I le gasologa o tausaga, na faaali mai ai e le Atua i tagata i lalo o igoa eseese.
• I le mataupu muamua o le Tusi Paia, o le koluse lava ia e iai le Atua, lea o loo tusia i tusitusiga Eperu o Elohim po o Elohim (tele mai le El, 'malosi'). E ala i le suafa o le Tusi Paia, ua faailoa atu ai i le Atua o le Foafoa ma le Silisiliese e pule aoao. O le numera tele i luga o Eloah ma Elohim (plural) o loʻo faʻaalia ai le silisiliese ma le maualuga o le uiga o le Atua; e fa'ailoa ai le tapua'iga i le Atua i le lagi ma le lalolagi, i mea uma e va'aia ma lē va'aia. I le Tusi Paia Eleni, o Elohim o Theos, ma i le faaliliuga a le Ekalesia Slavonic, o le Atua.
• O le Alii - Yahweh (Yahwe, Jahveh/Jahvah) poʻo le faʻaseseina o Ieova i le Vaitau Tutotonu, na tusia mai le tetragrammaton YHWH (iod, heh, vav, heh) - o loʻo faʻaaogaina mo le aia a le uo ua faaigoa fou, ma o le oloa e faapea, mo le lelei o le tagata na faia, mo se. mulimuli i nofoaga: “… ma o ai (a o i ai Noa i le vaa), o tane ma fafine mai ie eseese uma, e pei ona poloaiina ai o ia e le Atua [Elohima]. Ona punitia lea e le Alii (le Atua) [Ieova] lona tulaga (vaa)” ( Kene. 7:16 ); po o le “… o lenei ua e faalata i le Alii [Ieova] … ma ua iloa e le lalolagi le Atua [Elohima] ia Isaraelu” (1 Tupu. 17:46); po o le “Ua i fafo Iosefatu, ua fesoasoani mai foi Ieova [Ieova] ia te ia, ona liliuese ai lea o le Atua [Elohima] ia te ia” ( 2 Nofoaiga a Tupu 18:31 ) Ae i le isi itu, o le Atua le Alii mo Lana filifiliga, ma mo lala na tuua le le Atua Silisiliese.
• I le igoa Adonai (Alii - mai le upu Eperu "adon" - alii, tusia mai se isi tetragram: aleph, dalet, nun, yod) i le III senituri. na to tagata Iutaia ma valaau ia Ieova a o i luga o le malamalama o tusitusiga. Na avea lena ma faailoga i le taimi na ulufale atu ai le ositaulaga o Simona le Amiotonu ona o le folafolaina o le YHWH i le tapuaiga. Auā o le ese'esega mai le igoa tautupu o le adoni (alii, alii), o Adonai (lo'u Alii) e fa'ailoaina e ia lava o le Atua. I le tele o nofoaga, e i ai i le Comrade se vaega faʻasaga o sea faʻamatalaga e oʻo lava i tusitusiga anamua (Kene.15:2,8; Ex.4:10,13; Deut.9:26; Joshua 7:7, etc. ). I le malumalu o Ieova, na taʻua ai Adonai, o le au faaliliu lona 72 i le Septuagint na faataatia i luga o le nofoaga o le tetragrammaton Kyrios (Alii), o se vaega o nisi o h. aposetolo, ma e oo mai i le aso nei, le Alii e.
