18.3 C
Brussels
Aso Gafua, Aperila 29, 2024
Filifiliga a le FaʻatonuUa talia e le Palemene Europa se I'ugafono e tetee atu ai i le la'uina o le sami loloto a Nouei i le Arctic

Ua talia e le Palemene Europa se I'ugafono e tetee atu ai i le eliina o le sami loloto a Nouei i le Arctic

FA'AALIGA: O faʻamatalaga ma manatu o loʻo toe faia i totonu o tusiga o mea ia o loʻo taʻu mai ai ma o latou lava matafaioi. Lomiga i The European Times e le otometi le faauigaina o le faamaoniga o le manatu, ae o le aia tatau e faailoa ai.

FA'ALI'ILIGA FA'AVAE: O tala uma i totonu o lenei 'upega tafa'ilagi o lo'o lomia i le gagana Peretania. O fa'aliliuga fa'aliliu o lo'o faia e ala i se fa'agasologa otometi e ta'ua o fa'aliliuga neural. Afai e masalosalo, faʻafeiloaʻi i taimi uma le tusiga muamua. Faafetai mo le malamalama.

Juan Sanchez Gil
Juan Sanchez Gil
Juan Sanchez Gil - i The European Times Tala Fou - Tele i laina pito i tua. Lipoti i mataupu fa'apisinisi, agafesootai ma fa'alemalo i totonu o Europa ma fa'ava-o-malo, fa'atasi ai ma le fa'amamafa i aia tatau fa'avae. Tuuina atu foi le leo ia i latou e le o faalogoina e le aufaasālalau lautele.

Brussels. O le Coalition Faasao Sami Lautele (DSCC), Environmental Justice Foundation (EJF), Greenpeace, Seas at Risk (SAR), Sustainable Ocean Alliance (SOA) ma le World Wide Fund for Nature (WWF) ua faʻaalia lo latou talisapaia o le faʻaaogaina o I'ugafono B9 0095/2024 e le Palemene Europa e uiga i le faaiuga a Nouei e faʻaauau le sua loloto i le Arctic. O lenei iugafono o loʻo faʻaalia ai le faʻateleina o teteʻe i le alamanuia eli o le sami loloto e tusa ai ma le filifiliga lata mai a Nouei.

E palota le Palemene Europa i le Iugafono B9 0095/2024 o loʻo momoli mai ai se feʻau. Fa'amanino atugaluga fa'alesiosiomaga taua e uiga i le fuafuaga a Nouei e tatala le tele o vaega i ogasami o Arctic mo galuega eli i le sami loloto. O le iugafono ua toe faamautu ai le lagolagoina e le Palemene o le taofi. Uunaia le Komisi o le EU, Sui Usufono ma malo uma ina ia faia se puipuiga ma fautua mo se moratorium, i luga o le sami loloto e aofia ai ma le International Seabed Authority.

Na taʻua e Sandrine Polti, Europa Taʻitaʻi mo le DSCC, "Matou te matua faʻafeiloaia lenei iugafono a le Palemene Europa e toe faʻamaonia ai lana valaau mo se faʻagata i lenei pisinisi faʻaleagaina ma lamatia aʻo leʻi amataina. A o tuputupu aʻe le malosi i le lalolagi atoa mo se moratorium, matou te valaau atu ia Nouei e toe faʻafoʻi lana faʻaiuga aʻo leʻi faʻaleagaina le faʻaleagaina o lo tatou vasa."

Anne-Sophie Roux, Deep Sea Mining Europe Lead mo le SOA, na faamamafaina, "I le taimi nei, ua leai se poto faʻasaienisi malosi, atoatoa, ma faʻatuatuaina e faʻatagaina ai se iloiloga faʻalagolago i aʻafiaga o le suʻeina o minerale loloto. So'o se galuega fa'alilo o le a fa'afete'ena'i ma le tautinoga a Nouei i le puipuiga, pulega gafataulimaina, ma tiute fa'ava-o-malo o le tau ma le natura."

Haldis Tjeldflaat Helle, Sami loloto O le Mining Campaign Lead i Greenpeace Nordic, na lapatai mai, "E ala i le tatalaina mo le eliina o le sami i le Arctic, ua le amanaʻia ai e Nouei le faitau selau o saienitisi o le sami ma ua leiloa uma le talitonuga i fafo atu o se atunuu o le sami. E tatau ona avea lea ma lapata’iga i so’o se malo o lo’o mafaufau e fa’atino le la’uina o le sami loloto.”

