23.8 C
Brussels
Aso Lua, Me 14, 2024
lotu kerisianoEkalesia ma ekalesia (2)

Ekalesia ma ekalesia (2)

Saunia e Fr. Alexander Schmemann I le taimi o le tusi a Father Polsky The Canonical Position of the Supreme Church Authority in the USSR and Abroad

FA'AALIGA: O faʻamatalaga ma manatu o loʻo toe faia i totonu o tusiga o mea ia o loʻo taʻu mai ai ma o latou lava matafaioi. Lomiga i The European Times e le otometi le faauigaina o le faamaoniga o le manatu, ae o le aia tatau e faailoa ai.

FA'ALI'ILIGA FA'AVAE: O tala uma i totonu o lenei 'upega tafa'ilagi o lo'o lomia i le gagana Peretania. O fa'aliliuga fa'aliliu o lo'o faia e ala i se fa'agasologa otometi e ta'ua o fa'aliliuga neural. Afai e masalosalo, faʻafeiloaʻi i taimi uma le tusiga muamua. Faafetai mo le malamalama.

Tagata Tusitala Tusitala
Tagata Tusitala Tusitala
Fa'asalalau Tusitala Fa'asalalau tala mai tagata fai sao mai le lalolagi atoa

Saunia e Fr. Alexander Schmemann I le taimi o le tusi a Father Polsky The Canonical Position of the Supreme Church Authority in the USSR and Abroad

I le vaitaimi muamua o lona i ai, o le Ekalesia sa i ai le tele o nuu, e matua eseese ma tutoatasi, e leai ni sootaga faale-kanonisia o le tasi i le isi - i lo tatou faaaogaina o le upu. Ae i le taimi lava lea e tasi, e le'i i ai se taimi mulimuli ane na matua malosi ai le malamalama o le Ekalesia tuufaatasi i totonu o Kerisiano, e pei ona sa'o i lena taimi, ina ua “le Ekalesia soofaatasi e le na o se manatu, ae o le mea moni sili ona moni”.[15] Ma o le mea lava lea, ona o ekalesia taitasi, o nuu mavaevae taitasi – i totonu o ia lava, i lona lotogatasi i le lotoifale – sa i ai le aafiaga ola o le lotogatasi o tagata o le Atua. Ma "o le lotogatasi o le faalapotopotoga i fafo e lei i ai, e le ona o le tuuaia e feteenai ma le manatu faaKerisiano o le Ekalesia, e pei ona mafaufau le au atamamai Porotesano i mea na tutupu, ae ona o le mea moni sa i ai se lotogatasi, lea. sa sili atu ona loloto, ma vaapiapi. Pe a faatusatusa i faiga mulimuli o le mafutaga - aloaʻia, faʻamasinoga ma le pule - o ituaiga o fesoʻotaʻiga e mafai ona iloga i totonu o le Ekalesia i le amataga o lona olaga, o loʻo molimau i se faʻalavelave sili atu i le au Kerisiano o le manatu o se ekalesia e tasi ". [ 16] I se isi faaupuga, o le lotogatasi o le Ekalesia e lei fuafuaina e ala i sootaga faale-kanoni, ae o latou lava na fai ma sui o le atiina ae, faatinoga ma le faasaoina o lena lotogatasi lea na tuuina mai i luga o mea uma i le lotogatasi o le ekalesia i le lotoifale.

O lea la, o le lotoifale ma le lautele - o le faavae lua lea o le Katoliko o le Ekalesia. O le One Universal Church e le vaevaeina i ni vaega eseese ma e le o se faʻapotopotoga o ekalesia, ae o se tino ola e ola ai tagata taʻitoʻatasi ma le ola o le atoaga ma atagia ia te ia lava lona atoatoa. O le lotogatasi i le lotoifale ua avea o se tulaga talafeagai mo le uiga lautele o le Ekalesia, o se faavae o lona Katoliko.

