17.9 C
Brussels
Aso Sa, Me 5, 2024
ekonomiO a fa'ailoga a le atunu'u na filifilia e atunu'u mo a latou Euro?

O a fa'ailoga a le atunu'u na filifilia e atunu'u mo a latou Euro?

FA'AALIGA: O faʻamatalaga ma manatu o loʻo toe faia i totonu o tusiga o mea ia o loʻo taʻu mai ai ma o latou lava matafaioi. Lomiga i The European Times e le otometi le faauigaina o le faamaoniga o le manatu, ae o le aia tatau e faailoa ai.

FA'ALI'ILIGA FA'AVAE: O tala uma i totonu o lenei 'upega tafa'ilagi o lo'o lomia i le gagana Peretania. O fa'aliliuga fa'aliliu o lo'o faia e ala i se fa'agasologa otometi e ta'ua o fa'aliliuga neural. Afai e masalosalo, faʻafeiloaʻi i taimi uma le tusiga muamua. Faafetai mo le malamalama.

Croatia

Mai Ianuari 1, 2023, na talia ai e Croatia le Euro e avea ma ana tupe a le atunuu. O le mea lea, o le atunuu na ulufale i le Iuni a Europa mulimuli na avea ma atunuu lona luasefulu na faʻafeiloaʻi le tupe e tasi.

Ua filifilia e le atunuu ni mamanu se fa mo le itu a le atunuu o tupe siliva, faatasi ai ma le uiga iloga Croatian chess motif i tua. O tupe siliva uma e iai fo'i fetu e 12 o le fu'a a Europa.

O le 2 euro coin o loʻo faʻaalia ai se faafanua o Croatia ma le solo "Oi matagofie, oi pele, oh suamalie saolotoga" e le tusisolo Ivan Gundulić o loʻo tusia i luga o le pito.

O se ata faʻailoga o le tamaʻi manu faʻataʻavalevale zlatka teuteu le tupe 1 Euro (i le Croatian o le manu e taʻua o le kuna).

O foliga o Nikola Tesla e mafai ona maua i le 50, 20 ma le 10 sene tupe siliva.

O tupe siliva 5, 2 ma le 1 sene o loʻo tusia i mataitusi "HR" ile Glagolitic script.

Greece

O le tupe € 2 o loʻo faʻaalia ai se tala faʻasolopito mai se mosaic i Sparta (3 senituri BC), o loʻo faʻaalia ai le tamaʻitaʻi tamaʻitaʻi talavou Europa na ave faamalosi e Zeus i foliga o se povi. O le tusitusiga i le pito o le ΕΛΛΗΝΙΚΗ ΔΗΜΟΚΡΑΤΙΑ (REPUBLIC OF GREECE).

O le tupe €1 e toe gaosia ai le mamanu lulu Atenai lea e aliali mai i luga o le tupe siliva 4 drachma anamua (5th century BC).

O tupe siliva e 10, 20 ma le 50 sene o loʻo faʻaalia ai ni faipule Eleni eseese se tolu:

10 sene: Rigas-Ferreos (Velestinlis) (1757-1798), na muamua atu i le Eleni Enlightenment and Confederation ma le vaai mamao o le faasaolotoina o Balkans mai pulega Ottoman; 50 sene: Ioannis Kapodistrias (1776-1831), o le kovana muamua o Eleni (1830-1831) ina ua mavae le Taua a Eleni o le Tutoatasi (1821-1827) (20 sene), ma Eleftherios Venizelos (1864-1936), o se paionia i le va fealoai. toefuata'iga na faia se sao taua i le fa'afouina o le malo Eleni.

O tupe siliva 1, 2 ma le 5 sene o loʻo faʻaalia ai vaʻa masani a Eleni: o le Atenai trireme (5 senituri TLM) i luga o le tupe siliva 1 sene; o le corvette na faʻaaogaina i le taimi o le Taua a Eleni o le Tutoatasi (1821-1827) i luga o le 2 sene tupe siliva ma le vaʻa faʻaonaponei i luga o le 5 sene tupe siliva.

Austria

O tupe siliva a Austria e fa'atatau i autu autu e tolu: fugala'au, fausaga ma tagata iloga fa'asolopito.

I le faaopoopo atu i faʻatalanoaga lautele e ala i suʻesuʻega o manatu, o se vaega o tagata atamamai e 13 na filifilia mamanu manumalo a le tusiata o Josef Kaiser.

O le tupe siliva e 2 € o loʻo faʻaalia ai le ata o Bertha von Suttner, o le na maua le Nobel Peace Prize i le 1905.

O le tupe €1 o loʻo faʻaalia ai le ata o Wolfgang Amadeus Mozart, le tusitala lauiloa Austrian, faʻatasi ma lana saini.

O tupe siliva e 10, 20 ma le 50 sene o lo'o fa'aalia ai galuega faufale i Vienna: o olo o St. Stephen's Cathedral (10 sene), o se mata'ina o le fausaga o Viennese Gothic; o le Belvedere Palace (20 cents), o se maa taua o le Austrian Baroque style, ma le Secession fale i Vienna (50 cents), o se faailoga o Austrian modernism ma le fanau mai o se vaitau fou.

