O le “Sassoon Codex” na amata mai i le faaiʻuga o le 9 po o le amataga o le 10 senituri
O le tau na ausia i le na o le 4 minute o tauofoga tauva i le va o tagata faatau e toʻalua, e tusa ai ma le fale faʻatau oloa a Sotheby i Niu Ioka.
O le Tusi Paia Eperu aupito matua ma sili ona atoatoa i le lalolagi ua faatauina atu i le faatautu'i mo le $38.1 miliona. O le tau na ausia i le na o le 4 minute o tauofoga tauva i le va o tagata faatau e toʻalua, e tusa ai ma le fale faʻatau oloa a Sotheby i Niu Ioka.
O lea la, na avea ai le Tusi Paia ma tusitusiga sili ona tāua po o faamaumauga o talafaasolopito na faatau atu i se faatautuʻi. Na fa'atauina e le sa avea muamua ma faifeau Isaraelu-Amerika o Alfred Moses o Uosigitone, DC, e fai ma sui o se fa'alapotopotoga a Amerika e leai ni tupe mama e foa'i atu i le Falemata'aga o Tagata Iutaia i Tel Aviv.
“O le Tusi Paia Eperu o le tusi e sili ona taʻutaʻua i le talafaasolopito ma o le faavae lea o tagata i Sisifo. Ou te fiafia i le iloa o le mea lea a tagata Iutaia,” o le tala lea a Mose, o le sa avea ma amepasa ia Peresitene Bill Clinton.
O le manusikulipi anamua, e sili ona lauiloa o le Codex Sassoon, o le Tusi Paia Eperu muamua ma sili ona atoatoa o loo ola pea. Na tusia i paʻumanu pe tusa o le tausaga e 900 a lē o Isaraelu po o Suria. O lona igoa e sau mai lona pule muamua - David Solomon Sassoon, o le na faʻatauina i le 1929.
O mea moni na tutupu o loo faamatalaina i le Tusi Paia
O loo iai i le manusikulipi le Tusi Taai o le Sami Mate, lea na amata mai i le senituri lona tolu T.L.M., ma le Tusi Paia Eperu faaonapōnei.
O se tasi lea o le na o le lua codex po o manusikulipi o loo iai tusi uma e 24 o le Tusi Paia Eperu o loo ola pea i aso nei, e matuā sili atu ona atoatoa na i lo le Aleppo Codex ma e sili atu foʻi i le Leningrad Codex, e lua isi uluaʻi Tusi Paia Eperu ua lauiloa.
O le Sassoon Codex, lea na siitia i lona talafaasolopito atoa, e na o le tasi lava le taimi na faʻaalia i luma o le lautele, i le 1982 i le British Library i Lonetona, o le tala lea a Orit Shaham-Gover, o le pule sili o le Falemataʻaga o Tagata Iutaia.
O lona tau na sili atu nai lo le faatauina atu o le "Lester Codex", o se tuufaatasiga o galuega faasaienisi a Leonardo da Vinci, lea na suia lima i le 1994 mo le aofaiga o le 30.8 miliona tala.
Ata: Fale fa'atautu'i a Sotheby