12.5 C
Brussels
Aso Faraile, Me 3, 2024
talaTasi i le fitu malie loloto ma ave e ono fa'aumatia

Tasi i le fitu malie loloto ma ave e ono fa'aumatia

FA'AALIGA: O faʻamatalaga ma manatu o loʻo toe faia i totonu o tusiga o mea ia o loʻo taʻu mai ai ma o latou lava matafaioi. Lomiga i The European Times e le otometi le faauigaina o le faamaoniga o le manatu, ae o le aia tatau e faailoa ai.

FA'ALI'ILIGA FA'AVAE: O tala uma i totonu o lenei 'upega tafa'ilagi o lo'o lomia i le gagana Peretania. O fa'aliliuga fa'aliliu o lo'o faia e ala i se fa'agasologa otometi e ta'ua o fa'aliliuga neural. Afai e masalosalo, faʻafeiloaʻi i taimi uma le tusiga muamua. Faafetai mo le malamalama.

Newsdesk
Newsdeskhttps://europeantimes.news
The European Times Talafou e faʻamoemoe e faʻasalalau tala e taua e faʻateleina ai le malamalama o tagatanuu i le faʻafanua faʻafanua Europa.

O le tasi i le fitu ituaiga o malie loloto ma ave ua lamatia i le faʻaumatia ona o le soona fagota, e tusa ai ma se tala fou e valu tausaga. suesuega tatalaina i le aso i le api talaaga saienisi.

Aemaise lava, o le au'ili'iliga na maua ai o malie ma ave o lo'o maua fa'afuase'i i faigafaiva e fa'atatau i le tele o mea fa'atauga fa'atau. Ae ui i lea, e teuina ona o le tau o a latou suauu ma aano o manu. Ole mea lea, fa'atasi ai ma se fa'alautelega lata mai i le lalolagi i fefa'ataua'iga ole suau'u ate shark, ua i'u ai i le pa'u tele o le faitau aofa'i.

“E tusa ma le afa o malie o le lalolagi e maua i lalo ifo o le 200 mita, i lalo ifo o le susulu o le la i le vasa,” o le tala lea a Nicholas Dulvy, Polofesa Tulaga Maualuga a le SFU o le Marine Biodiversity and Conservation.

"O le taimi muamua latou te vaʻaia ai le susulu o le la o le taimi lea e tosoina ai i luga o le faga o se vaʻa fagota."

O lenei au'ili'iliga fou a Dulvy na su'esu'eina ai le silia ma le 500 ituaiga o malie ma ave ma fa'aui ai le sili atu i le 300 tagata popoto mai le lalolagi atoa. Na maua ai e tusa ma le 60 ituaiga o loʻo lamatia i se tulaga maualuga o le faʻaumatia ona o le soona fagotaina, e tusa ai ma taʻiala a le International Union for Conservation of Nature (IUCN) Red List of Threatened Species.

“A o faasolo ina vaivai le sami maualuga ma le gataifale i le tele o atunuu o le lalolagi, ua matou uunaia ai le au faifaiva e fagogota i fafo ma ua avea ma mea faatekonolosi e mafai ona fagota e oo atu i le kilomita le loloto,” o le tala lea a Dulvy.

O malie loloto ma ave o lo'o i totonu o vetebrates o le gataifale e sili ona maaleale ona o le umi o le ola ma le maualalo o le fua o fanau. E iai a latou taamilosaga o le olaga e sili atu ona tutusa ma meaola o le gataifale e pei o tafola ma le walrus, lea sa faʻaaogaina muamua mo a latou suauu ma ua matua puipuia nei.

“O le tele o malie loloto ma ave e mafai ona tatalia na'o le itiiti lava o le mamafa o faigafaiva,” o le tala lea a Dulvy. "O nisi o meaola e ono umi le 30 tausaga pe sili atu foi e matua ai, ma atonu e oʻo atu i le 150 tausaga i le tulaga o le Greenland Shark, ma e naʻo le 12 pups i lo latou olaga atoa."

O malie ma ave e faatumauina lo latou fiafia e ala i le ga'o o le ate, ae o lenei ga'o e sili ona taua. E fa'aaogaina lautele i mea teuteu, mea'ai fa'aopoopo ma mo vaila'au, pei o tui. O lo'o iai fo'i le fa'atupula'ia o faigafaiva fa'akomepiuta e lagolago ai le mana'oga mo le fa'afefeteina, o se mea'ai masani a Korea.

“Ua tele le manuia i le fa'atonutonuina o fefa'ataua'iga o figota shark. Ole taimi nei e tatau ona liliu atu o tatou mafaufau i le faʻatonutonuina o fefaʻatauaʻiga faavaomalo ile suauu ate."

I le faaopoopo atu i le faatonutonuina o fefaʻatauaʻiga faavaomalo i le suauʻu ate shark, o loʻo faʻamaonia foi e le suʻesuʻega le faʻamalosia o le lalolagi e puipuia le 30 pasene o sami o le lalolagi i le 2030. Puipuia le 30 pasene o le sami loloto (200 i le 2,000 mita) o le a maua ai le 80 pasene o vaega o le puipuiga o ituaiga i lo latou lautele. O le faasaina i le lalolagi atoa i faigafaiva i lalo ifo o le 800 mita o le a maua ai le 30 pasene o le sulufaiga tuusao mo le tasi vaetolu o malie loloto ma ave.

O le Global Shark Trends Project o se galulue faatasi a le Simon Fraser University, IUCN Shark Specialist Group, James Cook University, ma le Georgia Aquarium, na faavaeina faatasi ma le lagolago mai le Shark Conservation Fund.

Tusia e Jeff Hodson

puna: SFU

- Faasalalauga -

Sili atu mai le tusitala

- FA'AALIGA FA'AVAE -spot_img
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -spot_img
- Faasalalauga -

Tatau faitau

Tala fou

- Faasalalauga -