14.9 C
Brussels
O le Aso Toonai, Aperila 27, 2024
talaFa'ato'ilaloina le Filemu i Europa, o se miti e mafai ona ausia

Fa'ato'ilaloina le Filemu i Europa, o se miti e mafai ona ausia

Tusi: Faʻatoʻilaloina le Filemu: Mai le Malamalama i le Iuni a Europa

FA'AALIGA: O faʻamatalaga ma manatu o loʻo toe faia i totonu o tusiga o mea ia o loʻo taʻu mai ai ma o latou lava matafaioi. Lomiga i The European Times e le otometi le faauigaina o le faamaoniga o le manatu, ae o le aia tatau e faailoa ai.

FA'ALI'ILIGA FA'AVAE: O tala uma i totonu o lenei 'upega tafa'ilagi o lo'o lomia i le gagana Peretania. O fa'aliliuga fa'aliliu o lo'o faia e ala i se fa'agasologa otometi e ta'ua o fa'aliliuga neural. Afai e masalosalo, faʻafeiloaʻi i taimi uma le tusiga muamua. Faafetai mo le malamalama.

Newsdesk
Newsdeskhttps://europeantimes.news
The European Times Talafou e faʻamoemoe e faʻasalalau tala e taua e faʻateleina ai le malamalama o tagatanuu i le faʻafanua faʻafanua Europa.

Tusi: Faʻatoʻilaloina le Filemu: Mai le Malamalama i le Iuni a Europa

Tusi: Faʻatoʻilaloina le Filemu: Mai le Malamalama i le Iuni a Europa

O se vaaiga fou malosi i taua ma tipiloma i Europa lea e maua ai le manatu o se konetineta autasi i taumafaiga talu mai le seneturi sefuluvalu e inisinia le filemu tumau.

Conquering Peace in Europe, an achievable dream
Fa'ato'ilaloina le Filemu i Europa, o se miti e mafai ona ausia 4

O le filemu fa'apolokiki i totonu o Europa sa fa'agasolo fa'asolopito e le mafai ona fa'ailoa ma e le tumau. Ua faaalia e Stella Ghervas e faapea, talu mai le senituri lona sefuluvalu, o tagata Europa e mafaufau ma taʻitaʻi i le saʻilia o le filemu tumau na faatupuina ai le manatu o le tuufaatasia o Europa.

Faʻatasia le tala faʻasolopito ma le faʻapolokiki, Ghervas e faʻatatau i le galuega a le au faifilosofia mai Abbé de Saint-Pierre, o le na tusia se fuafuaga i le amataga o le seneturi sefuluvalu mo le filemu tumau, ia Rousseau ma Kant, faʻapea foʻi ma faipule e pei o Tsar Alexander I, Woodrow Wilson, Winston Churchill, Robert Schuman, ma Mikhail Gorbachev. Na ia mauaina ni feeseeseaiga tetele se lima talu mai le 1700 lea na faaosofia ai ia tagata vaʻai e faʻalauiloa faiga o le filemu i totonu. Europe: o le Taua o le Succession a Sepania, Taua a Napoleone, Taua Muamua a le Lalolagi, Taua Lona Lua a le Lalolagi, ma le Cold War.

Fa'ato'ilaloina Vaega mai Enlightenmen i Europa Fa'ato'ilaloina le Filemu i Europa, o se miti e mafai ona ausia

O taimi taʻitasi na faatupuina ai se “agaga” o le filemu i le va o tupu, o faifeʻau, taʻitaʻi faatemokalasi, ma tagatanuu masani. O inisinia o le filemu na faasolosolo ona fausia ni masini ma faalapotopotoga na fuafuaina e puipuia ai taua i le lumanai.

O le finau mo le faʻaauauina mai manatu o le Enlightenment, e ala i le Concert of Nations i le seneturi sefuluiva, i faʻalapotopotoga a le Iuni a Europa ma tua atu, o le Conquering Peace o loʻo faʻaalia ai le auala na faʻaalia ai e le filemu o se taua le manatu o se Europa faʻatasi aʻo leʻi oʻo mai le EU. tagata.

