili atu ona leaga. O le mativa faalemafaufau o se vaega toatele o tagata, o lo latou mativa faaleagaga, o le mativa o le lotofuatiaifo, o le gaogao o le loto.

O le poloaiga a Keriso e le gata o se tulaga masani, ae o ia lava o le ola paia e faavavau. E le maua e le tagata natura lenei olaga i lona tagata na foafoaina (material), ma o lea ua faataunuuina ai le finagalo o le Atua, o lona uiga, ia ola e tusa ma le poloaiga a le Atua, e le mafai e le tagata i lona lava malosi; ae o lona natura lava le naunau i le Atua, i le manuia e faavavau. O moomooga o le tagata natura o le a tumau na o manaoga e aunoa ma le mafai ona iloa moni, pe ana le i ai iina le mana Paia - o le alofa tunoa, o le mea tonu lava lea o loo sailia, o lona uiga, o le ola paia e faavavau. Pau lava le mea e tatau ai o le faalogo i le leo o le lotofuatiaifo ma le tiute - i le siufofoga o le poloaiga a le Atua, ma alu i le ala e tau atu i le amioatua ma le alofa, ina ia mafai ai ona toe faatuina le tagata i le tagata.

“O le Agaga Paia ua tatou iloa ai le Alii, o loo afio foi le Agaga Paia i totonu o tagata uma: i le mafaufau, ma le agaga, atoa ma le tino. O le ala lea tatou te iloa ai le Atua i le lagi ma le lalolagi” – faatasi ai ma upu nei a Venerable Silouan o Atonsky, e mafai ai ona amata le suesuega o le fesili o le sootaga i le va o le agaga maloloina ma le tino maloloina, o le galuega autu foi lea o le le filosofia soifua maloloina. E oo lava i le tusitala o le Feagaiga Tuai o Tobia, o loo faaalia manino mai e faapea o faamaʻi e fesootaʻi ma agaga e faapogaia ai faamaʻi – o temoni i tino o tagata.

O le natura o le tagata, e ala i le malosi e faʻapitoa ai, e faʻaalia ai ia i tatou uiga o le tagata ma faʻafaigofie ona maua e isi ma le Atua, o lona uiga o le tulaga ese o le poto masani a le tagata lava ia e ala i le faʻaalia o mea faʻapitoa poʻo le tuʻufaʻatasia i le alofa. E ala i lenei fesootaiga ma le malosi o le Atua, ua faamausaliina ai le faatusa o Keriso i le tagata, lea e taitai atu ai i tatou i le poto o le Atua ma avea ai i tatou ma se vaega o le “natura paia” ( 2 Pete. 1:4 ), e faaalia ai lo tatou hypostasis e ala i le tuufaatasia. faatasi ma Keriso. O tagata atamamai mai le nofoaga autu faasaienisi i Colorado, o le na toe faʻafoʻisia mo le taimi muamua le ata volumetric o Keriso mai le ata o loʻo lolomiina i luga o le Shroud of Turin, faʻamatala mai ia i tatou le foliga faalelalolagi o Iesu Keriso: maualuga 182 cm, mamafa 79.4 kg. E faavae i luga o lomiga ma faatasi ai ma le fesoasoani a tekinolosi faaonaponei faaonaponei, na fuafua ai e saienitisi Amerika vaega uma o le tino o Keriso ma faia ai se faatusa o le sima. E mafai ona taʻua o le ata sili ona saʻo o le ata ma foliga o Iesu. O Keriso o se tagata umi ma lapoa. E tusa ai ma le fuafuaina o tagata tomai faapitoa, o lona maualuga e 182 senitimita, ma le mamafa e le sili atu i le 79.4 kilokalama. O ia o se ulu atoa e maualuga atu nai lo ona tupulaga. A o femaliuai Iesu i Ona soo, sa iloa mamao atu o Ia e tagata. Ma e oo lava i le Keriso nofo na maualuga atu nai lo isi (sii mai ia Svetlana Makunina, "Na toefuatai mai e saienitisi le faatusa o le Faaola", Ola). E tatau i le Agaga o le Atua ona nofo i se tino maloloina, pe sili atu, o le agaga maloloina i totonu o le tagata e faʻamoemoeina le soifua maloloina o le tino. E le o ni nai tulaga pe a tatou matauina se faatusa i le va o se agaga maloloina i se tino vaivai, pe a fesoasoani le agaga e tauave ma'i faaletino. I le The Brothers Karamazov, na taʻua ai e Dostoevsky: “E lautele, e matuā lautele lava le tagata: e mafai ona paʻū o ia i le to e lē gata o Sotoma ma Komoro. Ma e mafai ona oʻo i le maualuga o le Sistine Madonna. Pe a ola se tasi ma le leaga ona o le leaga, o le tagata e leai se amio mama, o se puna o mea oona, o se faaletonu faaleagaga, o se faaletonu faaleagaga. E le manatu Iesu Keriso i se agaga e tasi ua leiloa, aua ua ia silafia le faigata o le faamalolo atoatoa faaleagaga, ina ia mafai ai e se tagata ona avea ma aloiafi ola o le fuafuaga Paia, o se manogi o lanu sili ona lelei o tagata soifua. E iai foʻi tagata e maualuga le tulaga tau amio, ma le manatu faapito ma le faamafanafanaga lelei i le olaga. O le veleina o vao e manaʻomia, ae e sili atu ona manaʻomia le lūlūina o fatu lelei. O i tatou o ni tagata patino na foafoaina e le Atua lava Ia, ma o mea ua Ia tuuina mai ia i tatou e le tatau ona vaai i ai o ni meaalofa tumau. Ua ia i tatou le saolotoga moni e ese ai. E mafai ona suia a tatou amioga. E mafai ona faaleleia atili o tatou uiga. Atonu e matutua o tatou talitonuga. E mafai ona galueaina a tatou meaalofa.