4. Atinae o le faiga o le ekalesia

Ae peitai, afai o le mataupu faavae o le lotoifale o se faavae autu ma faavae masani o le fausaga o le ekalesia, e afua mai i le natura moni lava o le Ekalesia, o lona uiga i le talafaasolopito o lenei mataupu faavae na tino ese - e faalagolago i le suiga o tulaga i fafo o le olaga o le Ekalesia.

O le laasaga muamua o lenei atinae o le tuufaatasia lea o ekalesia i le lotoifale i ni vaega tetele faale-ekalesia ma le faavaeina - i le tulaga tutusa - o le faatulagaga o ekalesia matutua ma laiti. I le taimi muamua, na faavaeina ai le faaKerisiano i aai tetele o le Malo o Roma, ma mulimuli ane na faasolosolo malie ona tulaʻi mai ni nuu fou faataamilo i nei nofoaga muamua, lea e masani ona faasaoina ai a latou sootaga ma le ekalesia tina taʻitasi, lea na latou maua ai se pule, o se "tulafono o le faatuatua" i le taimi muamua. o le taimi o lo latou faavae. ma tu ma aga fa'alelotu. O le mea lea, e oo lava i le vaitaimi o sauaga, o mafutaga faale-ekalesia faalenatura po o vaega ua uma ona fausia, lea na maua ai e le epikopo o le ekalesia sinia le igoa o le metropolitan. Na faauuina e le taulaga ia epikopo fou faatoa filifilia i lana eria, e faalua i le tausaga ona pulefaamalumalu i aufono a le episcopal faaitulagi ma sa avea ma pule o talosaga i mataupu i le va o epikopo taitoatasi po o faitioga faasaga i epikopo. I le isi itu, o taulaga tetele na faʻapotopotoina i falesa sili ona leva poʻo taulaga tetele - Roma, Anetioka, ma isi, o ona epikopo mulimuli ane na taʻua o peteriaka. I le taimi o le liua o le imp. Konesetatino i le faa-Kerisiano, o lenei fausaga faanatura atiina ae o le faalapotopotoga o le ekalesia na toetoe lava a faamaonia i le lalolagi atoa ma sa faatagaina i le Fono Muamua Ekumene (325).[17]

Ioe, o le faaleleiga o le Emepaea o Roma ma le Faa-Kerisiano sa i ai se aafiaga sili ona loloto i le olaga o le Ekalesia, ma o lea na amata ai ona iloa atili lona taunuuga i fafo e ala i lona tuufaatasia ma le setete. Ma talu ai ona o le Malo o Roma na tautino mai o ia lava o se malo Kerisiano, ma o ona tagata uma na avea ma tagata o le Ekalesia, o le Ekalesia foi na amata ona ogatasi lona fausaga ma le pulega o le Emepaea. "O le faatulagaga o aulotu e tatau ona mulimuli i le setete ma le tufatufaina atu o tagata lautele" - o le tala lea a canons o lenei vaitau (Fourth Ecumenical Council, 17; Trul Council, 38).[18] I le taimi lava e tasi, na faʻamaonia ai foi le tufatufaina mulimuli o le Ekalesia i totonu o tuaoi o peteriaka sili e toalima, lea - o se taunuuga o le mafuaʻaga ua taʻua i luga - na faʻatupulaʻia ai le taua o nisi o falesa episcopal e faʻatatau i le taua o latou taʻitoʻatasi. aai mai se vaaiga a le setete. O le faʻataʻitaʻiga sili ona faʻaalia i lenei tulaga o le televave o le tuputupu aʻe o le taua ma le mana o le Epikopo o Constantinople, lea ua uma ona i ai i le Fono Lona Lua a le Ecumenical Council (mai le 381) na mauaina - o le "epikopo o le Aai o le Tupu ma Synclitus" (Rule 3). )[19] – lona lua i le epikopo o Roma tuai.[20]