E ese mai i igoa nei i tusitusiga Eperu i Tusitusiga Paia o loo kolosi i isi igoa mo le Atua:
• Elion (o lona uiga o Vsevyshen, mo se faataitaiga, mulimuli i le manatu: “… Ua fai atu Aperamo i le tupu o Sotoma: Ia sii atu lo’u lima i le Alii le Atua Malosi Uma [Elion], o le e ona le lagi ma le lalolagi …”, Kene. 14: 22);
• Sadai (o lona uiga o le Silisiliese, mo se faataitaiga: “… Faauta, na ou sau ia Aperaamo, Isaako ma Iakopo i le igoa “Atua Silisiliese” [Shadai]; ma i le igoa Xi” Alii” [Ieova] e lei faailoaina atu ia i latou. ”, Eso 6:3 ). O loo faitauina le Salamo 90:1-2 i le uluaʻi tusi e faapea: “E sili ona ola o se tasi i lalo o le puipuiga a Lē e ona le malosi uma lava [Elyon], o lē o loo nofo i lalo o le upu moni i le Atua e ona le malosi uma lava [Shadai], o loo taʻu atu foʻi i le Alii [Ieova]. : O loʻu malu lenei, o loʻu puipuiga, o le Atua [Elohim] loʻu, o Lē ou te faamoemoe i ai!” El-Shadai ua faaliliuina i le Tusi Paia Eleni mai le Pantokrator, ma i le faaliliuga Central Slavonic mai le All-Migthy.
• O le suafa o le Atua o Savaot (Epe. Tsevaot, mai le nauna Tsava – ʻautau, ʻautau, taua) o loo faaaogā i le uluaʻi tusitusiga i lenei uiga i le Eso. 6:26; Numera 31:53, ma isi, ae i le uiga o le “lagi o taua” (ma paneta, ma Agelu) – i le Teu. 4:19; 17:3; 3Ts 22:19; Isaia 24:21; Tani. 8:10. Ae i le Tusi Paia, sa faaaogā e Savaot le nay-veche ma le manatu “O loo tau le Alii”, na faaeaina ai le pule a le Atua i malosiaga uma i le lagi ma le lalolagi. E na o le pau ia o suafa mai le Atua, ona faailoa mai ai lea o le silisili ese e le faatuaoia o le Atua, E leai se pule i mea uma na faia, E leai se pule aoao ma e leai se mamalu. O le Atua lava e tasi o loo i le taua, o le Alii o loo i le malosi. O Ia o le Matai o mea uma, pule aoao ma pule aoao. Na siomia o Ia i Agelu ma le lagi uma o taua. I luga o Ia, o le manumalo ma le faamamaluina o Ia, natura tsyalat; o mea uma lava e molimau e lē aunoa i le malosi ma le malosi Leaga, i le silisili ese ma le mamalu (2Ts 5:10; Is 6:3; Hos 12:5; Saka 1:3). I le Feagaiga Fou, ua sopoia e Sav(b)aot ia lava i le tusi tuufaatasi Iako 5:4 ma i le tusi Roma. 9:29.
• Ua feiloai nei le suafa o le Atua o Choel (Le Togiola) i le “O oe lava o lo matou Tama; ona sa le iloa e Aperaamo, sa le iloa foi e Isaraelu mo ia lava; O oe, le Alii e, o lo matou Tama lenei, tali mai lou suafa: “Lo matou Togiola” (Is. 63:16) ma isi vaega o le Tusi Paia.
E ese mai i suafa o le Atua o loo taʻua i le Tusi Paia, o loo iai uiga po o uiga o le Atua (o se mea latou te malamalama e taʻua ai igoa):
• agaga ( Ioane 4:24 ),
• taui ma sui ( Nauma 1:2 ),
• sosolo atu le afi ( Teu. 4:24; Isaia 33:14; Epe. 12:29 ),
• Salota ( Eso 34:14; De 6:15; Nauma 1:2 ),
• malamalama ( 1 Ioane 1:5 ),
• fefe ia Isaako (Bit 31:42,53),
• Setia ( Iopu 23:7 ),
• Foafoa ( Iopu 4:17; Sala. 94:6; Roma 1:25 ),
• Faamafanafana (Isaia 51:12).
I le Feagaiga Fou, na faaali mai ai e le Atua o Ia lava i Lona Alo o Iesu Keriso (Ioane 1:18).
Ata na saunia e Luis Quintero: