13.5 C
Brussels
Aso Lua, Aperila 30, 2024
siosiomagaLe Tamatamailima a Tagata i luga o kasa Greenhouse

Le Tamatamailima a Tagata i luga o kasa Greenhouse

FA'AALIGA: O faʻamatalaga ma manatu o loʻo toe faia i totonu o tusiga o mea ia o loʻo taʻu mai ai ma o latou lava matafaioi. Lomiga i The European Times e le otometi le faauigaina o le faamaoniga o le manatu, ae o le aia tatau e faailoa ai.

FA'ALI'ILIGA FA'AVAE: O tala uma i totonu o lenei 'upega tafa'ilagi o lo'o lomia i le gagana Peretania. O fa'aliliuga fa'aliliu o lo'o faia e ala i se fa'agasologa otometi e ta'ua o fa'aliliuga neural. Afai e masalosalo, faʻafeiloaʻi i taimi uma le tusiga muamua. Faafetai mo le malamalama.

Malo Aufaatasi Tala Fou
Malo Aufaatasi Tala Fouhttps://www.un.org
Tala Fou a Malo Aufaatasi - Tala na fatuina e le Au'aunaga Tala Fou a Malo Aufaatasi.

O kasa o le fale lanumeamata e tupu faanatura ma e taua mo le ola o tagata ma le faitau miliona o isi mea ola, e ala i le taofia o nisi o le mafanafana o le la mai le toe atagia i le vanimonimo ma faʻafaigofie ai le lalolagi. Ae ina ua mavae le sili atu ma le seneturi ma le afa o alamanuia, faʻaleagaina o vaomatua, ma faʻatoʻaga tetele, o le aofaʻi o kasa oona i totonu o le ea ua siitia i tulaga maualuga e leʻi vaaia i le tolu miliona tausaga. A'o fa'atupula'ia le faitau aofa'i, tamaoaiga ma tulaga o le soifuaga, e fa'apea fo'i le fa'aputuina o le kasa oona (GHGs).

O lo'o iai nisi o feso'ota'iga fa'asaienisi fa'amautu lelei:

  • O le fa'aputuina o kasa oona i le atemosifia o le lalolagi e feso'ota'i sa'o ma le averesi o le vevela o le lalolagi i le lalolagi;
  • O le fa'atonuga o lo'o fa'atupula'ia pea, ma o lona uiga o le vevela o le lalolagi fa'atasi ma ia, talu mai le taimi o le Industrial Revolution;
  • Ole GHG sili ona tele, e tusa ma le lua vaetolu o le GHGs, carbon dioxide (CO).2), o le tele lava o mea na maua mai le susunuina o suauu.

Le UN Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC)

The Intergovernmental Panel on Climate Chita (IPCC) na faatuina e le Faalapotopotoga o le Vaaitau a le Lalolagi (WMO) ma Malo Aufaatasi siosiomaga e maua ai se puna fa'atatau o fa'amatalaga faasaienisi.

Lipoti lona ono o iloiloga

O le Lipoti o Iloiloga Lona Ono a le IPCC, o le a tuʻuina atu ia Mati 2023, o loʻo tuʻuina atu ai se aotelega o le tulaga o le malamalama i le saienisi o suiga o le tau, faʻamamafaina iʻuga fou talu mai le faʻasalalauina o le Lipoti o Iloiloga Lona Lima i le 2014. E faʻavae i luga o lipoti a le tolu Vaega Galulue a le IPCC - i luga o le faasaienisi faaletino; a'afiaga, fetuutuuna'i ma fa'aletonu; ma fa'aitiitia - fa'apea fo'i ma Lipoti Fa'apitoa e tolu ile Fa'amafanafanaina ole lalolagi ile 1.5°C, i Suiga o le Tau ma Eleele, ma luga o le Vasa ma le Cryosphere i se Tau Suiga.

O mea matou te iloa e faʻatatau i lipoti a le IPCC:

  • E mautinoa lava le mafanafana o le siosiomaga, vasa ma le laueleele. O suiga lautele ma vave i le siosiomaga, vasa, cryosphere ma le biosphere ua tupu.
  • O le fua o suiga lata mai i le tulaga atoa o le tau - ma le tulaga o iai nei o le tele o vaega o le tau - e leʻi tupu muamua i le tele o seneturi i le tele o afe o tausaga.
  • O suiga o le tau e mafua mai e tagata ua leva ona aafia ai le tele o tau ma tulaga ogaoga o le tau i itulagi uma i le lalolagi atoa. O faʻamaoniga o suiga mataʻutia e pei o galu vevela, timuga mamafa, lamala, ma afa o le teropika, aemaise lava, lo latou faʻaalia i aafiaga o tagata, ua faʻamalosia talu mai le Lipoti o Iloiloga Lona Lima.
  • E tusa ma le 3.3 i le 3.6 piliona tagata o loʻo nonofo i nofoaga e sili ona aʻafia i suiga o le tau.
  • Ole fa'aletonu ole fa'anatura ma tagata i suiga ole tau e matua'i ese'ese i totonu ma totonu ole itulagi.
  • Afai o le vevela o le lalolagi e sili atu i le 1.5°C i le tele o tausaga pe mulimuli ane, o lona uiga o le tele o tagata ma faiga faʻalenatura o le a feagai ma faʻalavelave matuia, faʻatusatusa i le tumau i lalo ole 1.5°C.
  • O le fa'aitiitia o le fa'aosoina o le GHG i le vaega atoa o le malosi e mana'omia ai suiga tetele, e aofia ai le fa'aitiitiga tele o le fa'aogaina o le suau'u fa'ato'aga, fa'apipi'iina o puna'oa e maualalo le fa'aosoina, fesuia'i i isi mea e ave ai le malosi, ma le fa'asao malosi ma le fa'asao.

