Le itiiti ifo ma le tasi i le valu tagata i luga o le lalolagi o loʻo ola i le tino puta, na taʻua e le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi (WHO) i le Aso Faraile, ma taʻua ai se suʻesuʻega faʻafomaʻi fou faʻavaomalo.
E tasi le piliona tagata na ola i le faʻamaʻi i le 2022, o se numera na faʻaluaina i tagata matutua ma faʻafaina i le lima i le 19 tausaga le matutua talu mai le 1990, e tusa ai ma faʻamaumauga mai le suʻesuʻega, lomia i le The Lancet, o se taʻutaʻua i Peretania. api talaaga faafomai.
“O lenei suʻesuʻega fou fa'amanino le taua o le puipuia ma le puleaina o le puta mai le amataga o le olaga e o'o i le matua e ala i mea'ai, fa'amalositino ma le tausiga lelei., pe a manaʻomia,” o le tala lea a Tedros Adhanom Ghebreyesus, Faatonu Sili Aoao o WHO, lea na fesoasoani i le suʻesuʻega.
O sini fa'alelalolagi e taofiofia le puta
A fa'ama'i fa'ama'i lavelave, o le tino puta ua avea ma faʻalavelave, faʻaalia i faʻamaʻi faʻamaʻi e atagia ai le siʻitia maualuga i nai tausaga ua tuanaʻi.
E ui o loʻo malamalama lelei mafuaʻaga, faʻapea foʻi ma faʻamaoniga faʻavae fesoasoani e manaʻomia e taofiofia ai le faʻalavelave, o le faʻafitauli e le o faʻatinoina, e tusa ai ma le ofisa o le soifua maloloina a le UN.
"O le toe foʻi i luga o le ala e ausia ai sini faʻavaomalo mo le taofiofia o le tino puta o le a ave ai le galuega a malo ma nuʻu, lagolagoina e faiga fa'avae fa'amaoniga mai WHO ma ofisa o le soifua maloloina lautele, ”o le tala lea a le pule o le soifua maloloina a le UN.
E mana'omia ai fo'i le galulue fa'atasi o vaega tuma'oti, lea e tatau ona tali atu mo le soifua maloloina aafiaga o latou oloa, na ia faaopoopo mai ai.
O faʻamaumauga a le suʻesuʻega na faʻaalia ai foi lena 43 pasene o tagata matutua na ova le mamafa i le 2022.
I'uga mata'utia
I totonu o Europa, o le mamafa ma le tino puta o loʻo i ai mafua'aga autu o le oti ma le le atoatoa, faʻatasi ai ma faʻatusatusaga o loʻo fautua mai e mafua ai le sili atu i le 1.2 miliona maliu i tausaga taʻitasi, e tusa ai ma le ofisa faʻaitulagi a WHO.
Obesity fa'ateleina le lamatiaga mo le tele o fa'ama'i le pipisi, e aofia ai faʻamaʻi fatu fatu, maʻisuka ituaiga 2 ma faʻamaʻi faʻamaʻi manava. O tagata lapopoa ma i latou o loʻo nonofo i le tino puta ua matua aʻafia i aʻafiaga o le faʻamaʻi COVID-19, e masani ona oʻo i faʻamaʻi ogaoga ma isi faʻalavelave, o le tala lea a le ofisa o le soifua maloloina a le UN.
O loʻo manatu o se mafuaʻaga o le itiiti ifo ma le 13 ituaiga eseese o kanesa, e foliga mai e nafa saʻo mo le itiiti ifo ma le 200,000 mataupu fou o le kanesa i tausaga taʻitasi i Europa atoa, e tusa ai ma le WHO.
“O lenei suʻesuʻega fou fa'amanino le taua o le puipuia ma le puleaina o le puta mai le amataga o le olaga e o'o i le matua e ala i mea'ai, fa'amalositino ma le tausiga lelei., pe a manaʻomia,” o le tala lea a Tedros Adhanom Ghebreyesus, Faatonu Sili Aoao o WHO, lea na fesoasoani i le suʻesuʻega.
O sini fa'alelalolagi e taofiofia le puta
A fa'ama'i fa'ama'i lavelave, o le tino puta ua avea ma faʻalavelave, faʻaalia i faʻamaʻi faʻamaʻi e atagia ai le siʻitia maualuga i nai tausaga ua tuanaʻi.
E ui o loʻo malamalama lelei mafuaʻaga, faʻapea foʻi ma faʻamaoniga faʻavae fesoasoani e manaʻomia e taofiofia ai le faʻalavelave, o le faʻafitauli e le o faʻatinoina, e tusa ai ma le ofisa o le soifua maloloina a le UN.
"O le toe foʻi i luga o le ala e ausia ai sini faʻavaomalo mo le taofiofia o le tino puta o le a ave ai le galuega a malo ma nuʻu, lagolagoina e faiga fa'avae fa'amaoniga mai WHO ma ofisa o le soifua maloloina lautele, ”o le tala lea a le pule o le soifua maloloina a le UN.
