9.4 C
Brussels
Aso Toonaʻi, Me 4, 2024
Faava o MaloO fe'au faa-Kerisiano o le pule i le faapaleina o Charles III

O fe'au faa-Kerisiano o le pule i le faapaleina o Charles III

FA'AALIGA: O faʻamatalaga ma manatu o loʻo toe faia i totonu o tusiga o mea ia o loʻo taʻu mai ai ma o latou lava matafaioi. Lomiga i The European Times e le otometi le faauigaina o le faamaoniga o le manatu, ae o le aia tatau e faailoa ai.

FA'ALI'ILIGA FA'AVAE: O tala uma i totonu o lenei 'upega tafa'ilagi o lo'o lomia i le gagana Peretania. O fa'aliliuga fa'aliliu o lo'o faia e ala i se fa'agasologa otometi e ta'ua o fa'aliliuga neural. Afai e masalosalo, faʻafeiloaʻi i taimi uma le tusiga muamua. Faafetai mo le malamalama.

O Charles III ma lona faletua o Camilla na faapaleina i Lonetona, ma avea ai o ia ma tupu lona fasefulu i le talafaasolopito o Peretania. O le fa'au'uina ma le fa'au'uina na faia i Westminster Abbey. O le faapaleina muamua na faia i le fitusefulu tausaga talu ai, ia Iuni 2, 1953, ina ua maua e le tina o Charles, le Masiofo o Elisapeta II, le palealii Peretania i le nofoaga lava e tasi.

O le mea autu o le sauniga - o le faauuina o le tupu i le suauu paia na faia e Justin Welby, Archbishop o Canterbury. Na ia faauuina le ulu, lima ma le fatafata o Charles i le suauu na faapaiaina e le Peteriaka Orthodox Ierusalema o Theophilus i le Tuugamau Paia (iinei), ma faamamafaina le sootaga ma le faauuina o le Tupu o le Feagaiga Tuai, ma tuu le pale i luga o le ulu o le tupu. I le taimi o le faauuina, na faia ai e le aufaipese a Byzantine e taʻitaʻia e Alexander Lingas, o se faiaʻoga musika Byzantine, le Salamo 71, ma ina ua uma le faapaleina, na faamanuia ai Charles III e le Akiepikopo Orthodox o Tuatira ma Peretania Tele Nikitas.

O le sauniga o loʻo i ai le tele o faʻailoga Kerisiano ma feʻau e uiga i le natura o le mana. O nisi nei o latou:

O le solo i Westminster Abbey na faafeiloaʻi e le Akiepikopo o Canterbury ma oo atu ai i le faitotoʻa o le falesa, faatasi ai ma le faitauina o le Salamo 122 (121): “Tatou ō i le maota o Ieova”, o lana feʻau autū o le faatupuina o le filemu: le e afio mai le tupu fou ma le filemu ma faatuina le filemu .

Na tauto le Tupu i le Tusi Paia King James ona tuuina atu lea i ai o se Tusi Paia e faamanatu ai ia te ia le tulafono a le Atua ma le Talalelei o le tulafono mo le olaga ma le pulega o tupu Kerisiano. A o tootuli o ia i luma o le fata faitaulaga, na ia faia ai le tatalo lenei, lea na faamatilatila ai le vaaiga faa-Kerisiano i le malo o se auaunaga i tagata, ae lē o le sauā ia i latou: “O le Atua alofa mutimutivale ma le alofa mutimutivale, e leʻi auina mai lona Alo ina ia auauna i ai, a ia auauna atu, ia foaʻi mai. ia te au le alofa tunoa e maua ai i lau auaunaga le saolotoga atoatoa, ma i lenei saolotoga e iloa ai lau upu moni. Ia e foaʻi mai ia te aʻu e avea o se faamanuiaga i lau fanau uma, o faatuatuaga uma ma faatauanau, ina ia mafai ona tatou iloa faatasi ala o le agamalu ma taʻitaʻia i ala o le filemu; e ala ia Iesu Keriso lo tatou Alii. Amene.”

Na faafeiloaia e se tamaitiiti le tupu i upu nei: “Lau afioga, o fanau o le malo o le Atua matou te faafeiloai atu ia te oe i le suafa o le Tupu o tupu,” ma sa ia tali atu: “O lona suafa ma e tusa ma lana faaaoaoga ou te lei sau ai ‘ia ‘au‘auna mai, a ‘ia ‘au‘auna atu.”

O le ofu tele na maua e le tupu, o se lalolagi auro ma se koluse tāua, lea e fai ma faatusa o Kerisinetoma ma le matafaioi a le tupu o Peretania i le puipuia o le faatuatuaga Kerisiano. Na maua foi e le tupu ni tootoo auro e lua: o le muamua e i ai se lupe i lona tumutumu, e faatusa i le Agaga Paia – o se faailoaga o le talitonuga o le pule a le tupu e faamanuiaina e le Atua ma e tatau ona faatino e tusa ai ma Ana tulafono. O le tootoo o le lupe o se faailoga o le pule faaleagaga ma e lauiloa foi o le "tootoo o le faamasinoga tonu ma le alofa." O le tootoo o le isi pule e iai se koluse ma e faatusa i le pule faalelalolagi, o le Kerisiano. O mea uma e tolu, faʻapea foʻi ma le Crown of St. Edward, na faʻaaogaina i le faʻauʻuina o tupu uma o Peretania talu mai le 1661.

Na tuuina atu foi i le tupu le pelu a le malo, ina ua ia mauaina lea na ia faia ai se tatalo mo fafine ua oti a latou tane ma tamaiti matuaoti - toe fai ma faailoga o le filemu o le tulaga sili lea ona maualuga e tatau ona taumafai i ai taʻitaʻi Kerisiano uma, ma o taua e tuua ai le oti i totonu.

Faatasi ai ma lona faapaleina, na avea ai Charles III ma ulu o le Lotu Egelani. Mai le senituri lona 16, ina ua motusia e le Lotu Anglican sootaga ma le Lotu Katoliko Roma ma faailoa atu ai o le lotu a le malo, na amata ai ona taʻitaʻia e tupu o Peretania, ma faapea ona motusia ai le aiā a le Pope e faalavelave ai i le olaga o le pulega tautupu. O le taʻitaʻiga faʻale-ekalesia o le Ekalesia Egelani o loʻo faʻatinoina e le Akiepikopo o Canterbury. Sa tuuina atu foi ia Charles III le faalagiga “Leoleo o le Faatuatua”.

Ata fa'ata'ita'i: Orthodox icon of All Saints.

- Faasalalauga -

Sili atu mai le tusitala

- FA'AALIGA FA'AVAE -spot_img
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -spot_img
- Faasalalauga -

Tatau faitau

Tala fou

- Faasalalauga -