12.1 C
Brussels
O le Aso Toonai, Aperila 27, 2024
EuropeFaʻaitiitia le faʻaosoina o taavale: faʻamalamalamaga fou CO2 mo taʻavale ma veni

Faʻaitiitia le faʻaosoina o taavale: faʻamalamalamaga fou CO2 mo taʻavale ma veni

FA'AALIGA: O faʻamatalaga ma manatu o loʻo toe faia i totonu o tusiga o mea ia o loʻo taʻu mai ai ma o latou lava matafaioi. Lomiga i The European Times e le otometi le faauigaina o le faamaoniga o le manatu, ae o le aia tatau e faailoa ai.

FA'ALI'ILIGA FA'AVAE: O tala uma i totonu o lenei 'upega tafa'ilagi o lo'o lomia i le gagana Peretania. O fa'aliliuga fa'aliliu o lo'o faia e ala i se fa'agasologa otometi e ta'ua o fa'aliliuga neural. Afai e masalosalo, faʻafeiloaʻi i taimi uma le tusiga muamua. Faafetai mo le malamalama.

O lo'o fa'asa e le EU le fa'atauina atu o ta'avale fou ma veni o lo'o i ai afi afi e o'o mai i le 2035 ina ia fa'asaunoa ai le vaega o felauaiga i luga o le auala.

I se taumafaiga e faʻataunuʻu ana sini mataʻutia o le tau, o loʻo toe iloiloina e le EU tulafono i vaega o loʻo i ai se aafiaga tuusao i lalo o le E fetaui mo le 55 afifi. E aofia ai femalagaiga, na'o le vaega o lo'o tumau pea le maualuga o le kasa kasa nai lo le 1990 sili atu i le 25%. O fela'uaiga e maua ai le tasi vae lima o le aofa'i o fa'aoso a le EU.


O fela'uaiga i luga o le alatele o lo'o maua ai le pasene pito sili ona tele o le fa'aosoina o felauaiga ma i le 2021 sa nafa ma le 72% o felauaiga uma i totonu o le atunuu ma faavaomalo kasa oona.

Aisea e ta'avale ma veni?

Ta'avale pasese ma veni (taavale fa'apisinisi mama) e maua ai le tusa ma le 15% o le aofa'i o le CO2 a le EU.

O le fa'amalosi o tulaga fa'aoso o ta'avale o le a fesoasoani e ausia fa'atatau ile tau ole EU mo 2030.

Tulaga o iai nei

O le averesi CO2 emisi mai taavale fou o le 122.3 g CO2 / km i le 2019, sili atu nai lo le EU faʻamoemoe o le 130 g CO2 / km mo le vaitaimi 2015-2019, ae sili atu nai lo le sini ole 95g/km seti mo le 2021 agai i luma.

le numera o taavale eletise o loʻo faʻatupulaia vave, faʻamauina mo le 11% o taavale pasese fou i le 2020.

Sue mai sili atu mea moni ma fuainumera e uiga i le faʻaaogaina o taavale

Fuafuaga fou

O le tulafono fou o loʻo faʻataʻatia ai le ala i le leai o le CO2 mo taavale fou pasese ma taavale faʻatau pisinisi mama i le 2035. O faʻamoemoega faʻaititia mo le 2030 o loʻo faʻatulagaina i le 55% mo taavale ma le 50% mo veni.

O sini e fa'aalia i pasene ona o le 95 g/km e tatau ona toe fa'atatau e tusa ai ma le su'ega fou e sili atu le malosi o le fa'aosoina e sili atu ona atagia ai tulaga moni o le ta'avale.

O le tulafono toe teuteu e tatau ona fesoasoani i tagata Europa e ala i le faʻaogaina o le leai o CO2 taʻavale faʻasalalau i se lautele lautele - sili atu le lelei o le ea, faʻasaoina o le malosi ma tau maualalo mo le umiaina o se taʻavale - ma faʻaosofia le faʻafouina i tekinolosi e leai se faʻaaogaina.

le Na maua e le Palemene ma atunuu EU se maliliega i le tulaga mulimuli o tulafono ia Oketopa 2022. Sa na faamaonia e le Palemene ia Fepuari 2023 ma talia e le Fono ia Mati 2023. O le tulafono na amata faamamaluina ia Aperila 2023.

E le gata i lea, o loʻo fuafua le EU e tuʻuina atu nisi mea nofoaga e fa'atumu ai le eletise ma fa'asu'u hydrogen i luga o auala tetele. Ia Iulai 2023, Na talia e le Palemene tulafono fou e fa'apipi'i vaita'ele mo ta'avale e ta'i 60 kilomita i luga o auala tetele i le 2026, fa'apea fo'i ma nofoaga e utu ai le hydrogen a itiiti ifo i le 200 kilomita uma i le 2031. O tulafono e tatau ona faʻamaonia e le Fono, aʻo leʻi faʻamalosia.

E sili atu i felauaiga fa'aoso

Fa'ailoga faanenefu o ta'avale o lo'o si'omia e le ausa mai le ta'avale. ©APimages/European Union-EP
O loʻo galue le EU i fuafuaga e faʻaitiitia ai le CO2 o taʻavale © APimages/European Union-EP 
Faitau atili:
Taliaina le Auala i Luma: Se Vaaiga i le Lumanai o le Alamanuia Ta'avale
- Faasalalauga -

Sili atu mai le tusitala

- FA'AALIGA FA'AVAE -spot_img
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -spot_img
- Faasalalauga -

Tatau faitau

Tala fou

- Faasalalauga -