A'o fa'aitiitia le fa'aosoina o methane i totonu o le Iuni a Europa i tausaga ua tuana'i, ae o le fa'aitiitiga atoa o fa'amama e mana'omia le fa'avavevave ina ia ausia sini mo le tau 2030 ma le 2050 EU. O le faʻateleina o taumafaiga a le lalolagi e faʻaititia le methane o le a manaʻomia foi e faʻaitiitia ai le vevela o le lalolagi i se taimi pupuu, e tusa ai ma se faʻamatalaga a le European Environment Agency (EEA) i aga ma faʻaosoina o methane emissions lomia i aso nei.
O le EEA briefing 'Methane emissions i le EU: o le ki i le vave gaioiga i suiga o le tau' tu'uina atu se iloiloga fa'afouina o puna'oa autu o le methane (CH4) i totonu o le EU ma va'ava'ai i fa'ata'ita'iga, faiga fa'avae ma faiga fa'atino fa'apea ma tulafono talafeagai a le EU.
O lo'o iai fo'i i le fa'atalanoaga se meafaigaluega e fa'aalia ai le methane emissions e mafai ai e tagata fa'aoga ona va'ai le atunu'u CH4 fa'aoso e pei ona lipotia i totonu oa latou kasa kasa.
Se aga agai i lalo
E tusa i le lata mai avanoa faʻamaumauga aloaia, fa'aoso o CH4 o loʻo paʻu i lalo i le 36% i le EU i le 2020 faʻatusatusa i le 1990 tulaga, faʻateleina ai le 30-tausaga le faʻaititia.
O le fa'aitiitiga tele o le fa'aoso na tupu i sapalai malosi, lea e aofia ai le malosi alamanuia ma le sola (leak pe le'i pu'eina) (-65%), otaota (-37%) ma fa'ato'aga (-21%).
aotelega, fa'aitiitiga o le methane sa taua ma atagia:
- o le fa'aitiitia o le aofa'i o lafumanu ma fa'ateleina le lelei i le vaega o fa'ato'aga;
- tulaga maualalo o le la'uina o koale ma galuega pe a uma ona eli;
- faaleleia o feso'ota'iga paipa suauu ma kesi;
- faaitiitia otaota lafoai i luga o eleele, ma
- fa'ateleina le toe fa'aaogaina, fa'apala, toe fa'aleleia o le kesi, ma fa'amu otaota fa'atasi ma le toe fa'aleleia o le malosi.
O le maitauina o le fa'aitiitia o le a'a ua saofagā e le gata i le fa'aitiitia o suiga o le tau ae fa'apea fo'i sili atu le lelei o le ea, ona o le felagolagoma'i i le fa'aitiitia o kasa oona ma le fa'aleagaina o le ea.
E tele mea e fai
Ae ui i lea, e ui i le alualu i luma, metana faʻasologa o lo'o fa'atupula'ia vave ma o fa'aitiitiga e mana'omia le fa'atupula'ia i vaega uma. E sili atu le malosi o le methane i le taofiofia o le vevela nai lo le carbon dioxide (CO2) ma e iai foʻi lona umi e puʻupuʻu le ola nai lo le CO2.
O le fa'aitiitia o le fa'aosoina o le CH4 i le lalolagi atoa ose fuala'au fa'atautau maualalo mo le augatupulaga o lo'o i ai nei, e fa'aaoga ai faiga ma tekonolosi. Faiga fa'atatau ile CH4 fa'aitiitiga fa'alumaina o le a fa'aolaina vave manuia mai le va'aiga fa'aitiitia o le tau i se taimi pu'upu'u. Fa'aitiitia CH4 o le a o'o atu ai fo'i i le fa'aitiitia o le osone ma le fa'aleagaina o le ea i totonu o le atunu'u, lea e maua ai fa'amanuiaga fa'alesoifua maloloina fa'afetai ile ea mama.
O le fa'aauauina o le fa'aitiitiga o isi kasa oona (GHG) e taua tele mo le ausiaina o sini mo le tau umi. O le fa'amatalaga a le EEA o lo'o fa'ailoa mai ai ua fa'atūina e le EU faiga fa'avae lautele ma fa'apitoa vaega e fa'aitiitia ai le GHG, e aofia ai le methane e fa'atusaina ai le 12% o le aofa'i o le EU i le 2020 - o le afa o ia mea e mai. faʻatoʻaga.
A'o fa'atinoina e atunu'u tulafono a le EU ma le atunu'u, o le a fa'aitiitia atili le fa'aosoina o le GHG. Ae ui i lea, e fesoasoani e ausia le Sini ole tau ole EU ile 2030 ma le 2050, e manaʻomia e le EU faaitiitia fa'atosina vave, e aofia ai faiga fa'avae ma faiga e fa'atatau i le fa'aitiitia o le methane.
O le faʻamatalaga a le EEA o loʻo faʻamauina foi nisi faiga faavae filifiliga ma tekinolosi o lo'o avanoa e fa'aitiitia ai fa'apogai ma fa'aleleia e le gata o le tau ma le si'osi'omaga ae fa'apea fo'i malosi malosi. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le toe faʻaleleia o le kesi mai otaota poʻo biogas e gaosia mai otaota faʻatoʻaga e mafai ona faʻaaogaina e gaosia ai le eletise ma le vevela i le vaega o le malosi.
Puipuia ma le taulimaina liki mai le suauu ma kesi faanatura tumau pea o se lu'i ma ua avea ma fa'anatinati aemaise lava talu ai le tafe talu ai nei ona o le pa i totonu o le lua North Stream pipelines natural gas i le Baltic Sea.
Fa'ava-o-malo ma o fuafuaga e taua foi i le faaitiitia o le methane ma faaitiitia suiga o le tau i le lalolagi atoa. O faiga fa'avae a le EU na'o le a le lava e fa'amautinoa ai e le sili atu i le 1.5°C le si'itia o le vevela i le lalolagi, ona o le EU e fa'atatau i le 7% o le kasa oona i le lalolagi atoa ma le itiiti ifo i le 5% o le CH i le lalolagi.4 afaina.