Fa'amatala au tusitala i le UN Headquarters i Niu Ioka i ni nai aso talu ona asiasi atu i Haiti faatasi ai ma le ulu o le World Food Programme (WFP), Na taʻua e Catherine Russell “o le tulaga o iai nei o le lē saogalemu e lē taliaina.
“Ua feoti fafine ma tamaiti. A'oga ma nofoaga faitele e tatau ona saogalemu i taimi uma. I le tuufaatasiga o le lalolagi ua toilalo tagata Haiti.
'Toe le aoga'
E tusa ma le 5.2 miliona - latalata i le afa o le faitau aofaʻi - e manaʻomia le fesoasoani alofa, e aofia ai ma le tolu miliona tamaiti.
O fa'alapotopotoga ma auaunaga o lo'o fa'amoemoe iai tamaiti "e tau le aoga" na lapatai mai ai le Faatonu Sili, ae o vaega fa'aa'upega sauā e pulea le sili atu i le 60 pasene o le laumua o Port au Prince, ma vaega o le atunu'u e sili ona lafulemu fa'ato'aga.
“Ta'u mai e tagata Haiti ma la matou 'au iina e le'i sili atu lava ona leaga” o lana tala lea, faatasi ai ma le le lava o meaai, o le mativa tele, o se tamaoaiga pipili, ma le faaauauina o le faamai o le kolera.
O nei mea uma "aʻo faʻaauau pea ona faamanatu mai e lologa ma mafuiʻe ia i tatou le tulaga lamatia o Haiti i suiga o le tau ma faʻalavelave faʻanatura", o lana faʻaopoopo mai lea.
Toso teine ma susunu ola
Na toe taʻua e Ms. Russell nisi o molimau faʻateʻia na ia faʻalogoina o talanoa i fafine ma teine i se nofoaga tutotonu mo tagata na sao mai sauaga faʻavae i itupa, lea ua oʻo nei i le "tulaga mataʻutia".
“Na taʻu mai e se teineitiiti e 11 tausaga le matua ia te aʻu i leo malu e faapea, e toalima alii na puʻeina o ia mai le auala. E to'atolu i latou na toso teine. E valu masina lona maitaga ina ua ma talanoa – ma na fanau mai i ni nai aso mulimuli ane.
“Na taʻu mai e se tasi o fafine ia te aʻu e faapea, na osofaʻia e ni tagata faaauupegaina lona fale ma toso teine. Fai mai a ia na tetee malosi lona tuafafine e 20 tausaga ma fasiotia o ia e ala i le susunuina o ia. Ona latou susunuina lea o lo latou fale.”
le UNICEF Fai mai alii sa ia faalogo i le tele o tala faapena, "se vaega o se fuafuaga fou" a vaega faaauupegaina.
“Latou te toso teine ma fafine, ma susunu o latou fale ina ia sili atu ona vaivai ma faigofie ona pulea. Aua afai latou te talepeina fafine, ua latou talepeina le faavae o nuu. "
Potu mo le faamoemoe
Fai mai o ia i le lotolotoi o le mataʻutia, sa i ai "se faʻamoemoe" - i le tulaga o faiaoga tulaga ese, tagata faigaluega soifua maloloina, fomaʻi tamaiti, ma tupulaga talavou lava latou: "Na taʻu mai e se teineitiiti 13-tausaga, Serafina, na ia filifilia le fomaʻi e avea ma se galuega aua 'Ou te fiafia pe a tausia e tagata isi tagata'.
“O nei tamaiti e pei o matua o Haiti fa'amauina o latou fa'amoemoe. E tatau ona tatou faia uma lava le mea e tasi. "
Na fai mai le pule o le UNICEF o ia mitamita tele o le UN humanitarians o loʻo faia le mea sili latou te mafaia i luga o le eleele, o le toʻatele o tagata Haiti. "O le toʻatele na tatau ona siitia fale, o nisi taimi e tele, e maua ai le saogalemu mai sauaga ma le ave faamalosi mo se tau."
Galue nei
Fai mai a ia, e le itiiti ifo i le $720 miliona e manaʻomia mo fesoasoani agaalofa ae itiiti ifo ma le kuata na maua.
Na faailoa mai e Ms. Russell laʻasaga faanatinati na ia taʻua e tatau ona faia, e aofia ai le tuʻuina atu vave o tupe faʻaopoopo ma se tali sili atu, o se taimi umi ma faʻaauau taumafaiga agaalofa, sauniuni ma le faʻaleleia o faʻalavelave faʻalenatura e oʻo mai ma faʻaleleia le puipuiga mo tagata agaalofa.
'E le mafai ona toe fa'afo'isia'
Na sosoo ai ma lana faamatalaga se faʻamatalaga i le Aso Lulu mai le tagata tomai faapitoa i aia tatau a tagata UN na tofia talu ai nei i Haiti, Viliamu O'Neill lea faatoa mae'a le 10 aso o le sailiga o mea moni.
le Aufono Aia Tatau a Tagata- tofia le tagata tomai faapitoa ua leva ona poto masani i totonu o le atunuu na fesoasoani i le faatuina o le National Police i le 1995, fai mai i tua atu o le vevesi ma le aveesea o kegi, fao fanua e oligarka i matu sasa'e ua atili leaga ai le faitau afe o tagata ua nonofo i le pito.
I lenei tulaga o le le mautonu tumau, o le Ua feagai pulega Haiti ma luitau tetele. Ae o le tulaga e le mafai ona toe suia”, o lana tala lea.
“E tele mea e mafai ona fai e foia ai faʻafitauli faʻavae ma le tamaoaiga na mafua ai le faʻalavelave o loʻo iai nei. Ma o lenei, vave, ma i ni nai auala. E iai le sao taua a le Malo i lea itu, e avea ma faʻamautinoaga o aia tatau a tagata soifua o le faitau aofaʻi."
Malosiaga faavaomalo e mana'omia
Fai mai Mr. O'Neill o le faʻatulagaina o se "malosi faavaomalo faʻapitoa" faʻatasi ma leoleo a le atunuʻu, o le "taua e toe fa'afo'i ai le sa'olotoga e feoa'i o tagata.”
Na ia faʻaopopoina o le faʻatagaina o auupega e sau mai le Iunaite Setete, na faʻatuina e le UN Fono Puipuia, e tatau ona vave fa'atinoina.
Na ia fai mai ua i ai Haiti i se suiga. “E faanatinati le faia o se gaioiga. Ua lamatia le ola o se atunuu atoa. E iai le filifiliga a le atunuu e toe faaleleia, e faailoa ai lona naunau e foia le faalavelave e agai ai i se lumanai manuia pe faamavae ma goto atili ai i le vevesi.
"O le faʻamautinoaina o le saogalemu ma le puipuiga o le faitau aofaʻi, faʻatoʻilaloina faʻaletonu o faʻalapotopotoga faʻavae, ma toe faʻafoʻisia le talitonuga i faʻalapotopotoga a le malo. mea e mana'omia muamua mo le faia o palota saoloto ma manino ma mo le faʻamalosia o le tulafono."
Special Rapporteurs ma tagata poto tuto'atasi e pei o Mr. O'Neill, e tautua i latou lava ma e tutoatasi mai so'o se Malo po'o se Fa'alapotopotoga. E le o ni tagata faigaluega a le UN ma e le maua se totogi mo a latou galuega.