Matou te talanoa e uiga i lenei evolusione, talu ai o le tulafono faʻale-aganuʻu o le atinaʻeina o le fausaga faʻalelotu o loʻo faʻamatala manino mai i totonu. I le tasi itu, e masani lava ona “mulimuli” le Ekalesia i le talafaasolopito, o lona uiga na te fetuutuunai ma le iloa lelei lona fausaga i foliga o le lalolagi o loo soifua ai. I lenei fetuunaiga, e ui i lea, e le suia na faavae ia, e fai ma sui o lona aano moni, e le mafai ona faʻalagolago i tulaga faʻasolopito i fafo. Po o le a lava le suiga ua tulai mai i le faiga o le tuufaatasia o ekalesia, i lo latou tulaga sinia, i le faatinoga o galuega a le council institute, ma isi, e tumau pea le le suia o le mataupu faavae o le lotoifale - o se aʻa e tupu mai ai ituaiga eseese uma o le faalapotopotoga a le ekalesia. Ma o galuega fa'ale-nu'u a aufono fa'alelotu ma aufono fa'apitonu'u e masani lava ona fa'atatau i le fa'asaoina o lenei lava mataupu - "e le tatau ona fa'afefiloi ekalesia" (Second Ecumenical Council, Rule 2).[21] O iinei tatou te faasino atu ai i canons e faasaina ai le i ai o ni epikopo se toalua i le tasi aai, o le canons e faatonutonuina le siitia atu o faifeau mai le tasi diocese i le isi, o le canons o loo faatonuina ai "e leai se auala e faia ai faauuga [i soo se tikeri o le pulega faale-ekalesia" faaliliu. ; Fono a Anetioka, 22, 6, 10; Fono a le Serdic, 17). Malamalama i lo latou tala faasolopito ma tala faasolopito talafeagai, o nei canons o le mea moni o loo faasaoina ai le mea moni autu lava lea e tasi o le olaga faale-ekalesia - o le manaomia o Kerisiano i se nofoaga e tasi, faatasi i lalo o le pule alofa a le epikopo e tasi, e fausia ai se lotogatasi faavae i lena nofoaga, ia faʻaalia ma faʻaalia le Katoliko ma le natura lautele o le Ekalesia.

O le mea lea, e tusa ai ma lenei atinaʻe, e mafai ona tatou toe taʻua upu ua uma ona taʻua a Fr. N. Afanasiev: “O le olaga o le Ekalesia e le mafai ona faia fua, ae na o i latou e fetaui ma le ute o le Ekalesia ma e mafai ona faʻaalia lenei ute i lalo o tulaga faʻasolopito patino."

5. Fa'alotoifale, lautele, atunu'u

I le matauina o le uiga le masuia ma le "fa'aletino" o lenei mataupu faavae o le atinaʻeina o le faʻalapotopotoga a le ekalesia, ua tatau ai nei ona suʻesuʻeina le gaioiga o lena mea fou lea na faasolosolo malie ona oʻo mai i le olaga o le Ekalesia i le vaitaimi o le post-Byzantine ma ua leva. e ta'ita'iina vavalalata i tatou i o tatou faigata fa'aonaponei. O le tulaga lea o le atunuu.

Na manatu le Emepaea o Roma ia te ia lava o se emepaea i le lalolagi atoa, ma e oo lava ina taʻua o ia o se "universe" (ecumena). O le avea o se Kerisiano, o lona uiga o le taliaina o le faaKerisiano o lona faatuatuaga, sa faaauau pea ona ia vaai i lana lava galuega faalelotu ma le faamoemoega i le tuufaatasia o tagata uma i le malo Kerisiano autasi, e tutusa - i le lalolagi - i le tuufaatasia o tagata uma i le tasi Ekalesia aoao. [23] O lenei talitonuga sa fefaasoaaʻi (e ui lava latou te leʻi "faipule") ma sui o le Ekalesia. O le mea lea, i tusitusiga a le ekalesia Byzantine i lena taimi, o le mea na tupu faʻafuaseʻi i le taimi lava e tasi o le tuufaatasia o tagata i se tulaga lautele e tasi ma i se lotu moni e tasi.

