13.2 C
Brussels
Aso Lulu, Me 8, 2024
Saienisi & TekonolosiĀkeolokiO se tagata suʻesuʻe suʻesuʻe taʻutaʻua ma tala mataʻutia: Ua lata ona matou mauaina le...

O se tagata su'esu'e ta'uta'ua i tala fa'asolopito ma tala mata'utia: O le a matou mauaina le tu'ugamau masani o Cleopatra ma Mark Antony

FA'AALIGA: O faʻamatalaga ma manatu o loʻo toe faia i totonu o tusiga o mea ia o loʻo taʻu mai ai ma o latou lava matafaioi. Lomiga i The European Times e le otometi le faauigaina o le faamaoniga o le manatu, ae o le aia tatau e faailoa ai.

FA'ALI'ILIGA FA'AVAE: O tala uma i totonu o lenei 'upega tafa'ilagi o lo'o lomia i le gagana Peretania. O fa'aliliuga fa'aliliu o lo'o faia e ala i se fa'agasologa otometi e ta'ua o fa'aliliuga neural. Afai e masalosalo, faʻafeiloaʻi i taimi uma le tusiga muamua. Faafetai mo le malamalama.

Gaston de Persigny
Gaston de Persigny
Gaston de Persigny - Tusitala i The European Times tala

Ua fa'ailoa mai e le au su'esu'e i le eleele, ua latou latalata i le mauaina o le nofoaga na tanumia faatasi ai le pule mulimuli o Aikupito, o Cleopatra, ma lana pele, o le taitai Roma o Mark Antony, e foliga mai.

E talitonu saienitisi ua latou iloa tonu le nofoaga tonu o loo tanu ai nisi o tagata sili ona taʻutaʻua i le talafaasolopito o tagata.

O le tuugamau lilo o Cleopatra ma Mark Antony o le a iu lava ina maua. O loʻo i totonu o le eria o Taposiris Magna, e tusa ma le 30 km mai Alexandria, o le tala lea a le tagata suʻesuʻe anamua a Aikupito o Zahi Hawass (ata).

  “Ou te faamoemoe o le a vave ona ou tau atu i lo latou tuugamau na tuu ai i laua uma. Ua matou i luga o le ala saʻo ma matou iloa tonu le mea e tatau ona matou eli e suʻe ai, ”o le faʻamautinoaga lea a Hawass, o le sa avea muamua ma minisita turisi a Aikupito.

Cleopatra ma Mark Antony na pule i o latou ola i le 30 TLM. I lena taimi, o le pule o Aikupito, o le sui pule mulimuli o le aiga o Ptolemaic, sa 39 tausaga le matua, ma Mark Antony e 53 tausaga, o loo taʻua i le 20minutos.

I tua ia Fepuari 2013, na faasilasila ai e le au suʻesuʻe na latou mauaina ivi o le tuafafine o Cleopatra na fasiotia, Arsinoe IV, i Turkey. O toega na maua i le amataga o le 1985 i se malumalu ua faaleagaina i le aai Eleni anamua o Efeso (le itu i sisifo o Turkey i aso nei). O le tagata su'esu'e su'esu'e o lo'o fai mai na ia mauaina ia ponaivi e maualuga lona fa'amoemoe mo ni fa'amatalaga fou mo su'esu'ega e fa'ailoa tonu ai le mea na maua.

I le tepa muamua, e foliga mai o le tino maliu o lē na fasiotia i le silia ma le 2,000 tausaga talu ai i le faatonuga a le Masiofo o Arsinoe. Ae o le au tetee i lea manatu e talitonu e le mafai e le suʻega DNA ona faʻamaonia poʻo ai ponaivi ona ua tele taimi na faia ai. Ae ui i lea, o saienitisi mai le Austrian Academy of Sciences oe na faia le mauaina, ua talitonuina o le tino maliu o le vaitaimi masani o le aiga tupu Aikupito.

O le Princess Arsinoe e talitonuina o le afa-tuafafine laitiiti o Cleopatra. E iai le talitonuga o lo latou tamā o Tulomaio XII Auletus, ae e lē o iloa pe o le tinā e tasi o i laʻua.

Ua iloa e le'i alofa le tasi i le isi. Ina ua uma le fasioti tagata a Kaisara, na faatalitonuina e Cleopatra lana pele o Mark Antony e fasioti Arsinoe, a o ia vaai atu ia te ia o se tauva i le tauiviga mo le pule.

- Faasalalauga -

Sili atu mai le tusitala

- FA'AALIGA FA'AVAE -spot_img
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -spot_img
- Faasalalauga -

Tatau faitau

Tala fou

- Faasalalauga -