I le 2022, o le aofaʻi o tamaiti 2,496, o nisi e laiti i le 8-tausaga, na faʻamaonia e Malo Aufaatasi o loʻo taofia mo a latou faʻaupuga moni poʻo tuʻuaʻia faʻatasi ma vaega faʻaauupegaina, e aofia ai vaega ua tofia e avea ma tagata faatupu faalavelave e le UN. i Iraq, i le Faletupe i Sisifo o loʻo nofoia, e aofia ai Ierusalema i Sasaʻe, ma le Syrian Arab Republic.
O nei fuainumera na faamamafaina e Anne Schintgen i le Palemene Europa i le taimi o se konafesi ua faaulutalaina "Tamaiti ua Aveesea le Saolotoga i le Lalolagi" na faatulagaina i le aso 28 o Novema e. MEP Soraya Rodriguez Ramos (Vaega Fa'aupufai Faafou Europa). O nisi o tagata atamamai tulaga maualuga na valaʻaulia e avea ma laulauafono e talanoa e uiga ia latou vaega o tomai:
Manfred Nowak, sa avea muamua ma UN Special Rapporteur on Torture ma se tagata tomai faapitoa tutoatasi na taitaia le faʻamalamalamaina o se UN Global Study on Children Deprived of Liberty;
Benoit van Keirsbilck, o se sui o le Komiti a Malo Aufaatasi i Aia Tatau a Tamaiti;
Manu Krishan, Global Campus on Human Rights, tagata su'esu'e ma le tomai i aia tatau a tamaiti ma faiga sili;
Anne Schintgen, Ulu o le European Liaison Office o le Sui Faapitoa o le UN Secretary-General for Children and Armed Conflict;
Rasha Muhrez, Syria Response Director for Save the Children (i luga o le initaneti);
Mata Lorenzo, Faatonu o le UNRWA Representative Office mo Europa (United Nations Relief and Works Agency for Palestine Refugees in the Near East).
Lipoti a le UN i Tamaiti i Fete'ena'iga Fa'a'upegaina
Manfred Nowak, sa avea muamua ma UN Special Rapporteur on Torture ma o se tagata tomai faapitoa tutoatasi na taitaia le faʻamalamalamaina o se UN Global Study on Children Deprived of Liberty, na valaʻaulia i le fonotaga i le European Parliament ma faʻamamafa ai e 7.2 miliona tamaiti o loʻo i ai i auala eseese ua le maua le saolotoga i le lalolagi.
Na ia faasino faapitoa i le lipoti a le Failautusi Aoao a le UN e uiga i tamaiti i feteenaiga faaauupegaina na lauga atu i le 77th Fonotaga a le UN General Assembly Security Council (A/77/895-S/2023/363) i le aso 5 Iuni 2023, lea na faapea mai:
"I le 2022, na faʻaauau pea ona aʻafia tamaiti i taua faʻaauupegaina, ma o le numera o tamaiti na faʻamaonia na aʻafia i solitulafono ogaoga na faʻateleina pe a faʻatusatusa i le 2021. Na faʻamaonia e Malo Aufaatasi le 27,180 solitulafono matuia, lea e 24,300 na faia i le 2022 ma 2,880 na faia muamua. ae na'o le fa'amaonia i le 2022. O soliga na a'afia ai tamaiti 18,890 (13,469 tama, 4,638 teine, 783 feusua'iga e le iloa) i le 24 tulaga ma le tasi fa'alapotopotoga mata'ituina. O le numera maualuga o solitulafono o le fasioti tagata (2,985) ma le manua (5,655) o le 8,631 tamaiti, sosoo ai ma le faʻafaigaluegaina ma le faʻaaogaina o tamaiti 7,622 ma le ave faamalosi o tamaiti 3,985. Na taofia tamaiti ona o le aufaatasi moni pe tuuaia ma vaega faaauupegaina (2,496), e aofia ai ma i latou ua tofia e Malo Aufaatasi o ni vaega faatupu faalavelave, po o mafuaaga o le saogalemu o le atunuu.”
O le fa'atonuga a le UN Special Representative for Children in Armed Conflict
O le Sui Faapitoa o lo o i ai nei Virginia Gamba o lo'o avea ma ta'ita'i lagolago a Malo Aufaatasi mo le puipuiga ma le soifua manuia o tamaiti ua a'afia i fete'ena'iga fa'aauupegaina.
O le pule na faia e le Fono Tele (I'ugafono A/RES/51/77) ina ua maeʻa le lomiga, i le 1996, o se lipoti a Graça Machel ua faaulutalaina o le “Aafiaga o Fete’ena’iga Fa’aauupegaina i Tamaiti”. O lana lipoti na faʻaalia ai le le tutusa o aʻafiaga o taua i luga o tamaiti ma faʻamaonia ai i latou o tagata muamua na afaina i feteenaiga faaauupegaina.