I aso nei, o le EU o loʻo faitioina lautele o se faʻalavelave i le pule silisili ese ma mo lona faʻatemokalasi paʻu. I le va'aia i le va'aiga mamao o le tala fa'asolopito o le fa'atupuina o le filemu, peita'i, o lenei sosaiete Europa o setete ua tula'i mai o se isi mea atoa: o se la'asaga i le sailiga mo se lalolagi fa'aitiitia le sauā.0

Harvard University Press, ISBN 9780674975262
Su'e ile: ghervas.net

“Ofoofogia… Na faamatalaina ma le tomai tele ma le naunau… Mo i latou e fia malamalama i le taumafaiga tulaga ese a Europa e faamuta taua e faavavau, e le mafai ona le amanaiaina lenei tusi malosi mamana.”

Anthony Pagden, Iloiloga Tusitala

“E taulaʻi atu i taumafaiga faifaipea e tuliesea taua i Europa mai le 18 senituri e oo mai i le taimi nei, o se autu e atiina ae i le alofa tunoa e le mavae, faʻamaoni, ma le manino ... O le a le mea i le tele o auala o le uluaʻi faʻaaliga o le konetineta talu mai le 1714 o loʻo ia i tatou. ”

Perry Anderson, LONDON ILOILOGA O TUSI

"Na faapefea ona ausia e Europa le filemu e aunoa ma le avea ma se malo? Faatasi ai ma le matagofie ofoofogia o sitaili ma finauga, ua taliina ai e Ghervas le fesili i se galuega mataʻina o le atamai, faaupufai, ma tala faasolopito.

Ivan Krastev, AFIA EUROPA

“O se tusi fiasili, atamai, ma faatosina i le suʻe mo se filemu tumau i Europa. I lenei tala faʻamalosi, o Ghervas o loʻo sailia ai 'agaga' pulefaamalumalu o loʻo faʻatulagaina faiga faʻapolokiki o vaitau eseese, o se faʻamaualuga e fesoasoani ai i le au faitau ia ulu atu i totonu o ulu o tagata fai tulafono ma a latou faitioga ina ia mafai ona mafaufau i avanoa ma faʻalavelave i faiga faʻapolokiki faavaomalo mai o latou manatu. ”

Christopher Brooke, Philosophic Pride: Stoicism and Political Thought from Lipsius to Rousseau

O le tusitala o le tusi

Stella Ghervas
Stella Ghervas

Stella Ghervas o se tusitala Suiselani, tusitala faasolopito ma tusitala ma aʻa i Europa i Sasaʻe. Sa ia lauga i konetineta e fa ma o loʻo avea nei ma Polofesa o Talafaasolopito a Rusia i le Iunivesite o Newcastle (UK). O ia foi o se Sui o le Matagaluega o Talafaasolopito i le Iunivesite o Harvard ma o se Uso o le Royal Historical Society.

O ana mea e sili ona fiafia i ai o le talafaasolopito o le atamai ma faavaomalo o Europa i aso nei, faatasi ai ma se faasinomaga faapitoa i le talafaasolopito o le filemu ma le filemu, ma le talafaasolopito o le atamai ma le gataifale a Rusia.

O ia o le tusitala po o le faatonu o tusi e ono i Farani ma le Igilisi, faatasi ai ma i latou "Reinventer la tradition: Alexandre Stourdza et l'Europe de la Sainte-Alliance” (Paris, 2008), lea na manumalo ai i le Guizot Prize mai le Académie française ma le “A Cultural History of Peace in the Age of Enlightenment” (co-ed., London, 2020). O loʻo ia faʻamaeʻaina nei se tusi i le tala faasolopito o le Sami Uliuli ma se tala o tusitusiga taua i le filemu mai le Anamua e oʻo mai i le taimi nei.

- Faasalalauga -

Sili atu mai le tusitala

- FA'AALIGA FA'AVAE -spot_img
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -spot_img
- Faasalalauga -

Tatau faitau

Tala fou

- Faasalalauga -