I le faatupulaia o feeseeseaiga ua faaalia ai le sootaga, i le va o faalapotopotoga a le malo ua faailoa aloaia ai e le Vatikana ona popolega e uiga i faaiuga na faia e tagata ofisa Farani i le mataupu o le aveesea o nuns e taʻua ai le solia o le saolotoga o tapuaiga. O lenei feeseeseaiga i le lalolagi atoa taamilomilo i le tulaga o Sabine de la Valette, Sister Marie Ferréol ma lona tuliesea, mai le Dominican Sisters of the Holy Spirit.
O le Vatikana, o lo o fai ma sui o Matteo Bruni, le Fa’atonu o le Ofisa o Tusitala, ua fa’ailoa aloa’ia o lo’o fa’afoeina lenei mataupu i auala. O se fesoʻotaʻiga aloaʻia na tuʻuina atu i le Amepasa Farani, i le Vatikana i se faʻaaliga e faʻamaonia ai le ogaoga o le vaʻaia e le Vatikana o faiga faʻaletulafono a Farani o loʻo faʻalavelave i mea e manatu o ni mataupu faʻalelotu ma totonu o le Ekalesia Katoliko.
O le feeseeseaiga na afua ina ua tuuaia e le Lorient Tribunal se faaiuga, i luga o itu faalelotu o Ms. De la Valettes alu ese mai lona nuu faalelotu. Ua faaalia e le Vatikana le le taliaina o lenei faaiuga ua faailoa mai ai na logoina i latou e uiga i le matafaioi a le faamasinoga e ala i faasalalauga a le aufaasālalau nai lo auala aloaia e faʻaalia ai le malepelepe o le manino poʻo le fesoʻotaʻiga, i le va o ofisa Farani ma le Holy See.
O Cardinal Marc Ouellet, o ia lea sa avea ma vaega o le mataupu, e pei o le Prefect of the Congregation for Bishops na lipotia mai e lei maua se faaaliga mai le Lorient Tribunal e uiga i le mataupu. Na taua e Bruni e faapea o Cardinal Ouellet sa faia se asiasiga, i le inisitituti o se vaega o ona tiute, lea na mafua ai ona faia ni gaioiga faasaga ia Ms. De la Valette ma iu ai ina faamutaina o ia.
O loo finau le Vatikana e faapea, afai e faia se faaiuga a le Lorient Tribunal, i lenei mataupu e tulai mai ai popolega, e uiga i le puipuiga ma e ono solia ai aia tatau e tapuai saoloto ai ma mafuta ma isi. O nei aia tatau e puipuia e tulafono, lea e masani ona faʻamaonia ai e iai le aia tatau a faʻalapotopotoga faʻalelotu e faʻatautaia a latou mataupu e aunoa ma se faʻalavelave mai fafo.
O le mea na tupu talu ai nei na afua ai se talanoaga, i le auala e fesoʻotaʻi ai faiga faʻale-malo ma tulafono faʻalelotu ma le matafaioi a le faʻamasinoga i le faʻatonutonuina o vaega faʻalelotu. O le au tetee i le faaiuga a le faamasinoga ua fautua mai e faavae ai se tulaga mo le faalavelave i le saolotoga o tapuaiga, e ono aafia ai e le gata i le Ekalesia Katoliko ae faapea foi ma isi faalapotopotoga faavae o faatuatuaga o loo sailia le tutoatasi, mai uunaiga mai fafo.
A'o fa'aalia lenei fa'aaliga o lo'o tu'uina mai ai fa'alavelave fa'aletulafono o lo'o fa'amamafaina ai felafolafoaiga faifai pea, i le fa'avasegaina o tapula'a i le va o le tuto'atasi o le lotu ma pulega fa'alemalo i sosaiete fa'aonaponei. O le taunuuga o lenei mataupu e ono i ai ni taunuuga eseese mo le sootaga i le va o Farani ma le Vatikana faapea foi ma mataupu lautele o saolotoga faalelotu, i Europa atoa.
E pei ona fai mai Massimo Introvigne i a tala talu ai: "e foliga mai o le solia o le saolotoga o tapuaiga ua avea nei ma mea e tupu i aso uma i Farani".