16.1 C
Brussels
Aso Lua, Me 7, 2024
talaSe igoa fou mo se lumana'i gafataulimaina

Se igoa fou mo se lumana'i gafataulimaina

FA'AALIGA: O faʻamatalaga ma manatu o loʻo toe faia i totonu o tusiga o mea ia o loʻo taʻu mai ai ma o latou lava matafaioi. Lomiga i The European Times e le otometi le faauigaina o le faamaoniga o le manatu, ae o le aia tatau e faailoa ai.

FA'ALI'ILIGA FA'AVAE: O tala uma i totonu o lenei 'upega tafa'ilagi o lo'o lomia i le gagana Peretania. O fa'aliliuga fa'aliliu o lo'o faia e ala i se fa'agasologa otometi e ta'ua o fa'aliliuga neural. Afai e masalosalo, faʻafeiloaʻi i taimi uma le tusiga muamua. Faafetai mo le malamalama.

Newsdesk
Newsdeskhttps://europeantimes.news
The European Times Talafou e faʻamoemoe e faʻasalalau tala e taua e faʻateleina ai le malamalama o tagatanuu i le faʻafanua faʻafanua Europa.

O le malamalama ma le puleaina o suiga o le lalolagi atoa ma le ausiaina o se lumanaʻi gafataulimaina o se galuega e faʻamoemoe i ai le Max Planck Society. O lo'o fa'aalia fo'i lea i le toe fa'atulagaina o le Max-Planck-Institut für Eisenforschung. O loʻo suʻesuʻeina e le inisitituti a Düsseldorf le faʻaogaina o le sila ma isi uʻamea mo faʻaoga i le malosi, feʻaveaʻi, atinaʻe, gaosiga, ma vailaʻau i nai tausaga talu ai. I tausaga talu ai nei, ua faʻateleina le taulai atu o tagata suʻesuʻe i le auala e mafai ai ona gaosia le sila ma isi mea uʻamea i se mea itiiti gaosiga o kasa vevela, faʻapea foʻi ma le faʻateleina o le faʻaogaina o mea mataʻutia faʻatapulaʻa mo masini eletise, afi eletise, ma afi afi. Ina ia atagia lenei suiga i le taulaiga o suʻesuʻega, ua suia le igoa o le Inisetiute: o le a taʻua nei o le Max Planck Institute for Sustainable Materials.

E tusa ma le luasefulu pasene o kasa kasa o le lalolagi e mafua mai i le gaosiga o mea e manaʻomia e tagata mo fale, atinaʻe, ma oloa eseese. O le fale u'amea na'o ia e maua ai le valu pasene o le CO2 emisi. I le taimi lava e tasi, o le tele o meafaitino e manaʻomia mo sosaiete faʻaonaponei ma se tamaoaiga faʻafeiloaʻi o le tau o loʻo utiuti le sapalai pe o loʻo maua mai i lalo o tulaga tau le siosiomaga ma agafesootai. O fa'ata'ita'iga e aofia ai le alumini, fa'aaogaina mo tino mama ta'avale, o le gaosiga e maua mai ai palapala mūmū o'ona: lithium, e mana'omia mo ma'a, ma maua mai i se numera fa'atapula'aina o nofoaga i le lalolagi atoa; ma u'amea 'ele'ele e seasea maua, e taua tele mo telefonipoto, afi eletise, ma afi afi afi, ae o lo'o feagai fo'i ma fa'afitauli fa'aletonu.

Fofo mo se pisinisi uamea gafataulimaina

“Mea, semiconductor, ma le tele o isi mea e fausia ai le faavae o le lalolagi lautele. A aunoa ma i latou, semanu e leai se fale, telefoni feaveai, auala o felauaiga, ma atinae tetele - i se faapuupuuga, o le sosaiete e pei ona tatou iloa i aso nei o le a le toe i ai. Ae ui i lea, o le gaosia ma le faʻaaogaina o ia mea e matua fesoasoani tele i le kasa oona ma le faʻaleagaina o le siosiomaga, "o le faʻamatalaga lea a Dierk Raabe, Pule Faʻatonu i le Max Planck Institute for Sustainable Materials. "I la matou Inisetiute, matou te faʻatalanoaina lenei lava luʻitau: faʻafefea ona matou faʻatuina se fale gaosi oloa fou i totonu o se taimi puupuu? O le fa'aauauina o le toe fa'atulagaina e atagia mai ai le suiga o a tatou vaega o lo'o taula'i iai. O lo'o matou galulue i fesili fa'avae e uiga i le auala e mafai ai e le tatou sosaiete fa'apisinisi fa'aonaponei ona sili atu ona gafataulimaina. “

O tagata suʻesuʻe i le Max Planck Institute i Düsseldorf o loʻo sailia ni auala e gaosia ai le uʻamea ma le sila mai ores e faʻaaoga ai le hydrogen, ma faʻamoemoe e sui le koale i le faagasologa. O lo'o latou su'esu'eina pe fa'afefea ona fa'aleleia auala toe fa'aaogaina o u'amea, aemaise lava mo u'amea seāseā ma malosi. E le gata i lea, latou te faʻamoemoe e faʻaitiitia le aʻafiaga o le siʻosiʻomaga o le uʻamea i le lautele, e pei o le atinaʻeina o le uʻamea maualalo-CO2 e maua mai i le palapala mumu, o se mea leaga oona mai le gaosiga o le alumini. I le atinaʻeina o mea fou, ua faʻateleina le faʻaogaina o le atamai faʻapitoa e atiaʻe ai mea fou.

 "O suiga o le tau ma le faʻamautuina o a tatou mea e ola ai o nisi ia o luʻitau sili o loʻo feagai ma tagata i aso nei," o le tala lea a Max Planck Peresitene Patrick Cramer. "O le Max Planck Society ua tuuto atu i le sao i le sailia o fofo mo nei luitau. O le toe fa'atulagaina i aso nei o le Max-Planck-Institut für Eisenforschung agai i su'esu'ega i mea tau gafataulimaina o lo'o fa'amamafaina ai lenei tautinoga, ma toe fa'amautuina ai lona fa'amaoni i le fa'atalanoaina. saienisi ma le alualu i luma lautele.”

Faʻamatalaga punaoa

- Faasalalauga -

Sili atu mai le tusitala

- FA'AALIGA FA'AVAE -spot_img
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -spot_img
- Faasalalauga -

Tatau faitau

Tala fou

- Faasalalauga -