14.9 C
Brussels
Aso Faraile, Me 10, 2024
lotu kerisianoManatu o agelu ma lo latou sootaga ma tagata

Manatu o agelu ma lo latou sootaga ma tagata

FA'AALIGA: O faʻamatalaga ma manatu o loʻo toe faia i totonu o tusiga o mea ia o loʻo taʻu mai ai ma o latou lava matafaioi. Lomiga i The European Times e le otometi le faauigaina o le faamaoniga o le manatu, ae o le aia tatau e faailoa ai.

FA'ALI'ILIGA FA'AVAE: O tala uma i totonu o lenei 'upega tafa'ilagi o lo'o lomia i le gagana Peretania. O fa'aliliuga fa'aliliu o lo'o faia e ala i se fa'agasologa otometi e ta'ua o fa'aliliuga neural. Afai e masalosalo, faʻafeiloaʻi i taimi uma le tusiga muamua. Faafetai mo le malamalama.

Petar Gramatikov
Petar Gramatikovhttps://europeantimes.news
Dr. Petar Gramatikov o le Fa'atonu Sili ma le Fa'atonu o The European Times. O ia o se sui o le Union of Bulgarian Reporters. Dr. Gramatikov e sili atu nai lo le 20 tausaga o le poto masani faʻapitoa i faʻalapotopotoga eseese mo aʻoaʻoga maualuluga i Bulgaria. Sa ia suesueina foi lauga, e faatatau i faafitauli tau manatu o loo aafia i le faaaogaina o tulafono faava-o-malo i tulafono faalelotu lea na tuuina atu ai se taulaiga faapitoa i le faavae faaletulafono o Fou Religious Movements, saolotoga o tapuaiga ma le tagata lava ia, ma sootaga a le Setete-Ekalesia mo le tele. -setete fa'ale-aganu'u. I le faaopoopo atu i lona tomai faʻapolofesa ma aʻoaʻoga, o Dr. Gramatikov e sili atu nai lo le 10 tausaga faʻasalalauga faʻasalalauga lea o loʻo ia umia ai se tulaga o le Faʻatonu o se faʻasalalauga taʻitasi kuata taʻitasi "Club Orpheus" magazine - "ORPHEUS CLUB Wellness" PLC, Plovdiv; Faufautua ma le tusitala o lauga faʻalelotu mo le vaega faʻapitoa mo tagata logonoa i le Bulgarian National Television ma ua Faʻamaoniaina o se tusitala mai le "Fesoasoani i Tagata Manaomia" Nusipepa Lautele i le Ofisa o Malo Aufaatasi i Sineva, Suiselani.

“Ou te talitonu i le Atua e to’atasi le Tamā, le Silisiliese,

Le na faia le lagi ma le lalolagi,

o mea uma e vaaia ma mea e lē vaaia”

(Faailoga o le Faatuatua)

O le upu le vaaia i le mataupu muamua o le Faatuatuaga e tatau ona tatou malamalama ai i le lalolagi le vaaia po o le lalolagi faaleagaga lea e i ai agelu.

O agelu o agaga, o ni tagata e leai ni tino, ua faaeeina i le mafaufau, loto ma lagona. O i latou o agaga auauna (Epe. 1:14), o e e sili atu ona atoatoa i lo le tagata i le mafaufau, mana, ma le malosi, ae o loo faatapulaaina pea.

O le upu agelu o le Eleni ma o lona uiga o le avefeau. Ua ta'ua agaga e leai ni tino ona ua auina mai e le Atua e faailoa atu i tagata Lona finagalo. Mo se faataitaiga, o le Agelu Sili o Kaperielu na auina atu e le Atua i le Taupou Paia o Maria e taʻu atu ia te ia o le a ia fanauina le Faaola o le lalolagi (Luka 1:26-35).

Ua faailoa mai e le Faaaliga a le Atua e matuā toʻatele naua agelu. O lea, i se tasi o ana faaaliga, na mātauina ai e le perofeta o Tanielu:

“Ua faatutuina nofoalii, ua afio ifo foi le ua mai anamuā ona aso… e afe ma afe na auauna ia te Ia, ma le mano o afe i le sefulu o afe o loo tutū i ona luma; ua nonofo i lalo faamasino, ona fofola lea o tusi” ( Tani. 7:9-10 ).

I le pueina o Iesu Keriso, ina ua aumai e se tasi o Ona soo se naifi e puipuia ai o Ia, sa Ia fetalai atu ia te ia:

“Ia toe tuu lau naifi i lona tulaga… pe e te manatu ea e le mafai ona ou ole atu nei i lo’u Tama, ona Ia tuuina mai ai lea ia te au o lekeona o Agelu e sili atu i le sefulu ma le lua?” ( Mata. 26:52-53 ).

Leoleo leoleo

E tusa ai ma le aʻoaʻoga a le Ekalesia Orthodox, e tofu tagata uma ma lana lava agelu leoleo (Angel-franititel, Guardian angel), o loʻo nofo faʻatasi ma ia mai le moega pepe i le tuugamau, fesoasoani ia te ia i le lelei ma puipuia o ia mai le leaga. E mafai ona tatou mautinoa i lenei upumoni mai afioga a Iesu Keriso lava Ia:

“Ia outou aua ne’i inoino i se tasi o i latou nei e faatauvaa, aua ou te fai atu ia te outou, o latou Agelu i le lagi latou te vaavaai atu e le aunoa i fofoga o lo’u Tama Faalelagi” (Mata. 18:10).

“Ia outou, ne'i outou inoino i se tasi o i latou nei e faatauvaa; aua ou te fai atu ia te outou, o latou agelu o i le lagi latou te vaavaai pea i fofoga o lo’u Tama o i le lagi” (Mataio 18:10).

“Faauta, aua e te inoino i se tasi o i latou nei e faatauvaa; aua ou te fai atu ia te outou, o latou agelu o i le lagi e vaai atu e le aunoa i fofoga o lo’u Tama o i le lagi” ( Mat. 18:10 ).

E tatau ona tatou malamalama muamua i fanau, ona sosoo ai lea ma Kerisiano moni uma, o ē e pei o tamaiti i lo latou agamalu ma le lotomaulalo. O le vaai atu pea o Agelu i fofoga o le Tamā faalelagi, o lona uiga e sili atu lo latou vavalalata i le Atua, ma o lo latou vavalalata e fuafua i lo latou mama.

E foliga mai, o tagata talitonu i le uluai Ekalesia Kerisiano sa talitonu foi i le i ai moni o le agelu leoleo. Ina ua uma ona tuuina atu e le Agelu a le Alii St. Ap. Na alu atu Peteru mai le falepuipui, i le fale o Ioane Mareko ma lona tinā “i le mea na faapotopoto ai le toʻatele ma tatalo”.

“Ina ua tuʻituʻi atu Peteru i le ala, ona alu atu lea o le auauna teine ​​e igoa iā Rota e faalogologo. ‘Ua iloa fo‘i e ia le leo o Peteru, ‘ua lē tatalaina e ia le faitoto‘a i le ‘oli‘oli, a ‘ua momo‘e ma vala‘au atu o lo‘o tu mai Peteru i le faitoto‘a. Ona latou fai atu lea ia te ia: Ua e valea! Ae na ia fai mai e saʻo. Ma sa latou fai mai: O lana Agelu lenei. O le taimi lea na tu'itu'i atu ai pea Peteru. Ua latou tatalaina, ona latou iloa ai lea o ia, ona latou ofo ai lea” (Galuega 12:13–15).

O lo latou faaaogāina o le suinauna “ana” e mautinoa ai lo latou talitonuga e iai lana agelu patino a Sagato Peteru.

Ata: Ata o le Synaxis a Agelu (E. Tzanes, 1666)

- Faasalalauga -

Sili atu mai le tusitala

- FA'AALIGA FA'AVAE -spot_img
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -spot_img
- Faasalalauga -

Tatau faitau

Tala fou

- Faasalalauga -