“E faatumuina atoatoa e le Atua le tagata – mafaufau, loto ma le tino. Le iloa, tagata, ma le Malamalama, le Atua, ua tuufaatasia i le tasi. E le avea le Tasi poʻo le Isi ma "mea" ona o le latou tuʻufaʻatasia. O le natura o le sootaga i le va o le Atua ma le tagata e le aofia ai le faʻamoemoeina ma o loʻo i ai i lona uiga, e faʻaalia ai le i ai patino o le Atua i le tagata ma le tagata i le Atua. E mata'utia se tagata i lona le mama ma le pi'opi'o, ae o le galala e oo ia te ia mo le faamagaloga-o le leleiga ma le Atua o se "se mea e faigata ona faamatala atu i e le'i malamalama" ma e tusa lava po o le a le ogaoga o mafatiaga, e iloga foi i le olioli o le valaau a le Atua ma le susulu o le ola fou. O lona poto masani i isi vaega - faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga, mafaufauga faʻafilosofia, poto faʻasaienisi "i taimi uma ma e le maalofia o se natura vavalalata", faʻapea foʻi ma le poto masani o le malamalama taufaasese o "agaga o le leaga" e mafai ai e ia ona fai mai o lona toe foi mai i le Malamalama moni. o le toe foʻi mai lea o le “atalii faamaumauʻoa”, o lē na mauaina le malamalama fou e uiga i le tagata ma le i ai i se nuu mamao, ae na te leʻi mauaina le Upu Moni iina.

O le faaupuga "Orthodox psychotherapy" na faʻalauiloaina e Epikopo Hierotei Vlahos. I lana tusi "Ma'i ma le Faamaloloina o le Agaga" na ia suʻesuʻeina le Orthodoxy o se metotia faʻapitoa i auiliiliga. O lenei faaupuga e le o faasino i mataupu taʻitasi o tagata o loʻo mafatia i faʻafitauli o le mafaufau poʻo le neurosis. E tusa ai ma tu ma aga a le Orthodox, ina ua mavae le paʻu o Atamu, ua maʻi le tagata, ua pogisa lona mafuaaga (nous) ma ua motusia lana faiā ma le Atua. O le oti e ulu atu i le olaga o le tagata ma mafua ai le tele o faʻafitauli faʻapitoa, agafesootai, e oʻo lava i le siʻosiʻomaga. I lenei faalavelave, o le tagata ua pa'ū e tumau pea le faatusa o le Atua i totonu ia te ia lava, ae ua matua mou ese atu lona foliga ia te Ia, ona ua motusia le la mafutaga ma le Atua. O lenei gaioiga mai le tulaga o le pa'ū i le tulaga o le faʻaatua e taʻua o le faʻamalologa aua e fesoʻotaʻi ma lona toe foʻi mai i se tulaga o le nofo ai e faasaga i le natura i se tulaga o le ola i luga atu o le natura. E ala i le tausisia o togafitiga ma faiga masani a le Orthodox, e pei ona faaalia mai ia i tatou e Tama Paia, e mafai e le tagata ona taulimaina ma le manuia ona mafaufauga ma lagona. E ui o le mafaufau ma le neurology e valaʻauina e togafitia faʻalavelave faʻaleagaina, o le lotu Orthodox e togafitia mataupu loloto e mafua ai. Orthodox psychotherapy o le a sili atu ona aoga mo i latou e mananao e foia o latou faafitauli o loʻo iai; mo i latou ua latou iloa ua faapogisaina lo latou mafaufau, ma o le mea lea e tatau ai ona latou faasaolotoina i latou lava mai le pule saua o o latou tuinanau ma mafaufauga, ina ia maua ai le malamalama o o latou mafaufau i le fesootaiga ma le Atua.

