Ua avea Kasa ma "fanua" mo tamaiti ma le faitau afe o tagata ua maliliu nei i lalo o le osofaʻiga a Isaraelu, ae sili atu ma le miliona o loʻo feagai ma le le lava o mea taua ma le olaga atoa o faʻalavelave i luma atu, o le tala lea a UN humanitarians i le Aso Lua.
O le taitai fesoasoani a le UN, Martin Griffiths, o le sa asiasi atu ia Isaraelu ma le Occupied Palestinian Territory, na talanoa i aiga i Kasa i luga o le telefoni mai Ierusalema i sasae i le Aso Lua ma fai mai o mea na latou onosaia talu mai le amataga o le tauimasui a Isaraelu mo osofaiga matautia a Hamas ia Oketopa 7. e “sili atu i le faataumaoi”.
"Pe a taʻu atu e se tamaitiiti e valu tausaga le matua e lē manaʻo e oti, e faigatā ona e lagona le leai o se fesoasoani., "na ia tusia i luga o le social platform X.
'O lo'o nonofo fa'anoanoa' aiga o pagota.
O le Aso Gafua na feiloai ai Mr. Griffiths i Ierusalema ma tagata o le aiga o nisi o le silia ma le 230 tagata na taofia i Kasa talu mai le 7 Oketopa. Ua lipotia mai e tusa ma le 30 o i latou na ave faamalosi e le au faatupu faalavelave a Hamas o tamaiti.
Na taʻua e le pule o fesoasoani a le UN, i vaiaso ua tuanaʻi, o nei aiga "sa ola i le tiga, ma le le iloa pe ua maliliu pe ola e pele ia i latou", ma e le mafai ona ia "amata ona mafaufau" po o le a le mea o latou oʻo i ai.
Ua valaau soo le UN mo le tatalaina vave ma le le faatuaoia o tagata na taofia.
O mafaufauga 'le gafatia' i tamaiti ua tanumia i lalo o otaota
Ua lipotia mai e sili atu nai lo le 3,450 tamaiti ua maliliu i Kasa e tusa ai ma le Matagaluega o le Soifua Maloloina a Hamas, UN Children's Fund (UNICEF) o le fofoga fetalai James Elder na saunoa i le au tusitala i Sineva i le Aso Lua.
O le isi 1,000 tamaiti ua lipotia mai ua leiloloa ma e ono maileia pe feoti i lalo o le lapisi, o loʻo faʻatali mo le laveaʻiina poʻo le toe faʻaleleia, UN humanitarian affairs coordination office OCHA fai mai.
Fai mai le failauga a le OCHA, Jens Laerke, "e toetoe lava a le mafai ona mafaufau i tamaiti o loʻo tanumia i lalo o lapisi ma e itiiti lava le avanoa e ave ai i fafo".
Le tele o tausaga o fa'alavelave i luma atu
“O taufaamataʻu e sili atu nai lo pomu ma morta”, o le faamamafa lea a James Elder o le UNICEF. Pepe maliu ona o le fa'asusu o le "se fa'amata'u fa'atupula'ia" i totonu o le fa'ama'i ona o le gaosiga o le vai a Kasa o lo'o i le lima pasene o le voluma e mana'omia ona o fale fa'amama e le o fa'aogaina o lo'o fa'aleagaina pe leai se suauu.
A maeʻa le taua, o tau i tamaiti "o le a faʻataʻitaʻiina mo le tele o tausaga a sau", o lana tala lea, ona o le faʻalavelave mataʻutia o loʻo feagai ma i latou na sao mai.
Na taʻua e Mr. Elder le faʻataʻitaʻiga o le afafine e fa tausaga le matua a le UNICEF i Kasa na amata ona ia faʻaleagaina o ia lava ona o le popole ma le fefe i aso uma, aʻo taʻu atu e lona tina i ana uo, "Ou te le maua se mea taugata e mafaufau ai e uiga i laʻu fanau. soifua maloloina o le mafaufau – na’o lo’u mana’omia lava ona fa’aolaina i latou”.