Mafanafana lalolagihttps://europeantimes.news/environment/i le 1.5°C

Ia Oketopa 2018 na tuʻuina atu ai e le IPCC se lipoti faʻapitoa i luga o aʻafiaga o le vevela o le lalolagi o le 1.5 ° C, o le mauaina o le faʻatapulaʻaina o le vevela o le lalolagi i le 1.5 ° C o le a manaʻomia ai suiga vave, mamao ma e leʻi tupu muamua i itu uma o sosaiete. Faʻatasi ai ma faʻamanuiaga manino i tagata ma meaola faanatura, na maua ai e le lipoti o le faʻatapulaʻaina o le vevela o le lalolagi i le 1.5 ° C pe a faʻatusatusa i le 2 ° C e mafai ona o faatasi ma le faʻamautinoaina o se sosaiete e sili atu ona gafataulimaina ma tutusa. A'o fa'atatau i le fa'atatauina o le fa'aleagaina pe afai e si'itia le vevela i le 2°C, o lo'o fa'ailoa mai e lenei lipoti o le tele o a'afiaga leaga o suiga o le tau o le a o'o mai ile 1.5°C.

O lo'o fa'ailoa mai fo'i e le lipoti le tele o a'afiaga o le tau e mafai ona 'alofia e ala i le fa'atapula'aina o le vevela o le lalolagi i le 1.5ºC fa'atusatusa i le 2ºC, pe sili atu. Mo se faʻataʻitaʻiga, e oʻo atu i le 2100, o le a oʻo i le 10 cm le maualuga o le suʻesuʻega o le lalolagi ma le vevela o le lalolagi e 1.5°C pe a faatusatusa i le 2°C. O le avanoa e maua ai se Vasa Arctic e leai se aisa i le tau mafanafana e tasi i le seneturi ma le vevela o le lalolagi e 1.5°C, pe a faatusatusa i le itiiti ifo i le faatasi i le sefulu tausaga ma le 2°C. O a'au amu o le a pa'u i le 70-90 pasene ma le vevela o le lalolagi e 1.5°C, ae toetoe lava o mea uma (> 99 pasene) o le a leiloa ile 2ºC.

Ua maua i le lipoti o le faatapulaaina o le vevela o le lalolagi i le 1.5°C o le a manaomia ai le “vave ma le mamao” suiga i fanua, malosi, alamanuia, fale, felauaiga, ma aai. E mana'omia le pa'u i le 2 pasene mai le 45 maualuga i le 2010, e o'o atu i le 'net zero' i le 2030. O lona uiga o so'o se mea e totoe e mana'omia ona paleni e ala i le aveesea o le CO2050 mai le ea.

Tulafono a Malo Aufaatasi

Malo Aufaatasi Auivi Tauaofiaga i Suiga o le Tau

O le aiga UN o loo taulamua i le taumafaiga e faasaoina lo tatou paneta. I le 1992, o lana "Earth Summit" na gaosia ai le Fono a Malo Aufaatasi i Suiga o le Tau (UNFCCC) e fai ma laasaga muamua e foia ai le faafitauli o le suiga o le tau. I aso nei, e latalata i le lautele o tagata auai. O atunu'u e 197 na fa'amaonia le Feagaiga o ni Itu o le Feagaiga. O le sini autu o le Feagaiga o le taofia lea o le "matautia" o le faalavelaveina o tagata i le faiga o le tau.

Kyoto Protocol

E oo atu i le 1995, na faalauiloa ai e atunuu feutagaiga e faamalosia ai le tali atu a le lalolagi i suiga o le tau, ma, i le lua tausaga mulimuli ane, na talia ai le Kyoto Protocol. O le Kyoto Protocol o lo'o fusia fa'aletulafono ai Atunu'u atia'e i le fa'aitiitia o le fa'aoso. O le vaitaimi muamua o le tautinoga a le Protocol na amata i le 2008 ma faaiuina i le 2012. O le vaitaimi lona lua o le tautinoga na amata i le aso 1 Ianuari 2013 ma faaiuina i le 2020. E 198 Vaega i le Feagaiga ma le 192 Vaega o le Feagaiga. Kyoto Protocol

Maliega a Pale

- Faasalalauga -

Sili atu mai le tusitala

- FA'AALIGA FA'AVAE -spot_img
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -spot_img
- Faasalalauga -

Tatau faitau

Tala fou

- Faasalalauga -