O le sapalai o le koale i le lalolagi o loʻo faʻamoemoe e ausia se faʻamaumauga maualuga i le faʻaaogaina i le 2023 i tua o le faʻateleina o le manaʻoga mai le taimi nei ma tamaoaiga tau aʻe ma atinaʻe. E tusa ai ma se lipoti, lomia e le International Energy Agency (IEA), ma taʻua e Reuters.
O lenei tausaga na vaaia ai le siʻitia o le manaʻoga mo le koale i le 1.4 pasene, ma mo le taimi muamua o le aofaʻi o faʻaaogaina i le lalolagi atoa o le a sili atu i le 8.5 piliona metric tone. E oʻo mai lenei mea i tua o faʻamatalaga mo le faʻaitiitia o le gaosiga o le koale i Initia (e 8 pasene) ma Saina (e 5 pasene) ona o le faʻatupulaia o le manaʻoga mo le eletise i nei atunuu i tulaga o le vaivai o gaosiga mai nofoaga eletise eletise, le Fai mai le IEA.
Ae ui i lea, i atunuu maualalo iuni ma le US, o le aafiaga o le koale o loʻo i luga o le ala e faʻaitiitia i le 20 tausaga taʻitasi i le 2023, e tusa ai ma le lipoti a le International Energy Agency.
O le fa'aaogaina o le koale o se fa'afitauli i le lalolagi e le'o fa'amoemoe e fa'aitiitia se'ia o'o i le 2026. Fa'asaga i le si'itia tele o le malosi fa'afouina, o le fa'aaogaina o le koale e tatau ona pa'ū i le 2.3 pasene i le isi 3 tausaga fa'atusatusa i lona aofa'i i le 2023. avea, lea e faamoemoe e faʻaaogaina i le 2026, e faʻamoemoe e sili atu nai lo le 8 piliona metric tone, o le lipoti lea na taʻua.
Ina ia ausia sini o le isi maliliega o le tau i Pale, aʻo leʻi oʻo i le 2015, lea e faʻatapulaʻaina ai le faʻamapulaʻaina o le lalolagi i le le sili atu i le 1.5 tikeri Celsius pe a faʻatusatusa i tulaga muamua o pisinisi, o le aofaʻi o koale e tatau ona faʻatapulaʻa vave, o loʻo matauina e le International Energy Agency.
Ata fa'ata'ita'i na saunia e Dominik Vanyi (@dominik_photography).