O le iugafono a le Palemene e sau ina ua maeʻa le faamaoniga a le palemene, i le aso 9 o Ianuari, 2024, e faʻatagaina ai le faʻaogaina o le sami loloto i se nofoaga e sili atu i le 280,000 kilomita, e tusa ma le tele o Italia, i le itulagi o Arctic maʻaleʻale. O lenei fa'ai'uga ua fa'atupu ai le popolega lautele i le lalolagi lautele, e aofia ai saienitisi, pisinisi fagota, NGOs/sosaiete sivili, ma tagata fa'agaioiga, ma se tagi fa'aputuina le silia ma le 550,000 saini e o'o mai i le taimi nei. Ua manatu le Norwegian Environment Agency e faapea o le su'esu'eina o aafiaga o le siosiomaga ua saunia e le malo o Nouei e le maua ai se faavae faasaienisi po o se faavae faaletulafono e tatala ai mo le su'esu'eina o le sami loloto po o le faʻaaogaina.

Na taʻua e Kaja Lønne Fjærtoft, le Global No Deep Seabed Mining Policy Lead mo le WWF International, “O le faaiuga a le malo o Nouei e tatala atu mo gaoioiga eli i le sami loloto, e sili atu i luga o fautuaga a ona lava faalapotopotoga tomai, saienitisi taʻitaʻi, iunivesite, faalapotopotoga tau tupe, ma sosaiete lautele. I le avea ai o se taʻitaʻi o le sami, e tatau ona taʻitaʻia Norway e le saienisi. O loʻo manino le faʻamaoniga - mo se vasa maloloina, matou te manaʻomia se faʻalavelave faʻavaomalo i luga o le sami loloto."

O le iugafono na pasia e le Palemene o loʻo faʻaalia ai popolega e uiga i le faʻamoemoe o Nouei e auai i galuega o le eliina o le sami loloto ma le aʻafiaga o nei gaioiga e ono maua i faigafaiva a le EU, puipuiga o meaʻai, meaola eseese o le sami Arctic ma atunuu tuaoi. E le gata i lea, o lo'o fa'amanino atugaluga e ono solia e Nouei tulafono fa'ava-o-malo e ala i le le ausia o ta'iala, mo le fa'atinoina o se su'esu'ega o a'afiaga o le si'osi'omaga.

Na faamamafaina e Simon Holmström, Ofisa o Faiga Faʻavae Lautele i le Seas At Risk, "O faʻalapotopotoga faʻanatura Arctic ua leva ona i lalo o le mamafa ona o suiga o le tau. Afai e fa'ataga le la'uina o le sami loloto, e ono fa'alavelaveina ai le tele o le kaponi goto o le lalolagi - o le sami loloto - ma mafua ai ona le toe fa'afo'isia ma tumau le leiloa o meaola o le gataifale i totonu ma tua atu o ogasami o Nouei. E le mafai ona tatou faatagaina lena mea e tupu.”

E oʻo mai i le taimi nei, 24 atunuʻu i le lalolagi atoa, e aofia ai ma le 7 EU atunuu, o loʻo manaʻomia se moratorium pe taofi i luga o pisinisi. Kamupani fa'ava-o-malo e pei o Google, Samsung, Northvolt, Volvo, ma BMW ua latou tautino e aua ne'i maua ni minerale mai le alititai. O lo'o fa'aauau pea ona fa'ailoa mai i ripoti e le o mana'omia ni u'amea o lo'o maua i le sami loloto ma o le a na'o ni fa'amanuiaga tau tupe fa'atapula'a e maua mai i nai tagata filifilia, e fa'afeagai ai ma fa'amatalaga a kamupani la'u o le sami loloto o lo'o maua tupe mama.

Matini Webeler, Ta'ita'i Ta'ita'i mo le Fa'alapotopotoga Fa'amasinoga o le Si'osi'omaga, “E le mana'omia le la'uina o le sami loloto mo le suiga lanu meamata. O le fa'aumatiaina o fa'aolaola ola fa'anatura o le a le taofia ai le leiloa o meaola eseese ma o le a le fesoasoani ia i tatou e foia fa'afitauli o le tau - o le a atili ai ona leaga. Matou te manaʻomia se toe mafaufau loloto: o le faʻatinoina atoatoa o le tamaoaiga faʻasalalau ma le faʻaititia o le manaʻoga mo minerale e tatau ona avea ma a matou taʻiala taʻiala.

O le faamaoniga a le Palemene Europa o le Resolution B9 0095/2024 o loo faaalia ai o loo i ai se popolega tutusa e uiga i aafiaga o le eliina o le sami loloto, i le Arctic. O le taunuuga, ua faia se valaau e taofi lenei pisinisi. O le tetee i le lalolagi atoa, faasaga i le eliina o le sami loloto o loo tuputupu ae malosi, o loo faamamafaina ai le taua o le puleaina ma le faia o faiga e puipuia ai o tatou sami.

- Faasalalauga -

Sili atu mai le tusitala

- FA'AALIGA FA'AVAE -spot_img
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -spot_img
- Faasalalauga -

Tatau faitau

Tala fou

- Faasalalauga -