O nei togafitiga uma ma faʻamalologa poʻo psychotherapy e fesoʻotaʻi vavalalata ma tu ma aga masani a le Ekalesia ma lona olaga faʻanoanoa ma o loʻo faʻasaoina i tusitusiga o le "Kindness", i tusitusiga a tama paia o le Ekalesia ma aemaise lava i le aʻoaʻoga a St. Gregory Palamas. E mautinoa lava e le mafai e se tasi ona le amanaiaina le mea moni e faapea o le olaga mafaufau ma le le mautonu o le olaga lava lea e tasi e mafai ona vaaia i olaga o perofeta ma aposetolo, e pei ona faamatalaina saʻo i tusitusiga o le Tusi Paia. Mai lea mea ua manino mai ai o le olaga mafaufau o le olaga faaevagelia lea sa i ai i le lalolagi i Sisifo ae le'i suia e le a'oa'oga a'oa'oga. E oo lava i saienitisi faaonaponei i Sisifo ua latou matauina lenei mea moni. E sailia e le agaga o le tagata le atoatoa ma le atoatoa, filemu i totonu ma le toafilemu. I le vevesi ma le tiga o le lalolagi i ona po nei, e tatau ona tatou sailia lenei auala faamalolo ma ola e pei ona fautuaina i tatou e tama paia o le Ekalesia. E mautinoa lava o Tama Paia na muamua atu i tagata suʻesuʻe o le mafaufau ma fomaʻi mafaufau i aso nei. E vaaia e se tasi ona faaletonu faaletino i le faaata, ma lona lava leaga faaleagaga i lona tuaoi. Afai e iloa e se tagata se mea leaga i lona tuaoi, o lona uiga o lenei leaga foi o ia lava. Tatou te vaai ia i tatou lava i totonu e pei o se faata. Afai e mama foliga o le tagata vaai, e mama foi le faata. O le faʻata lava ia o le a le pisia ai i tatou pe faʻamamāina i tatou, ae naʻo le maua o le avanoa e vaʻai ai ia i tatou lava e ala i mata o isi.

O le tagata fa'aonaponei, ua vaivai ma lotovaivai ona o le tele o fa'afitauli o lo'o fa'atigāina ai o ia, e saili le malologa ma le taulaga. O le mea e sili ona taua, na te sailia se vaifofo mo lona agaga mai le "faʻanoanoa o le mafaufau" tumau o loʻo nofo ai. Ina ia faʻamatalaina le mafuaʻaga, e tele faʻamatalaga na tuʻuina mai e fomaʻi mafaufau e mafai ona maua i faʻasalalauga i aso nei. Psychotherapy aemaise lava ua salalau. A'o le'i toetoe lava a le iloa nei mea uma, ae o lea ua avea ma mea masani ma e to'atele tagata e liliu atu i foma'i mafaufau e su'e le fa'amafanafanaga ma le fa'amafanafanaga, lea ua toe fa'ailoa mai ai ua lagona e le tagata fa'aonaponei e mana'omia se fa'amalologa mo ma'i eseese o le mafaufau ma le tino. O le Ekalesia Orthodox o le falemaʻi lea e mafai ai ona faʻamalolo uma tagata mamaʻi ma atuatuvale.

