14.9 C
Brussels
O le Aso Toonai, Aperila 27, 2024
Filifiliga a le FaʻatonuKomiti faapalemene a le Fono a Europa: La'asaga i luga le fa'a'auaiga o tagata e iai mana'oga fa'apitoa

Komiti faapalemene a le Fono a Europa: La'asaga i luga le fa'a'auaiga o tagata e iai mana'oga fa'apitoa

FA'AALIGA: O faʻamatalaga ma manatu o loʻo toe faia i totonu o tusiga o mea ia o loʻo taʻu mai ai ma o latou lava matafaioi. Lomiga i The European Times e le otometi le faauigaina o le faamaoniga o le manatu, ae o le aia tatau e faailoa ai.

FA'ALI'ILIGA FA'AVAE: O tala uma i totonu o lenei 'upega tafa'ilagi o lo'o lomia i le gagana Peretania. O fa'aliliuga fa'aliliu o lo'o faia e ala i se fa'agasologa otometi e ta'ua o fa'aliliuga neural. Afai e masalosalo, faʻafeiloaʻi i taimi uma le tusiga muamua. Faafetai mo le malamalama.

O le Komiti o Mataupu Tau le Vafealoai, Soifua Maloloina ma le Atinaʻe Faʻaauau o le Fono a le Palemene na autasia le faʻataʻitaʻiga o se iugafono, faʻapea foʻi ma se faʻataʻitaʻiga o fautuaga i malo o Europa e tusa ai ma a latou matafaioi i lalo o tulafono faʻavaomalo, ma faʻamalosia e faʻamalosia e le galuega a le UN. Feagaiga mo tagata e iai manaoga faapitoa.

Na faailoa mai e le komiti e faapea o le UN ua manino le suia i se auala e faavae ai aia tatau a tagata i le le atoatoa lea e vase ai le tutusa ma le aofia ai. E fua i luga se lipoti mai lana Rapporteur, Ms Reina de Bruijn-Wezeman, na faataatia ai e le komiti le tele o fautuaga e faatatau tonu i le vaaiga i atunuu Europa.

Na fautuaina e le komiti e faapea o tulafono e faatagaina ai le faatulagaina o tagata e iai manaoga faapitoa ia soloia faasolosolo, faapea foi ma tulafono ole soifua maloloina ole mafaufau e mafai ai ona togafitia e aunoa ma se maliega ma le taofia e fa'atatau i le fa'aletonu, ma le fa'amoemoe e fa'amutaina le fa'amalosi i le soifua maloloina o le mafaufau. E tatau i Malo ona atia'e ni ta'iala e fa'atupe lelei, fa'atasi ai ma fa'asologa o taimi ma fa'ailoga, mo se suiga moni i le ola tuto'atasi mo tagata e iai mana'oga fa'apitoa.

“O tagata e iai mana’oga fa’apitoa e masani ona fa’apea e le mafai ona ola tuto’atasi. O lenei mea e mafua mai i le salalau atu o manatu sese, e aofia ai tagata e le atoatoa le malosi e leai se tomai e faia ai filifiliga lelei mo i latou lava, ma latou te manaʻomia le 'tausiga faʻapitoa' e saunia i totonu o faʻalapotopotoga," o le faʻaaliga lea a le komiti.

"I le tele o tulaga, o talitonuga faʻaleaganuʻu ma faʻalelotu e mafai foi ona fafagaina ia faʻailoga, faʻapea foʻi ma aafiaga faʻasolopito o le eugenic movement. Ua leva tele, o nei finauga ua faʻaaogaina e faʻateʻa sese ai tagata e iai manaʻoga faʻapitoa lo latou saʻolotoga ma faʻaesea i latou mai isi tagata lautele, e ala i le tuʻuina i totonu o faʻalapotopotoga "o le faʻaopoopo mai lea a le palemene.

E silia ma le tasi miliona Europa na aafia

i lona Iugafono, na taʻua e le Komiti e faapea: “O le tuu i totonu o faalapotopotoga e aafia ai olaga o le silia i le miliona tagata Europa ma o se soliga taatele o le aiā tatau e pei ona faataatia i le Mataupu 19 o le UN. Feagaiga i Aia Tatau a Tagata e iai Manaoga Fa'apitoa (CRPD), lea e manaʻomia ai se tautinoga maumaututu i le faʻamavaeina."