Ae pe tatau ea ona faamanatu mai ia i tatou o lenei miti o se malo Kerisiano autasi e lei faamoemoe e taunuu, ma o le mea moni, i le aluga o taimi, ua atili ai ona leiloa le Emepaea o lona uiga lautele? I le taimi muamua o osofaʻiga a tagata ese na vavae ese ai Sisifo mai ai, ma Arapi, Slavs ma Turks e aunoa ma se faʻalavelave - seʻia oʻo i le taimi o lona paʻu mulimuli - 'ai ai mai le itu i matu ma sasaʻe. I le 9th-10th seneturi, na avea Byzantium ma se setete Eleni laʻititi, na siomia i itu uma e ni setete fou "faʻasalalau". I le isi itu, o le mulimuli, o loo tau ma Byzantium, ma o lea na oo mai ai i se fesootaiga sili ona vavalalata ma ia, na latou pauu i lalo o ana faatosinaga faalelotu ma faaleaganuu ma taliaina le faaKerisiano. O iinei, mo le taimi muamua, o le fesili o le lotonuu faale-ekalesia na lagaina ma le matuitui.

I le taimi nei, e ese mai i le uluaʻi laasaga o le salalau atu o le faa-Kerisiano i le vaitaimi o sauāga, e lē o tagata taʻitoʻatasi, ae o atunuu uma, ua uma ona taliaina ma papatisoina o se taunuuga o lo latou liua patino. O le mea lea, na faia mai luga, e le malo o le malo, o le taliaina o le faaKerisiano na maua ai se uiga faaleatunuu ma faaupufai. E faapena le liua o Bulgaria i le seneturi lona 9, e faapena foi le liua o Rusia i le seneturi lona 10. Mo St. Prince Boris ma St. Vladimir, o le liua o tagata o le tagata lava ia e le gata o lo latou faʻamalamalamaina e ala i le malamalama o le faʻatuatua moni, ae o se auala foi e agai atu ai i le malo-setete o le tagata lava ia ma le faʻamaonia o le tagata lava ia.

Ae ui i lea, i se auala faʻafefete, o le talitonuga faʻalelotu-faʻaupufai lea na iloa e le au talavou Orthodox mai Byzantium ma lona faʻataʻitaʻiga o le lalolagi Kerisiano ma le malo Kerisiano na toe feteʻenaʻi ma le manatu Byzantine o le tasi malo Orthodox - o se mea lelei, e ui lava i lona talafaasolopito. toilalo, faaauau pea ona pulea mafaufau ma loto o Byzantines. I le manatu o Byzantine, o le liua o tagata fou o lona uiga o lo latou ulufale atu i totonu o le malo e tasi o le lotu-setete, e pei o se tulafono, sa i lalo ifo o le malo o le Orthodox. Ae o le mea moni, o lenei lava malo ua leva ona leiloa lona uiga moni lautele ma le maualuga, ma mo tagata faatoa liliu mai, o le talitonuga o Byzantine e masani lava ona liua i le pulega faa-Eklesia-faaupufai faa-Eleni. I lena taimi, “i le lotu Eleni, o le faanoanoa o le autasi aoao aoao Kerisiano anamua i le alofa ua tele lava ina tineia. Ma o le tele lava o taimi, i lona tulaga, o le atunuu-Greek pathos na aliali mai… I Byzantium lava ia, o lena sao mamana o gagana, sa matua ofoofogia lava le tuuina atu i le mauga o Siona o se faailoga ma se faailoga o le talalelei Kerisiano i tagata uma, toetoe lava a le toe faalogoina. .[24] Ma o lea na amata ai se tauiviga i le va o nei nationalisms, lea e mautinoa na afaina - ona o lona natura faʻalelotu - faʻapea foi le olaga lotu. O se tasi o sini autu a atunuu talavou Orthodox o lo latou mauaina lea o le autocephaly faʻalelotu - e fai ma faʻavae o lo latou tutoatasi faʻalelotu ma faʻapolokiki - ma la latou tauiviga mo le autocephaly e pei o se filo mumu e amata mai i lena taimi seia oo mai i aso nei i le talafaasolopito atoa o le lalolagi Orthodox. [25] ]

