O le fa'aofuina o le pa'u pa'u e tasi e fa'aleagaina e pei o le aveina o le 6 kilomita i totonu o se ta'avale pasese e fa'aaogaina le penisini
E tusa ai ma le au saienitisi, o le ofuina o se peas of fast fashion jeans na o le tasi lava le mea e maua ai le 2.5 kilokalama o le carbon dioxide, lea e tutusa ma le aveina o le 6.4 km i totonu o se taavale e le o se penisini, tusia ai le "Daily Mail".
Fast fashion o se faaupuga e fa'aaoga e fa'amatala ai le fa'agasologa o le vave faia ma le fa'atau atu o lavalava taugofie e fa'amalieina ai mana'oga.
Sa su'esu'eina e saienitisi mai le Iunivesite o Tekinolosi a Guangdong i Saina le taamilosaga o le olaga o se pea ofuvae Levi's, mai le totoina o le cotton seia oo i lona lafoaia mulimuli e ala i le susunuina.
Na latou iloa o nisi paga sa na o le faafitu ona ofuina. O le mea lea e fa'aagavaaina ai i latou o le "fa'avave". E fa'a 11 taimi e sili atu ai le carbon dioxide nai lo le jeans e masani ona ofuina.
"I le avea ai o se laʻei masani i aso uma, o se pea jeans e iai sona aafiaga taua i le siosiomaga,” o le tala lea a Dr Ya Zhou, o le taʻitaʻi tusitala o le suʻesuʻega.
Na maua e le au su'esu'e o le tulagavae kaponi o jeans fast fashion e 95-99% sili atu nai lo le jeans masani, lea e ofuina i le averesi o le 120 taimi. O le eseesega tele i le va o sitaili e lua o le taumafaina, o lavalava fa'atau atu mo le fa'avavevave e feavea'i vave ma fa'aitiitia le ofuina a'o le'i tia'iina.
"O le suia o faiga masani e faʻaosofia ai tagata e faʻatau soo lavalava ma faʻaofuina mo sina taimi puupuu e faʻafetaui ai ma faiga fou," o le faʻaopoopo mai lea a Dr Zhou.
"O le tele o le faʻaaogaina e mafua ai le faʻateleina o le faʻaogaina o punaoa ma le malosi i totonu o fale gaosi lavalava e ala i le faʻavaveina o le laina atoa o sapalai o lavalava, e aofia ai le gaosiga, faʻaogaina, faʻaaogaina ma le lafoaia o faiga, ma faʻateleina ai le aʻafiaga o fale lavalava i le suiga o le tau" .
Ua fa'atatau e saienitisi o se pea jeans na gaosia mo le maketi masani e maua mai ai le 0.22 kilokalama o le carbon dioxide. I le taimi nei, e fa'atatau e tagata su'esu'e e fa'a 11 taimi e sili atu ai le fa'aosoina o jeans fa'atau atu i faleoloa fa'atauva'a.
E le pei o tu ma aga masani, o le tele o fa'aoso i faiga fa'anatinati e sau mai le gaosiga o jeans ma alava, lea e maua ai le 70% o le aofa'i o fa'amalo.
O lo'o totoe e mafua mai i le felauaiga o jeans mai fale gaosi oloa i tagata fa'atau, lea e tusa ma le 21% o le aofa'i atoa.
Talu ai ona o felauaiga fa'ata'ita'iga fa'anatinati e tele lava i luga o le ea, e 59 taimi e sili atu ai le fa'aosoina o le carbon dioxide.
Fai mai le au su'esu'e, o fa'ailoga fa'anatinati e fa'alauiloa atu fa'aputuga fou e 25 taimi e sili atu ai le vave nai lo fa'ailoga fa'aleaganu'u masani, e o'o atu ai i le pupuu o fa'asologa o teuga ma le hyperconsumption. Ole mea lea e maua ai le tele o otaota ma le tele o le filogia.
O lo'o fa'atatauina o le fale gaosi oloa e maua mai ai le 10% o fa'a'avevela uma o le lalolagi ma e tusa ma le 92 miliona tone o otaota i tausaga ta'itasi.
O le tele o nei otaota o loʻo momoli atu i atunuʻu e pei o Kuatemala, Chile ma Ghana, lea o loʻo faʻatupuina ai le tele o lapisi o loʻo faʻatupuina ai se "faʻalavelave faʻaleagaina ma agafesootai".
O le mea e lelei ai, fai mai tagata suʻesuʻe e tele auala e faʻaitiitia ai le tulaga o le carbon footprint a le alamanuia.
O le fa'atauina o la'ei mai faleoloa tu'usa'o fa'atau oloa e fa'aitiitia ai le tulagavae kaponi o se pea jeans e 90%. Ma o jeans e ui atu i faleoloa taugofie na ofuina 127 taimi i lo latou olaga atoa.
O lo'o fautua mai fo'i le au su'esu'e, o le toe fa'aaogaina o jeans po'o le fa'aogaina o se 'au'aunaga lisi o lavalava e mafai ona fa'aitiitia ai le tulagavae o le kaponi o se la'ei e 85 ma le 89%.