E tusa ai ma le faamatalaga a Henri Bergson i le The Two Sources of Morality and Religion, o le lalolagi o le galuega a le Atua o le foafoaina o tagata na faia ina ia mafai ai ona latou faʻatusaina i Lona tagata, e agavaa mo Lona alofa. E ese mai i le fa'amanuia ma le vi'ia o le Atua mo le lalolagi, e mafai fo'i e le tagata ona toe fa'afouina ma suia le lalolagi, fa'apea fo'i ma le fa'auigaina fou. I upu a Patele Dimitru Staniloe, “E tuu e le tagata le faailoga o lana galuega malamalama ma le poto i le foafoaga… O le lalolagi e le gata o se meaalofa, ae o se galuega foi mo le tagata.” O lo tatou valaauga o le galulue faatasi ma le Atua. E tusa ai ma le faʻamatalaga o le app. Paulo, o i tatou o le ʻaufaigaluega faatasi ma le Atua (1 Kori. 3:9). O le tagata e le gata o se manu mafaufau ma Eucharistic (faafetai), o ia foi o se manu foafoa. O le mea moni na faia le tagata i le faatusa o le Atua, o lona uiga o ia foʻi o lē na faia i le faatusa o le Atua. E faataunuuina e le tagata lenei matafaioi foafoa e le o le malosi faasaua, ae e ala i le mama o lana vaai faaleagaga; o lana galuega e le o le puleaina o le natura i le malosi, ae ia suia ma faapaiaina. Sa fautuaina foi e le susuga ia Aukusitino ma Thomas Aquinas e faapea o agaga uma lava e maua le malosi faanatura e maua ai le alofa tunoa. E tonu ona ua faia o ia i le faatusa o le Atua, ua mafai ai ona ia talia le Atua e ala i le alofa tunoa. E pei ona matauina ma le sa’o e Albert Einstein, “O le faafitauli moni lava o loo taoto i loto ma mafaufau o tagata. E le o se faafitauli lea o le fisiki, ae o le amio. E sili atu ona faigofie le faamamaina o le plutonium nai lo le agaga leaga o le tagata."

I auala eseese – e ala i le faagasologa o le lafo, e ala i le tomai o lona matai, e ala i le tusiaina o tusi, e ala i le valiina o ata – e tuuina atu e le tagata le leo i mea faitino ma mafai ai e le foafoaga ona tautala mo le viiga o le Atua. E taua tele o le galuega muamua a Atamu faatoa foafoaina o le faaigoa lea o manu (Kene. 2:18–20). O le fa'aigoaina o ia lava o se galuega foafoa: seiloga ua tatou maua se igoa mo se mea faitino po o se aafiaga ua iloa—o se upu taua e faailoa mai ai lona uiga taua—e le mafai ona tatou amata malamalama ma faaaoga. E taua foi pe a tatou toe avatu fua o le eleele i le Atua i le sauniga lotu, tatou te le ofoina atu i lo latou uluai foliga, ae ua liua e lima o tagata: tatou te ofoina atu i le fata faitaulaga e le o taliga o saito, a o fasi falaoa. , ae le o vine, a o uaina.

O lea, o lona mana e avatu ai le faafetai ma toe ofoina atu le foafoaga i le Atua, o le tagata o le ositaulaga o le foafoaga; ma e ala i lona mana e fausia ma tuuina mai foliga, e fesootai ma tuueseeseina, o le tupu o le foafoaga. O lenei tulaga maualuga ma le pule silisili ese a le tagata ua faamatalaina matagofie e St. Leontius o Kuperu: “E ala i le lagi, ma le lalolagi, ma le sami, e ala i le laau ma le maa, i mea uma lava na faia, e vaaia ma e le vaaia, ou te avatu ai le viiga, ou te tapuai i le Atua. Foafoa, le Alii ma le na faia mea uma ; auā e lē tapua‘i sa‘o le foafoaga i Lē na Foafoaina o ia, ae o a‘u e folafola atu ai e le lagi le mamalu o le Atua ma o a‘u fo‘i e viia ai le Atua e le masina, o a‘u fo‘i e vi‘ia ai o ia e fetu, o vai, o timuga, o le sau ma mea uma lava. na faia mea e fa'amamaluina le Atua ma foa'i mai le mamalu.

Punavai: “Le manuia mo tagata uma”, comp. Gramatikov, Petar, Petar Neychev. Ed. Ofisa Pisinisi (ISBN 978-954-9392-27-7), Plovdiv, 2009, itulau 71-82 (i le Bulgarian).

- Faasalalauga -

Sili atu mai le tusitala

- FA'AALIGA FA'AVAE -spot_img
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -spot_img
- Faasalalauga -

Tatau faitau

Tala fou

- Faasalalauga -