Ina ia aloese mai le le malamalama, o le a vave ona tatou taʻu atu ma le mautinoa o ia lava o lenei taimi faʻa-Kerisiano i le faʻaKerisiano e mamao mai se mea leaga. Ae sili atu i mea uma, o le suia o le malo Kerisiano e tasi e le tele o atunuu Kerisiano o se mea moni faʻasolopito e pei o le liua i le Kerisiano o le imp. Konesetatino. Ma talu ai e le faʻasaʻoina soʻo se ituaiga o mea faʻasolopito o loʻo i ai i le lalolagi o loʻo nofo ai, e mafai e le Ekalesia ona faʻafetaui lelei lona olaga i le talitonuga Eleni-Roma o le Malo lautele ma i tulaga faʻale-malo. O le Ekalesia sa matua atoatoa lava “i lenei lalolagi” ma e tutusa lelei lava “e le ni o lenei lalolagi.” O lona uiga, o lona olaga, e le faalagolago i foliga i lenei lalolagi. E le gata i lea, e pei lava o le faaleleiga o le Emepaea ma le faa-Kerisiano ina ua mavae le tolu seneturi o feteenaiga ua fua mai ai fua o le silisiliese ma le paia i le feagai ai ma le tulaga lelei o le tulaga faa-Kerisiano ma aganuu faaKerisiano, e faapena foi le aoaoina o tagata Kerisiano ua latou iloa le faamoemoega ma le uiga. o lo latou ola faaleatunuu i le tautuaina o le Upu Moni Kerisiano ma le faapaiaina o ana meaalofa faaleatunuu i le Atua, o loo tumau pea e faavavau le mamalu e le mavae o le Ekalesia. E faapena le tulaga lelei a Holy Rus ma le aganuu sili a Rusia - o se tulaga e le mafai ona tuueseeseina mai le Orthodoxy na faafaileleina ai. Ma o le Ekalesia, ina ua uma ona faamanuiaina le Emepaea i lona "faalautele" ala, ua faapea ona faamanuiaina ma faapaiaina lenei auaunaga faaleatunuu o lenei lava Upu Moni.

Ae ui i lea, o le tuʻuina atu o le faʻafetai i tulaga lelei uma o le atunuʻu i le faʻa-Kerisiano, e le tatau foi ona tatou paʻu atu i le faʻataʻitaʻiga o talafaasolopito. O le vaai atu i le malamalama, e le tatau ona moeiini o tatou mata i le ata lafoia. O le ala o le Ekalesia i lenei lalolagi - i le talafaasolopito faalelalolagi - e leʻi avea lava ma se mea valea ma e manaʻomia ai se gaioiga le vaivai ma le vevesi o le mafaufau o le ekalesia. E leai se fua fa'atatau e salutary ia te ia lava - e le o le Malo aoao, po o le Rus Paia, po o le "symphony" i le va o le ekalesia ma le setete - ma o nei fomu taitasi e tatau ona faatumuina i taimi uma e le gata i le saʻo aʻoaʻoga, ae faʻapea foʻi ma le amiotonu ola. Aua e pei lava o le talitonuga a Byzantine o se "symphony" i le va o le ekalesia ma le setete sa masani ona avea ma faʻatonuga faigofie o le ekalesia e le setete, o lea, i tulaga o lenei auala fou a le atunuʻu - ma lona itu ata - sa i ai. sili atu le fa'alaloina o le Ekalesia i luma o le atunu'u, nai lo le fa'amalamalamaina o lenei atunu'u e le Ekalesia. Ma o le lamatiaga o le nationalism e aofia ai le suiga le malamalama o le faʻatulagaina o tulaga taua - pe a le toe auauna tagata i le Upu Moni Kerisiano ma fuaina i latou lava ma o latou olaga i ai, ae o le isi itu - o le Kerisiano lava ia ma le Ekalesia lava ia ua amata ona fuaina. ma iloilo e mai le vaaiga o latou “taua” i luma o tagata, atunuu, setete, ma isi. , e ala i lona tau aoga. I le tautala e uiga i Rusia Paia, e masani ona galo ia i latou mo lena Rusia anamua, lea na tauaveina lenei tulaga lelei i lona tua, o le tulaga o le atunuu sa le taua ia te ia lava, ae na o le tulaga na ia tautuaina ai le Upu Moni Kerisiano, puipuia mai "tagata le talitonu", faasaoina. le fa'atuatuaga moni, fa'atusaina lenei fa'atuatuaga fa'ale-aganu'u, fa'aagafesootai, ma isi. I se isi faaupuga, o le fa'atusa moni o lenei talitonuga fa'alelotu-fa'ale-atunuu o le fa'afeagai tonu lava lea ma le fa'afeagai o se tasi o ta'ita'i sili Rusia i Soviet Rusia - fai mai "o le ekalesia sa i ai pea i ona tagata.” Ae peitai, mo manatu ma tagata mafaufau o Rusia anamua, o le taua o tagata sa i ai tonu i le mea moni o tagata sa i ai pea i le Ekalesia. Ma o le mea tonu lava i lenei vaega o le atunuu, lea e matua malosi ai le leo o le toto, o lagona ma lagona faalenatura ma le le malamalama, e matua tatau lava ona "tumau" ma iloatino agaga - e mai le Atua ia.