O tupe siliva 1, 2 ma le 5 sene o loʻo faʻaalia ai fugalaau alpine o loʻo faʻatusalia ai matafaioi ma tautinoga a Austria i le siosiomaga: gentian (1 sene); o le edelweiss (2 sene), o se faailoga masani o le faasinomaga Austrian, ma le primrose (5 sene).

O tupe siliva a Austrian euro e iai le tulaga ese o le faʻaalia o le tau faʻatatau i luga ole atunuʻu.

E lua fa'asologa 'ese'ese o tupe Spanish Euro o lo'o fa'asalalau.

O tupe siliva €1 ma €2 o loʻo faʻaalia ai le ata o le ulu fou o le setete, o Lana Tupu o Felipe VI, i le faʻailoga i le agavale. I le itu agavale o le ata, lapotopoto ma mataitusi tetele, le igoa o le atunuu na tuuina atu ma le tausaga o le lomiga “ESPAÑA 2015”, ma i le taumatau le faailoga mint.

Ua faʻafouina e Sepania le mamanu o foliga o le atunuʻu Sipaniolo i luga o le € 1 ma le € 2 tupe siliva, lea na gaosia talu mai le 2015, e faʻaalia ai le suiga i le tulaga o le ulu o le setete. O le €1 ma le €2 tupe mai tausaga ua mavae ma foliga tuai o le atunuu Sipaniolo o le a tumau pea le aoga.

O tupe siliva 10, 20 ma le 50 sene o loʻo faʻaalia ai le paʻu o Miguel de Cervantes, o le tusitala o le "Don Quixote of La Mancha", o se mataʻina o tusitusiga Sipaniolo ma le lalolagi.

O tupe siliva 1, 2 ma le 5 sene o loʻo faʻaalia ai le Cathedral of Santiago de Compostela, o se maa taua o faatufugaga Romanesque Sipaniolo ma o se tasi o nofoaga sili ona lauiloa o tapuaiga i le lalolagi.

Mai lena taimi, o le faailoga o le tausaga e aliali mai i totonu o se tupe siliva, faatasi ai ma le pine mint ma le igoa o le atunuu na tuuina atu. O fetu e sefululua i le mama pito i fafo o loʻo faʻaalia i luga o le fuʻa a Europa, e aunoa ma se mapusaga o loʻo siomia ai.

Estonia

O le mamanu o le itu a le atunuu o tupe Estonian euro na filifilia ina ua maeʻa se tauvaga lautele. Na mua'i filifilia e le au fa'amasino le 10 ata sili ona lelei.

O le mamanu manumalo na filifilia e ala i le palota telefoni, lea na tatala mo Estonians uma. Na faia e le tusiata Lembit Lemos.

O tupe siliva Estonian euro uma o loʻo i ai se ata faʻafanua o Estonia faʻatasi ma le upu "Eesti" ma le tausaga "2011".

O le tusitusiga i le pito o le €2 tupe siliva o le "Eesti" toe fai faalua, tasi i luga ma tasi le liliu.

O tupe siliva Estonian euro ua faʻasalalau talu mai Ianuari 1 2011.

Italia

O tupe siliva a Italia o lo'o i ai se mamanu ese'ese mo fa'apotopotoga ta'itasi, filifilia mai mata'ina o measina fa'ale-aganu'u a le atunu'u. O le filifiliga mulimuli na faia e tagata lautele e ala i se polokalame televise na faasalalau e le RAI Uno, le televise tele i Italia.

O le tupe €2 e toe gaosia ai le ata na valiina e Raphael o le tusisolo Dante Alighieri (1265-1321), le tusitala o le Divine Comedy. O le tusitusiga i luga o le pito e toe fai le "2" faʻaono, fesuiaʻi numera saʻo ma fesuiaʻi.

O le tupe €1 o loʻo faʻaalia ai le Vitruvian Man, o le ata lauiloa a Leonardo da Vinci o loʻo faʻaalia ai le tele o le tino o le tagata.

O le 50 sene tupe siliva e toe gaosia ai le mamanu o le fola o le Piazza del Campidoglio ma le faʻatagata solofanua o le emeperoa Marcus Aurelius.

O le tupe siliva 20-sene o loʻo faʻaalia ai se faʻatagata a Umberto Boccioni, o se matai o le Italia Futurist movement.

O le 10-sene tupe siliva o loʻo faʻaalia ai se faʻamatalaga mai le Fanau mai o Venus, ata lauiloa a Sandro Botticelli, ma se manumalo o faatufugaga Italia.

O le 5 sene tupe siliva o loʻo faʻaalia ai le Colosseum i Roma, o le fale mataaga lauiloa na fausia e emeperoa Vespasian ma Titus, na tatalaina i le TA 80.

O le 2 sene tupe siliva o loʻo faʻaalia ai le Mole Antonelliana olo i Turin.

