14.8 C
Brussels
Aso Toonaʻi, Me 4, 2024
Saienisi & TekonolosiĀkeolokiO le fale na maliu ai le Emeperoa Aokuso na eliina

O le fale na maliu ai le Emeperoa Aokuso na eliina

FA'AALIGA: O faʻamatalaga ma manatu o loʻo toe faia i totonu o tusiga o mea ia o loʻo taʻu mai ai ma o latou lava matafaioi. Lomiga i The European Times e le otometi le faauigaina o le faamaoniga o le manatu, ae o le aia tatau e faailoa ai.

FA'ALI'ILIGA FA'AVAE: O tala uma i totonu o lenei 'upega tafa'ilagi o lo'o lomia i le gagana Peretania. O fa'aliliuga fa'aliliu o lo'o faia e ala i se fa'agasologa otometi e ta'ua o fa'aliliuga neural. Afai e masalosalo, faʻafeiloaʻi i taimi uma le tusiga muamua. Faafetai mo le malamalama.

Ua maua e tagata suʻesuʻe mai le Iunivesite o Tokyo se fale e toeitiiti atoa le 2,000 tausaga le matua i totonu o toega o Roma anamua na tanumia i le efuefu mauga mu i Italia i saute. E talitonu tagata popoto atonu o se nuu lea na umia e le emeperoa Roma muamua o Aokuso (63 BC – AD 14).

O le 'au na taʻitaʻia e Mariko Muramatsu, o se polofesa o suʻesuʻega Italia, na amata ona eliina mea na faaleagaina o Somma Vesuviana i le itu i matu o le Mauga o Vesuvius i le itulagi o Campania i le 2002, na tusia ai e Arkeonews.

E tusa ai ma tala anamua, na maliu Aokuso i lona nuu i le itu i sasaʻe o le Mauga o Vesuvius, ma na fausia mulimuli ane ai i inā se maa faamanatu e faamanatu ai mea na ia ausia. Ae o le nofoaga tonu o lenei villa na tumau pea o se mealilo. Ua maua e tagata suʻesuʻe mai le Iunivesite o Tokyo se vaega o se fausaga na faʻaaogaina e fai ma fale teu oloa. O le tele o amphorae sa laina i luga o se tasi o puipui o le fale. E le gata i lea, na maua ai mea na faaleagaina o se ogaumu e faʻavevela ai. Ua solo i lalo se vaega o le puipui, ma salalau ai maa tuai i luga o le fola.

Ua fa'amautu le fa'ata'ita'iga o le kaponi o le umu o le tele o fa'ata'ita'iga e mai ile senituri muamua. E tusa ai ma le au suʻesuʻe, e leʻi toe faʻaaogaina le ogaumu ina ua mavae lena. E i ai le avanoa o le fale o le fale o le emeperoa ona e iai lona faletaele, fai mai tagata suʻesuʻe. O le mauga mu o lo'o ufiufi ai mea na fa'aumatia na maua na afua mai i le tafe mai o le lava, papa ma kasa vevela mai le pa o le Mauga o Vesuvius i le TA 79, e tusa ai ma se su'esu'ega o vaila'au na faia e le 'au. O Pompeii i luga o le malifa i saute o le mauga na faʻaumatia atoa i le lava lea e tasi.

“Ua iu lava ina matou oo atu i lenei tulaga ina ua mavae le 20 tausaga,” o le tala lea a Masanori Aoyagi, o le polofesa faapolofesa o suʻesuʻega anamua i Sisifo i le Iunivesite o Tokyo, o lē sa avea ma taʻitaʻi muamua o le vaega suʻesuʻe na amata ona eliina le nofoaga i le 2002. “O se mea taua tele lenei. atinae o le a fesoasoani ia i tatou e iloa ai mea leaga na mafua i le itu i matu o Vesuvius ma maua ai se ata sili atu o le 79 TA.

Ata Fa'ata'ita'i: Panorama di Somma Vesuviana

Fa'aaliga: Somma Vesuviana latalata i fa'atafunaga o Herculaneum o se taulaga ma masani i le Metropolitan City of Naples, Campania, Italia i saute. Faʻaofi i totonu o le lisi o le UNESCO Heritage Site faʻatasi ai ma faʻaumatiaga o Pompeii ma Oplonti talu mai le 1997, na maua ai lenei nofoaga i se avanoa i le 1709. Mai lena taimi, na amata ai suʻega ma faʻaalia ai se vaega taua o le Herculaneum anamua, o se aai. tanumia i le pa o le 79 TA. O le lahars ma le pyroclastic tafe o mea, lea, ma lo latou vevela maualuga, ua carbonized mea uma e pei o laupapa, ie, meaai, ua faatagaina moni e toe fausia le olaga o lena taimi. Faatasi ai ma isi, o le Villa dei Pisoni e lauiloa tele. E sili atu ona lauiloa o Villa dei Papiri, na faʻaalia i le faʻamatalaga faʻaonaponei o le 90s, lea na maua ai papyri e faʻasaoina ai tusitusiga a tagata Eleni philologists i Herculaneum. Upega tafa'ilagi aloa'ia: http://ercolano.beniculturali.it/

- Faasalalauga -

Sili atu mai le tusitala

- FA'AALIGA FA'AVAE -spot_img
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -spot_img
- Faasalalauga -

Tatau faitau

Tala fou

- Faasalalauga -