E taua le taofi o galuega alofa
Na toe taʻua e Mr. Elder le valaau, "e fai ma sui o le 1.1 miliona tamaiti i Kasa o loʻo ola i lenei moemiti", mo se faʻagata vave fesoasoani alofa ma le tatalaina o avanoa uma mo le faʻaauauina o le ulufale mai o fesoasoani alofa.
“Afai e iai se tatou taofi afi mo le 72 itula, o lona uiga e afe tamaiti e toe saogalemu mo lenei taimi,” o lana tala lea.
Fesoasoani 'se vaega o mea e mana'omia'
I le Aso Gafua, o le aofaʻi o 26 loli na ave sapalai fesoasoani alofa na ulufale atu i Kasa e ala i le sopoia o Rafah ma Aikupito, o le tala lea a Jens Laerke o le OCHA, ma le faʻamoemoe o le a sili atu loli o le a ulufale i le Aso Lua.
O lea ua maua ai le aofa'i o loli fa'atagaina i le kolosi mai le aso 21 i le aso 30 Oketopa i le 143.
Na faamamafaina e le OCHA e ui o le faateleina o le aofaʻi o fesoasoani e ulufale atu i Kasa i aso e lua ua tuanaʻi e talia, "o le aofaʻi o loʻo i ai nei o se vaega o mea e manaʻomia e puipuia ai le faʻaleagaina atili i le tulaga faʻaleagaina o tagata soifua, e aofia ai le vevesi lautele". Aʻo leʻi oʻo i le siʻitia latalata i le 500 loli, faʻapisinisi ma fesoasoani alofa, o le a ulufale atu i totonu o aso faigaluega uma, e aofia ai le tusa ma le 50 loli o suauu.
Fa'amatalaga a le UN Fono Puipuia i le Aso Gafua, na saunoa ai Mr. Griffiths e uiga i le faanatinati o le toe faʻatumu o sapalai suauu, "taua mo le faʻamalosia o auaunaga sili ona taua, e aofia ai falemaʻi ma vai faʻamama vai, ma felauaiga fesoasoani alofa i totonu o Kasa".
Osofaiga ile soifua maloloina
O faʻalavelave faʻafuaseʻi o le soifua maloloina lautele i totonu o le enclave o loʻo faʻaopoopoina i osofaʻiga i le soifua maloloina. UN Health Agency (WHO) fai mai e iai tusia 82 i Kasa i le taimi nei.
Na lapataia e le OCHA e faapea o nofoaga o falemai e lua i le aai o Kasa ma le itu i matu o Kasa na lipotia mai na osofaia mo le aso sosoo lona lua i le Aso Gafua, na mafua ai ona faasoa atu e Mr. Griffiths lona popolega i le Fono a le Puipuiga i luga o "tuuaʻiga o le faʻapipiʻiina o le militeri i le latalata i falemaʻi ma o le talosaga a pulega a Isaraelu mo falemai, e aofia ai Al Quds ma Shifa, ina ia aveese”.
Puipui falema'i 'i taimi uma'
I le tali atu i se fesili e uiga i nei tuuaiga, ofisa o aia tatau a tagata UN (UN).OHCHR) Na toe taʻua e le failauga o Liz Throssell i le Aso Lua o falemaʻi o fale puipuia i lalo faava o malo tulafono alofa.
Afai e faʻamaonia, o le faʻaaogaina o talipupuni tagata i falemaʻi o le a avea ma solitulafono tau, o lana tala lea. Ae ui i lea, "e tusa lava po o le a le gaioiga a le tasi itu, mo se faʻataʻitaʻiga o le faʻaaogaina o falemaʻi mo faamoemoega faamiliteli, o le isi itu e tatau ona tausisia tulafono faʻava-o-malo i luga o le faʻatautaia o faʻalavelave" lea e faʻalauteleina ai le puipuiga faʻapitoa i iunite faʻafomaʻi i taimi uma, na ia fai mai ai.
Afai e leiloa e vaega faafomai a latou puipuiga faapitoa ona o le faaaogaina i fafo atu oa latou galuega alofa e faia ai ni gaioiga e afaina ai le fili, ma afai ua le amanaiaina se lapataiga mo le faaaogaina matautia, "ae, soo se osofaiga e tatau ona tausisia mataupu faavae o le puipuiga i osofaʻiga ma faʻatatau", faʻamatala mai e Ms. Throssell.