16.8 C
Brussels
Aso Faraile, Me 10, 2024
talaAuala saogalemu, o se lu'itau o le atina'e o le lalolagi mo tagata uma: Ofisa Sinia a le UN 

Auala saogalemu, o se lu'itau o le atina'e o le lalolagi mo tagata uma: Ofisa Sinia a le UN 

FA'AALIGA: O faʻamatalaga ma manatu o loʻo toe faia i totonu o tusiga o mea ia o loʻo taʻu mai ai ma o latou lava matafaioi. Lomiga i The European Times e le otometi le faauigaina o le faamaoniga o le manatu, ae o le aia tatau e faailoa ai.

FA'ALI'ILIGA FA'AVAE: O tala uma i totonu o lenei 'upega tafa'ilagi o lo'o lomia i le gagana Peretania. O fa'aliliuga fa'aliliu o lo'o faia e ala i se fa'agasologa otometi e ta'ua o fa'aliliuga neural. Afai e masalosalo, faʻafeiloaʻi i taimi uma le tusiga muamua. Faafetai mo le malamalama.

fa'alapotopotoga aloa'ia
fa'alapotopotoga aloa'ia
Talafou e tele lava e sau mai fa'alapotopotoga aloa'ia (fa'alapotopotoga aloa'ia)
O 24 sekone uma lava e oti ai se tasi i le feoaiga, ma avea ai le saogalemu i luga o auala o le lalolagi o se luʻitau o le atinaʻeina o le lalolagi mo sosaiete uma, aemaise lava mo i latou e sili ona vaivai, na fai mai ai se ofisa sinia o le UN, aʻo lumanaʻi le fono muamua a le High-level General Assembly i le Faʻaleleia o Auala. Saogalemu.  

Na taʻua e Nneka Henry, o le faauluuluga o le United Nations Road Safety Fund (UNRSF) Secretariat, e 500 tamaiti e feoti i faalavelave i aso uma, ma o le faitau aofaʻi o tagata matutua, e 17 taimi e sili atu ai le feoti o fafine i se faalavelave tau taavale nai lo alii. pe a fai fusipa'u. 

Lu'i mo tagata uma 

E ui lava i nei fuainumera, o le saogalemu i luga o auala e le na o se luitau mo tamaitai poʻo tupulaga talavou. E “mo i tatou uma o loo savavali, tietie, uila po o le tietie taavale i luga o o tatou auala,” o le tala lea a Ms. Henry ia Diedra Sealey, o se talavou diplomat i le Peresitene o le General Assembly's HOPE Fellowship programme. 

O le faatalanoaga na faia i luma o le High-level Meeting of the General Assembly on Improving Road Safety, lea e amata i le UN Headquarters i Niu Ioka i le Aso Tofi ma le Aso Faraile, faatulagaina e le Peresetene o le General Assembly, Abdulla Shahid, ma le Soifua Maloloina a le Lalolagi. Faalapotopotoga (WHO).  

E o gatasi ma le fonotaga, o le UN Road Safety Fund pledging conference. O le Faaputugatupe na faavaeina i le 2018 ma se vaaiga mamao ia “fausia se lalolagi e saogalemu ai auala mo soo se tagata e faaaogāina auala, i soo se mea.” E fa'apitoa le fa'atupeina o galuega i atunu'u maualalo ma vaeluagalemu, lea e tusa ma le 93 pasene o maliu ma manu'a i auala. 

“Ua ou i ai iinei i Niu Ioka e faamanatu atu i le 193 Sui Usufono o le latou tautinoga i le pule ma le manuia o le Faaputugatupe,” o le tala lea a Ms. Henry.  

O na manuia e aofia ai le faʻasalalauga e oʻo mai i le aso 1 o Iulai, o taʻavale uma e faʻaulufale mai i Aferika i Sasaʻe e tatau ona i lalo ole Euro 4 / IV emission standard ma e le sili atu i le valu tausaga. 

O lo'o galulue fa'atasi le Fa'aputugatupe ma le Economic Community of West African States ' 15 sui, e fa'amaopoopo fa'atonuga o ta'avale.  

© Paulina Kubiak Greer

O Nneka Henry, le Ulu o le UN Road Safety Fund e talanoa ia Diedra Sealey, o le HOPE Fellow i le Ofisa o le Peresetene o le Fono Tele.

Fa'amanuiaga sili 

"O le a maua ai le lelei o le ea ma le saogalemu o auala," o le tala lea a Ms. Henry e uiga i le faʻasalalauga lata mai.  

O nisi o mea na ausia e le Faaputugatupe e aofia ai tulafono i Azerbaijan e fesoasoani ai i le tali atu i faalavelave faafuasei, fesoasoani i le faateleina o le faamalosia o tapulaa saoasaoa ma isi tulafono o feoaiga i auala i Pasila ma Jordan, faapea foi ma le faaleleia o le aoina o faamatalaga i Cote d'Ivoire ma Senegal, ma le a'oa'oina o fuafuaga i le taulaga i le faia o sone a'oga saogalemu i Parakuei.  

Vaʻai mo le lumanaʻi 

I le avea ai o se vaega o le fonotaga maualuga i lenei vaiaso, o le a talia e le UN Member States se tautinoga faaupufai, e faataatia ai se "vaaiga mo le lumanaʻi o feʻaveaʻi o se tasi e faʻaleleia le soifua maloloina ma le soifua manuia, puipuia le siosiomaga, ma manuia ai tagata uma, ” e tusa ai ma se faʻasalalauga faʻasalalau. 

O sini fa'afeso'ota'i o se vaega o le Atinaʻe Atinaʻe Atinaʻe (SDGs) o loʻo faʻaalia ai le faʻaogaina o le saogalemu o auala i totonu o SDGs, mai le faʻatagaina saogalemu o avanoa i aʻoaʻoga, i le faʻatagaina o tagata e maua mea faʻatau ma faʻaitiitia le kasa oona i totonu o le siosiomaga. 

O le fa'aafaina o feoti ma manu'a i feoaiga i le 2030 ose fa'amoemoe lea i lalo ole SDG lona tolu, ile soifua maloloina lelei ma le soifua manuia. 

E tietie tamaiti i se uila i Fada, Burkina Faso. © UNICEF/Frank Dejongh

E tietie tamaiti i se uila i Fada, Burkina Faso.

- Faasalalauga -

Sili atu mai le tusitala

- FA'AALIGA FA'AVAE -spot_img
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -spot_img
- Faasalalauga -

Tatau faitau

Tala fou

- Faasalalauga -