E mana'omia ai fo'i le galulue fa'atasi o vaega tuma'oti, lea e tatau ona tali atu mo le soifua maloloina aafiaga o latou oloa, na ia faaopoopo mai ai.
O faʻamaumauga a le suʻesuʻega na faʻaalia ai foi lena 43 pasene o tagata matutua na ova le mamafa i le 2022.
I'uga mata'utia
I totonu o Europa, o le mamafa ma le tino puta o loʻo i ai mafua'aga autu o le oti ma le le atoatoa, faʻatasi ai ma faʻatusatusaga o loʻo fautua mai e mafua ai le sili atu i le 1.2 miliona maliu i tausaga taʻitasi, e tusa ai ma le ofisa faʻaitulagi a WHO.
Obesity fa'ateleina le lamatiaga mo le tele o fa'ama'i le pipisi, e aofia ai faʻamaʻi fatu fatu, maʻisuka ituaiga 2 ma faʻamaʻi faʻamaʻi manava. O tagata lapopoa ma i latou o loʻo nonofo i le tino puta ua matua aʻafia i aʻafiaga o le faʻamaʻi COVID-19, e masani ona oʻo i faʻamaʻi ogaoga ma isi faʻalavelave, o le tala lea a le ofisa o le soifua maloloina a le UN.
O loʻo manatu o se mafuaʻaga o le itiiti ifo ma le 13 ituaiga eseese o kanesa, e foliga mai e nafa saʻo mo le itiiti ifo ma le 200,000 mataupu fou o le kanesa i tausaga taʻitasi i Europa atoa, e tusa ai ma le WHO.
Lu'itau le le lava o taumafa
O le le lava o meaai, i ona ituaiga uma, e aofia ai le puta, le lava vitamini po o minerale ma le mamafa. E aofia ai fo'i le le lava o mea'ai, e aofia ai le fa'ama'ima'i, stunting ma le la'ititi o le mamafa (po'o le paee) ma e nafa ma le afa o le maliliu o tamaiti i lalo o le lima.
O le suʻesuʻega na faʻaalia e ui lava o le ua pa'ū fua o le le lava o taumafa, o lo'o avea pea ma tagata lautele soifua maloloina lu'itau i le tele o nofoaga, aemaise i Sautesasae Asia ma i lalo o Sahara Aferika.
O atunuu e sili ona maualuga le tu'ufa'atasia o fua faatatau o le la'ititi, po'o le paee, ma le tino puta i le 2022, o atunu'u atumotu i le Pasefika ma le Caribbean ma i latou i Sasa'e Tutotonu ma Aferika i Matu.
Fuafuaga fa'avavevave a WHO
I le Fono a le Soifua Maloloina a le Lalolagi i le 2022, na talia ai e Sui Usufono le fuafuaga faavavevave a le WHO e taofia ai le tino puta, lea e lagolagoina ai le tulaga o le atunuu i le 2030.
Ina ia aso, 31 malo o loʻo taʻitaʻia nei le auala e taofia ai le tino puta fa'ama'i e ala i le fa'atinoina o le fuafuaga.
O nisi o auala latou te faia e aofia ai faʻalavelave faʻapitoa e pei o fa'aleleia o le susu ma tulafono i le maketiina leaga o taumafa ma meainu mo tamaiti.
Mea'ai maloloina mo tagata uma
O se tasi o tusitala o le suʻesuʻega, Dr. Francesco Branca, Faʻatonu o le WHO's Nutrition and Food Safety Department, fai mai o loʻo i ai "luʻitau taua" i le faʻatinoina o faiga faʻavae e faʻamoemoe e faʻamautinoa le taugofie o le mauaina o meaʻai maloloina mo tagata uma ma fausia ni siosiomaga e faʻaleleia ai. gaioiga fa'aletino ma le soifua maloloina atoa.
“E tatau foi i atunuu ona faamautinoa lena mea faiga fa'alesoifua maloloina e tu'ufa'atasia le puipuiga ma le puleaina o le puta i totonu o le afifi autu o auaunaga, ”o lana tala lea.
O le faʻatalanoaina o le le lava o meaʻai e manaʻomia ai gaioiga i faʻatoʻaga, puipuiga lautele ma le soifua maloloina vaega e faʻaitiitia ai le le saogalemu o meaʻai, faʻaleleia le avanoa i vai mama ma le tumama ma faʻamautinoa le avanoa lautele i meaʻai taua, e tusa ai ma le ofisa o le soifua maloloina a le UN.
O le suʻesuʻega fou na faʻaaogaina faʻamaumauga mai 200 atunuu ma teritori, e aofia ai le 3,663 suʻesuʻega faʻavae tagata ma 222 miliona tagata auai. WHO na saofagā i le aoina o faʻamaumauga ma auʻiliʻiliga o le suʻesuʻega ma faʻasalalau le faʻamaumauga atoa e ala i lona Global Health Observatory.