Ua toe fa'atūina e komiti a le Palemene se fa'aputugatupe fou e fesoasoani ai i sitiseni vaivai e feagai ma le fa'atuputeleina o tau o le suiga o le malosi.
O komiti o le Siosiomaga, Soifua Maloloina ma le Saogalemu o Meaʻai (ENVI) ma luga o Galuega ma Mataupu Tau Agafesootai (EMPL) na talia i aso nei, ma le 107 palota na lagolagoina, 16 tetee ma le 15 le auai, o latou tulaga i luga o le talosaga a le Komisi e faʻatuina se Social Climate Fund. . Ole fa'aputuga fou ole a fa'amanuiaina ai aiga, pisinisi laiti ma tagata fa'aoga felauaiga o lo'o a'afia ma fa'apitoa ona a'afia i le a'afiaga o le suiga agai i le le fa'aituau o le tau.
Fa'atalanoaina le mativa ma le fe'avea'i
O sui o le EU o le a manaʻomia le tuʻuina atu o "Social Climate Plans", pe a uma ona feutagai ma pulega faʻalotoifale ma faʻaitulagi, paʻaga tau tamaoaiga ma agafesootai faʻapea ma sosaiete lautele. E tatau ona iai i totonu o fuafuaga se seti o faiga e foia ai le mativa ma le feoai.
Muamua, o le a fa'atupe ni faiga le tumau e lagolago ai tupe maua (e pei o le fa'aitiitiga o lafoga o le malosi ma totogifuapauina) e fo'ia ai le si'itia o felauaiga i luga o le alatele ma le fa'avevelaina o tau o suau'u. E tusa ai ma le MEPs, o ia lagolago o le a faʻatapulaʻaina i le maualuga o le 40% o le aofaʻi o tau faʻatatau o fuafuaga a le atunuʻu taʻitasi mo le vaitaimi 2024-2027, ma o le a faʻaumatia i le faaiuga o le 2032.
Lona lua, o le fa'aputugatupe o le a aofia ai tupe fa'afaigaluega i le fa'afouina o fale, malosiaga fa'afouina ma le suiga mai i felauaiga tuma'oti i femalaga'iga lautele, tu'ufa'atasiga o ta'avale ma fefa'asoaa'i ta'avale ma fa'aogaina auala fa'agaoioi o felauaiga e feoa'i ai, e pei o le uila. O faiga e mafai ona aofia ai fa'aosofiaga tau tupe, voucher, fesoasoani po'o nonogatupe e leai ni tului.
O le lipoti o loʻo faʻaalia ai le tele o faʻaleleia i le talosaga a le Komisi, e aofia ai:
– o se faauigaga o “Mativa e feoai”, e faasino i aiga e maualuga tau o felauaiga po o le faatapulaaina o avanoa i tagata lautele po o isi auala o felauaiga e manaomia e faamalieina ai manaoga taua tau le tamaoaiga;
– taula'i fa'apitoa i fuafuaga i lu'itau fa'ale-aganu'u ma le tamaoaiga o lo'o feagai motu ma itulagi pito i fafo;
– o se faamanatu e tatau i sui o le atunuu ona faaaloalo i aiā tatau, e aofia ai le tulafono, ina ia manuia mai tupe a le EU.
upusii
Sui lipoti Eseta de LANGE (EPP, NL) fai mai: "O le suiga o le malosi e le tatau ona avea ma se suiga mo 'tagata fiafia'. O le mafuaaga lena na matou mautinoa ai o tupe mai le tupe e oʻo atu i tagata e sili ona manaʻomia le lagolago i le suiga. O faiga e aofia ai, mo se faʻataʻitaʻiga, pepa faʻatau mo i latou e vaivai e faʻafefe o latou fale ma atinaʻe se maketi taʻavale eletise.
Sui lipoti Tavita CASA (EPP, MT) fai mai: “O le Social Climate Fund o le tali lea a le EU i le luitau o le faia o le suiga lanu meamata agai i le le faaituau o se tulaga lautele. O lenei fa'aputugatupe o le a fa'atupe ai le faitau piliona i le malosi o le malosi mo aiga ma pisinisi laiti, lea o le a fa'aitiitia ai le mana'omia o le malosi ma fa'amaluluina le a'afiaga o fua o le tau. O nei mea uma ua avea ma vaega taua o le faʻamautinoaina o le tulaga le tutusa o Europa i le 2050.
Laasaga e sosoo ai
O lea fuafuaga ua fa’atulaga e talia i le tauaofiaga a le Palemene i le masina o Iuni, a’o le’i amata feutanaiga ma sui o le atunu’u.
tua
O le Social Climate Fund o se vaega o le “E fetaui mo le 55 i le 2030 afifi”, o le fuafuaga lea a le EU e faʻaititia le kasa oona e le itiiti ifo i le 55% i le 2030 faʻatusatusa i le 1990 tulaga e tusa ai ma le Tulafono o le Tau i Europa.