O le tu'ua o le a'oga e leaga e pei o le lima inu i le aso
Saienitisi mai le Norwegian Institute of Science and Technology ua faʻaalia le faʻalauteleina o le ola o aʻoaʻoga, e tusa lava po o le a le matua, itupa, nofoaga, agafesootai ma tulaga o tagata. O faʻaiʻuga o le suʻesuʻega o loʻo lolomiina i le Lancet Public Health.
Na fa'aalia muamua o i latou ua ausia tulaga maualuluga o a'oa'oga e umi atu le ola nai lo isi, ae o'o mai i le taimi nei e le o iloa po'o le a le tele. Na maua e le au suʻesuʻe o le lamatiaga o le oti vave, e tusa lava po o le a le mafuaʻaga, na faʻaititia i le lua pasene i tausaga faʻaopoopo taʻitasi o aʻoaʻoga. O i latou na fa'amae'aina le ono tausaga i a'oga tulagalua e tusa ma le 13 pasene le maualalo o le lamatiaga. Ina ua uma ona faauu mai le aoga maualuga, o le tulaga lamatia na faaitiitia i le toetoe lava 25 pasene, ma le 18 tausaga o aoaoga na faaitiitia ai le lamatiaga i le 34 pasene.
A fa'atusatusa i le a'afiaga o masaniga le lelei, o le tu'ua o le a'oga e toetoe lava a leaga e pei o le inu 'ava malosi pe sili atu i le aso po'o le ulaina o sikaleti e sefulu i le aso mo le 10 tausaga.
E ui lava e sili atu le aoga o aʻoaʻoga mo tupulaga talavou, o tagata e sili atu i le 50 ma e oʻo lava i le 70 o loʻo faʻamanuiaina mai aafiaga puipuia o aʻoaʻoga. Ae ui i lea, e leai se eseesega tele i aafiaga o aʻoaʻoga na maua i le va o atunuʻu i vaega eseese o le atinaʻeina o le tamaoaiga.