O le matafaioi a le Sui Faʻapitoa mo Tamaiti ma Feteʻenaʻiga Faʻaauupegaina o le faʻamalosia lea o le puipuiga o tamaiti o loʻo aʻafia i feteenaiga faʻaauupegaina, faʻalauteleina le faʻalauiloaina, faʻalauiloa le aoina o faʻamatalaga e uiga i le tulaga pagatia o tamaiti e aʻafia i taua ma faʻaleleia le galulue faʻavaomalo e faʻaleleia lo latou puipuiga.
Taofi o tamaiti i Iraq, DR Congo, Libya, Myanmar Somalia
O solitulafono matuia e ono na aafia ai tamaiti i taimi o feteenaiga na faamamafaina e Anne Schintgen, o se sui o le fono o le konafesi: faafaigaluegaina ma le faaaogaina o tamaiti mo le tetee, fasioti tagata ma faamanualia tamaiti, sauaga tau feusuaiga, osofaiga i aoga ma falemai, ave faamalosi ma le teena o avanoa alofa. .
E le gata i lea, o loʻo mataʻituina e le UN le taofia o tamaiti mo a latou mea moni poʻo tuʻuaʻia faʻatasi ma vaega faʻaauupegaina.
I lenei tulaga, na ia taʻua le tele o atunuu o loʻo popole tele:
I Iraq ia Tesema 2022, 936 tamaiti na taofia pea i luga o moliaga tau le saogalemu o le atunuu, e aofia ai mo a latou fegalegaleaiga moni pe tuuaia ma vaega faaauupegaina, aemaise lava Daʻesh.
I le Democratic Republic of Congo, na faamaonia ai e le UN i le 2022 le taofia o le 97 tama ma le 20 teine, i le va o le 9 ma le 17 tausaga, ona o lo latou tuuaia o le aufaatasi ma vaega faaauupegaina. Ua tatala uma tamaiti.
I Libya, na maua ai e le UN lipoti e uiga i le taofia o tamaiti e 64, faatasi ai ma o latou tina, o nisi o atunuu, ona o le tuuaia o latou tina ma Daesh,
I Myanmar, e 129 tama ma teine na taofia e le vaegaau a le atunuu.
I Somalia, o le aofaʻi o tama e 176, e 104 na faʻasaʻoloto ma 1 na fasiotia, na taofia i le 2022 ona o lo latou faʻalavelave faʻatasi ma vaega faʻaauupegaina.
E tatau ona manatu muamua tamaiti o ni tagata ua afaina i soliga poʻo le faʻaleagaina o a latou aia tatau nai lo le avea ma tagata faʻaleagaina ma se faʻamataʻu saogalemu, fai mai Anne Schintgen, faʻamamafaina o le taofia o tamaiti ona o lo latou tuʻuaʻia faʻatasi ma vaega faʻaauupegaina o se mataupu i le 80% o atunuu o loʻo aofia ai. e le UN Children and Armed Conflict mechanism.
Aveesea o tamaiti Ukrainian e Rusia
I le taimi o le felafolafoaiga ina ua maeʻa folasaga a le au faipule, na laga ai le mataupu o le aveʻesea o tamaiti Ukrainian e Rusia mai le teritori o loʻo nofoia. O Manfred Nowak ma Benoit Van Keirsblick, o se sui o le UN Committee on the Rights of the Child na valaʻaulia e avea ma se laulau, na faʻaalia o latou popolega loloto e uiga i lenei tulaga.
I se lipoti ua faaulutalaina “Tamaiti Ukrainian o loʻo suʻesuʻeina le ala i le fale mai Rusia” lomia i gagana e tolu (Igilisi, Rusia ma Ukrainian) i le aso 25 o Aokuso 2023, Human Rights Without Frontiers na faamamafaina e faapea o pulega a Iukureini sa i ai se lisi filifilia o le tusa ma le 20,000 tamaiti na ave faapagota e ma i Rusia o loo i ai nei russified ma aʻoaʻoina i se mafaufau tetee-Ukrainian. Peitaʻi, e toʻatele isi ua aveesea mai i oganuu o loo nofoia e Rusia.
O se faamanatu, i le aso 17 o Mati 2023, na faia ai e le Fono a le Faamasinoga o Soligatulafono Faava o Malo i The Hague. tuuina atu tusi saisai mo Le Peresetene Rusia Vladimir Putin ma le Komesina o Rusia mo Aia Tatau a Tamaiti Maria Lvova-Belova i luga o la latou matafaioi i le ave faamalosi o tamaiti Iukureini.
O se valaau mo le EU
O le au atamamai na valaʻaulia i le fonotaga na faʻamalosia le Iuni a Europa e faʻamautinoa o le autu o feteʻenaʻiga na aʻafia ai tamaiti o loʻo tuʻufaʻatasia faʻatasi ma faʻalauteleina i le lautele o gaioiga i fafo. Na latou una’ia fo’i le EU ina ia aofia ai le mataupu o le taofia o tamaiti ona o lo latou tu’uaia o le mafutaga ma vaega fa’aa’upega i totonu o lana Taiala mo Tamaiti ma Fete’ena’iga Fa’aauupegaina o lo’o toe teuteu nei.
MEP Soraya Rodriguez Ramos na faaiuina i le faapea mai: