8.4 C
Brussels
Aso Tofi, Me 9, 2024
talaPakisitana: O loʻo lapataia e le WHO le tele o lamatiaga o le soifua maloloina aʻo faʻaauau pea lologa

Pakisitana: O loʻo lapataia e le WHO le tele o lamatiaga o le soifua maloloina aʻo faʻaauau pea lologa

FA'AALIGA: O faʻamatalaga ma manatu o loʻo toe faia i totonu o tusiga o mea ia o loʻo taʻu mai ai ma o latou lava matafaioi. Lomiga i The European Times e le otometi le faauigaina o le faamaoniga o le manatu, ae o le aia tatau e faailoa ai.

FA'ALI'ILIGA FA'AVAE: O tala uma i totonu o lenei 'upega tafa'ilagi o lo'o lomia i le gagana Peretania. O fa'aliliuga fa'aliliu o lo'o faia e ala i se fa'agasologa otometi e ta'ua o fa'aliliuga neural. Afai e masalosalo, faʻafeiloaʻi i taimi uma le tusiga muamua. Faafetai mo le malamalama.

fa'alapotopotoga aloa'ia
fa'alapotopotoga aloa'ia
Talafou e tele lava e sau mai fa'alapotopotoga aloa'ia (fa'alapotopotoga aloa'ia)
O le tele o lamatiaga o le soifua maloloina o loʻo faʻaalia i Pakisitana a o faʻaauau pea lologa e leʻi tupu muamua, na lipotia e le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi (WHO) i le Aso Lulu, lapatai mai le taufaamatau o le salalau atili o le malaria, dengue fever ma isi vai ma faʻamaʻi pipisi.
WHO alii sili Tedros Adhanom Ghebreyesus fai ua faʻavasegaina e le lala sooupu a le UN le tulaga o se faʻalavelave faʻafuaseʻi grade 3 - o le maualuga maualuga o lona faʻatulagaga i totonu - o lona uiga o vaega uma e tolu o le faʻalapotopotoga o loʻo aʻafia i le tali: o le atunuʻu ma ofisa faʻaitulagi, faʻapea foʻi ma lona laumua i Geneva. 

“O lologa i Pakisitana, lamala ma oge i le Horn Tele o Aferika, ma le tele o afā faifai pea ma malolosi i le Pasefika ma Karipiane e faasino uma i le le mana'omia fa'anatinati mo se gaioiga e tetee atu ai i le fa'amata'u fa'afuase'i o suiga o le tau, ”o lana tala lea, i lana saunoaga masani mai le ofisa autu o WHO.

Miliona na aafia

E silia ma le 33 miliona tagata i Pakisitana, ma le tolu-kuata o itumalo uma, ua afaina i lologa, lea na mafua mai i timuga o timuga. 

E le itiiti ifo i le 1,000 tagata ua maliliu ma 1,500 na manuʻa, o le tala lea a WHO, ma taʻua ai pulega o le soifua maloloina o le atunuu. E silia ma le 161,000 isi o loo iai nei i tolauapiga.

Tatala 900 falema'i i le salafa o le atunuu ua faaleagaina, lea 180 ua matua faaleagaina. E faitau miliona ua tuua e aunoa ma se avanoa i le soifua maloloina ma togafitiga faafomaʻi.

Ua faailoa mai e le Malo se tulaga o faalavelave faafuasei, ma ua faalauiloa e le UN le $160 miliona apili mo le atunuu. Na tatalaina foi e Tedros le $10 miliona mai le WHO faʻalavelave faʻafuaseʻi tupe e lagolago ai le tali atu.

Tu'uina atu o sapalai fa'aola

"O le WHO na amataina se tali vave e togafitia ai tagata manuʻa, tuʻuina atu sapalai faʻaola ola i nofoaga faʻalesoifua maloloina, lagolago 'au soifua maloloina feaveaʻi, ma puipuia le sosolo o faʻamaʻi pipisi," fai Dr. Ahmed Al-Mandhari, Faʻatonu Faʻaitulagi mo le Metitirani i Sasaʻe.