Na faamatala e Ms Reina de Bruijn-Wezeman i the European Times e fai lava sina eseesega i le va o setete o Europa, mo se faʻataʻitaʻiga i se tasi atunuu sa i ai se maualuga maualuga o le faʻatulagaina o tamaiti.

Na ia taʻua e faʻapea, i totonu o lenei atunuʻu, o se faʻagasologa o le toe fuataʻiga, faʻapea foʻi ma se tautinoga i le suiga o le faiga o le tausiga o le atunuʻu, na amataina ina ua leva ona mamafa. Ae na faaopoopo mai e Ms Reina de Bruijn-Wezeman, o le isi atugaluga i le mea moni e faapea o faalapotopotoga ua tapunia e aunoa ma se auala talafeagai e faavae i nuu ua aliali mai. O se lu'itau autu o le fa'amautinoaina o le fa'agasologa o le tu'ufa'atasiga lava ia o lo'o fa'atinoina i se auala aia tatau a tagata soifua tausisi

Na faamamafaina e Ms Reina de Bruijn-Wezeman, e tatau i le Iunaite Setete o Europa ona tuʻuina atu punaoa talafeagai mo auaunaga lagolago e mafai ai e tagata e le atoatoa le malosi ona nonofo i totonu o latou nuʻu. O lenei mea e mana'omia ai ma isi mea le toe tufatufaina atu o tupe a le malo mai fa'alapotopotoga e fa'amalosia, fa'atupu, ma fa'atumauina auaunaga fa'avae i nu'u.

I le tulaga lea na faailoa mai ai e le Komiti i lana iugafono e faapea, “E tatau ona faia ni faiga e tetee atu ai i lenei aganuu o faalapotopotoga e mafua ai le faaesea ma le tuueseeseina o tagata e le atoatoa le malosi, e aofia ai i le fale po o totonu o le aiga, e taofia ai i latou mai le fegalegaleai i sosaiete ma le avea aofia i totonu o le nuu.”

Na faamalamalama mai e Ms Reina de Bruijn-Wezeman, "O le faʻamautinoaina o loʻo i ai ni auaunaga tau tausiga faʻapitoa i nuʻu o loʻo avanoa mo tagata e le atoatoa le malosi, ma o se suiga sologa lelei, e taua tele mo se faʻagasologa manuia o le faʻavaeina."

Faiga fa'apitoa i le fa'amavaeina ma se fa'amoemoe e mana'omia

E mana'omia se faiga fa'apitoa i le fa'agasologa o le fa'au'uga tu'ufua ina ia maua ai taunu'uga lelei. Ua feso'ota'i le le atoatoa i le leai o se aiga ma le mativa i le tele o su'esu'ega.

Na ia faʻaopopoina, "O le faʻamoemoe e le naʻo le tuʻufaʻatasia o tagata e iai manaʻoga faʻapitoa, ae o le suiga moni i le ola tutoʻatasi e tusa ai ma le Mataupu 19 o le CRPD, General Comment Nu. 5 (2017) a le UN Committee on the Rights of Persons with Disabilities i le ola tuto'atasi ma le aofia i totonu o nu'u, ma Ta'iala o lo'o lumana'i i le fa'amavaeina o tagata e iai mana'oga fa'apitoa, e aofia ai ma fa'alavelave fa'afuase'i.”

O le suiga o auaunaga fa'alapotopotoga nofomau ua na'o le tasi le elemene o se suiga lautele i vaega e pei o le soifua maloloina, toe faʻaleleia, auaunaga lagolago, aʻoaʻoga ma galuega, faʻapea foʻi ma le vaʻaiga lautele o le le atoatoa ma agafesootai determinants o le soifua maloloina. Na'o le fa'anofoina o tagata ta'ito'atasi i totonu o fa'alapotopotoga laiti, fale fa'apotopotoga po'o nofoaga fa'apotopotoga 'ese'ese e le lava ma e le o tusa ai ma tulaga fa'ava-o-malo.

O lea lipoti e tatau ona finauina e le Fono Aoao i lana fonotaga ia Aperila pe a faia se tulaga faaiu.

European Human Rights Series logo Fono a le komiti faapalemene a Europa: Faʻatupuina le faʻamavaeina o tagata e iai manaʻoga faʻapitoa
- Faasalalauga -

Sili atu mai le tusitala

- FA'AALIGA FA'AVAE -spot_img
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -spot_img
- Faasalalauga -

Tatau faitau

Tala fou

- Faasalalauga -