O le 1 sene tupe siliva o loʻo faʻaalia ai le "Castel del Monte" latalata i Bari.

I le 2005, na faalauiloa ai e le Faletupe Tutotonu o Cyprus se tauvaga e filifili ai le mamanu o tupe siliva a Cypriot euro, lea e tatau ona i ai ni autu eseese se tolu e atagia ai le tulaga patino o le atunuu i tulaga o aganuu, natura ma le sami.

O poloketi manumalo, na faʻamaonia e le Fono a Minisita o Kuperu, na faia faʻatasi e Tatiana Soteropoulos ma Eric Mael.

O le €1 ma le €2 tupe siliva e toe gaosia le Pomos Idol, o se koluse foliga o tupua mai le vaitaimi o Chalcolithic (c. 3000 TLM), e fai ma sui o le sao o le atunuu i le malo talu mai aso anamua.

O tupe siliva e 10, 20, ma le 50-sene o loo faaalia ai le Kyrenia (4 senituri TLM), o se vaa fa'atau'oa Eleni o lona toega e talitonuina o le pito sili lea ona leva o le vaitaimi Fa'akomepiuta na maua e o'o mai i le taimi nei. O se faʻailoga o le natura insular o Kuperu ma lona taua faʻasolopito o se nofoaga faʻapisinisi.

O tupe siliva 1, 2 ma le 5 sene o loʻo faʻaalia ai le mouflon, o se ituaiga o mamoe vao e fai ma sui o meaola o le motu.

Belgium

E lua fa'asologa eseese o tupe Belgian Euro o lo'o fa'asalalau.

O faʻamatalaga uma o le faʻasologa muamua na tuʻuina atu i le 2002 o loʻo faʻaalia ai foliga o Lana Tupu o Albert II, le Tupu o Belgians, o loʻo siomia e fetu e sefululua o le Iuni a Europa ma le monogram a le tupu (ulumatua 'A' ma le pale) i le taumatau. O tupe siliva Belgian euro na mamanuina e Jan Alphonse Koistermans, faatonu o le Turnhout Municipal Academy of Fine Arts, ma filifilia e se komiti o ofisa maualuluga, tagata tomai faapitoa numera ma tusiata.

I le 2008, na faia ai e Peleseuma se suiga laʻititi i le mamanu o ona itu a le atunuʻu ina ia tausisia taʻiala lautele na fautuaina e le Komisi Europa. O itu fou a le atunuu o loʻo faʻaauau pea ona tauaveina le ata o Lana Tupu o Albert II, le Tupu o Belgians, o loʻo siomia e fetu e sefululua, ae o le monogram a le tupu ma le aso na tuʻuina atu ai o loʻo faʻaalia i totonu o le tupe siliva - ae le o le mama i fafo - faʻatasi ai ma e lua elemene fou: o faʻailoga o le mint ma le faʻapuupuuga o le igoa o le atunuu (“BE”).

Mai le 2014, o le faasologa lona lua o tupe Belgian o loʻo faʻaalia i luga o faʻamatalaga taʻitasi foliga o le ulu fou o le setete, o Lana Tupu o Philippe, le Tupu o Belgians, i le faʻailoga i le itu taumatau. I le itu agavale o le fa'ailoga, le igoa o le Atunu'u Tuuina atu 'BE' ma le monogram a le Tupu i luga. I lalo ifo o le fa'atagata, o lo'o fa'amauina e le matai o le mint i le agavale ma le fa'ailoga o le mint i le taumatau i le tausaga na tu'uina atu ai.

O le mama pito i fafo o le tupe siliva o loʻo faʻaalia ai fetu e 12 o le fuʻa a Europa.

O le tusitusiga i luga o le pito o le €2 tupe siliva “2” e toe fai faaono, faasolosolo i luga ma liliu.

O tupe mai tausaga ua mavae ma foliga tuai o le atunuu Peleseuma e tumau pea le aoga.

Luxembourg

O foliga o le atunuu o Luxembourg na mamanuina e Yvette Gastauer-Claire i se maliega ma le Royal Household ma le malo o le atunuu.

O tupe siliva uma a Luxembourg o loʻo iai le talaaga o Lana Tupu Sili Grand Duke Henri i sitaili eseese e tolu: o se laina fou mo le €1 ma le €2 tupe; laina masani mo le 10, 20 ma le 50 sene tupe ma masani mo le 1, 2 ma le 5 sene tupe.

O le upu “Luxembourg” e tusia i le gagana Luxembourgish (Lëtzebuerg).

O le fa'ailoga i le pito o le €2 tupe siliva o le "2" toe fai fa'aono, fa'asaga sa'o ma feliua'i.

Ata fa'ata'ita'i na saunia e Pixabay: https://www.pexels.com/photo/pile-of-gold-round-coins-106152/

- Faasalalauga -

Sili atu mai le tusitala

- FA'AALIGA FA'AVAE -spot_img
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -spot_img
- Faasalalauga -

Tatau faitau

Tala fou

- Faasalalauga -