O le lala sooupu a le UN ma paaga na faia se uluai iloiloga lea na faaalia ai o le tulaga o loʻo iai nei e sili atu le ogaoga nai lo lologa muamua, e aofia ai ma mea na faʻaleagaina ai le atunuʻu i le 2010.

Fa'amautinoa le avanoa i auaunaga

O le faʻalavelave ua atili faʻateleina ai faʻamaʻi pipisi, e aofia ai manava manava, fiva dengue, malaria, polio, ma Covid-19, aemaise lava i tolauapiga ma nofoaga ua faaleagaina ai le vai ma le tumama.

Ua uma ona faamauina e Pakistan le 4,531 o le misela i lenei tausaga, ma le 15 o le poliovirus vao, e oo lava i le mamafa o timuga ma lologa. Ua fa'alavelaveina se polokalame fa'ama'i fa'ama'i i le atunu'u i nofoaga ua a'afia.

“O WHO o loʻo galulue ma pulega o le soifua maloloina e tali vave ma lelei i luga o le eleele. O a tatou fa'amuamua autu i le taimi nei o le fa'amautinoa le vave maua o auaunaga fa'alesoifua maloloina i tagata ua aafia i lologa faamalosia ma fa'alautele le mata'ituina o fa'ama'i, puipuia ma fa'atonutonuina fa'ama'i, ma faʻamautinoa le malosi o le faʻamaopoopoina o vaega o le soifua maloloina, ”o le tala lea a Dr. Palitha Mahipala, le Sui WHO i Pakistan.

E ono faateteleina lologa

Faatasi ai ma lologa o loʻo fuafua e faʻateteleina i aso a sau, WHO o loʻo taulaʻi vave i nei faʻamuamua.

O le Malo o Pakisitana o loʻo taʻitaʻia le tali atu a le atunuʻu ma o loʻo faʻatuina potu faʻatonutonu ma tolauapiga faʻafomaʻi i le itumalo ma le itumalo.

O loʻo faʻatulagaina foʻi e le pulega le faʻaogaina o le ea, ma faʻatautaia sauniga faʻalauiloaina o le soifua maloloina i faʻamaʻi e mafua mai i le vai ma faʻamaʻi, faʻapea foʻi ma isi faʻamaʻi pipisi e pei ole COVID-19.

O loʻo galulue faʻatasi le WHO ma le matagaluega o le soifua maloloina e faʻateleina le mataʻituina mo le manava manava, kolera, ma isi faʻamaʻi pipisi i aloese mai le salalau atu. O loʻo tuʻuina atu foʻi e le lala sooupu vailaʻau taua ma sapalai faʻafomaʻi i nofoaga faʻalesoifua maloloina e togafitia ai nuʻu ua afaina.

Fa'ateleina le mata'ituina o fa'ama'i

Aʻo leʻi oʻo i lologa, na faia e WHO ma paʻaga tui puipui e faʻasaga i le kolera e tali atu ai i le faʻamaʻi muamua.

O Pakisitana foi o se tasi o atunuu e lua o loo totoe o le polio-endemic i le lalolagi, ma 'au i nofoaga ua a'afia o lo'o fa'alauteleina le mata'ituina mo le polio ma isi fa'ama'i. E le gata i lea, o tagata faigaluega polio o loʻo galulue vavalalata nei ma pulega e lagolago taumafaiga fesoasoani, aemaise lava i nofoaga e sili ona afaina ai.

O WHO ua faʻaliliuina foʻi tolauapiga faʻafomaʻi feaveaʻi i itumalo na aʻafia, tuʻuina atu le sili atu i le 1.7 miliona aqua tabs e faʻamautinoa ai e maua e tagata le vai mama, ma tuʻuina atu pusa faʻataʻitaʻiga mo le vave iloa o faʻamaʻi pipisi.

- Faasalalauga -

Sili atu mai le tusitala

- FA'AALIGA FA'AVAE -spot_img
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -spot_img
- Faasalalauga -

Tatau faitau

Tala fou

- Faasalalauga -