6. Le malepelepe o le malamalama lautele

I le taimi lava e tasi, e ui lava i le talafaasolopito o le Ekalesia o le "lotu" o tagata fou na tusia le tele o itulau o le malamalama ma le paia, e le mafai ona faafitia o le taimi lava e tasi i le Orthodoxy ua uma ona amata le malepelepe o le malamalama lautele. . Ma o lenei mea na tupu tonu lava o se taunuuga o le mea moni e faapea i lenei vaitau o le fesili o le faatulagaga o le Ekalesia sa tuuina atu e le gata i le ekalesia, ae faapea foi i faiga faaupufai ma le atunuu. O le sini autu o malo-setete taitasi ua avea ma le mauaina o le autocephaly i soo se tau, malamalama o le tutoatasi o le ekalesia a le atunuu ua tuuina mai mai nofoaga tutotonu i sasae ma, sili atu i mea uma, mai Constantinople. Matou te toe fai atu: o le manatu iinei e le o le tuuaia pe puipuia se tasi. E le mafai ona faafitia o le faavae o lenei faiga faanoanoa e sili atu i le pa'u'ū uma o le lautele o Byzantine i le malo faa-Eleni. E taua le malamalama o lenei tulaga tutusa i le va o le autocephaly ma le tutoatasi o se tulaga masani o se agaga fou na aliali mai i le Ekalesia i lena taimi ma o loo molimau mai ua amata ona fuafuaina le malamalama faale-ekalesia mai totonu e le setete-atunuu, nai lo o ia lava e faʻamalamalamaina ma faʻamalamalamaina lenei setete-atunuu. O vaega faaleatunuu ma faiga faaupufai na siitia atu ma le le iloa i le faatulagaga faale-ekalesia, ma o le iloaina o foliga o le faatulagaga faale-ekalesia e le fuafuaina e nei vaega, ae o le aano moni lava o le Ekalesia o se tino faalelagi-tagata ua vaivai.

(ia toe faauau)

* “O le fausaga o le Ekalesia ma le ekalesia. E uiga i tusi prot. Polani tulaga Canonical o le pulega sili o le ekalesia i le USSR ma fafo" - In: Shmeman, A. Aoina o tusiga (1947-1983), M.: "Русский пут" 2009, itulau 314-336; na muai lomia le tusitusiga i le: Church Gazette of the Western-European Orthodox Russian Exarchate, Paris, 1949.

Faamatalaga:

[15] Troitskyi, V. Cit. ibid., i. 52.

[16] Ibid., P. 58.

[17] O se faʻamatalaga auiliili o lenei evolusione i: Bolotov, VV Lectures on the History of the Church, 3, St. Petersburg. 1913, itulau 210 ff.; Gidulyanov, P. Metropolitans i uluai seneturi e tolu o le Kerisiano, M. 1905; Myshtsin, V. Fausiaina o le Ekalesia Kerisiano i uluaʻi senituri e lua, St. Petersburg. 1909; Suvorov, N. Church Law Course, 1, 1889, p. 34 ff.

[18] Va'ai: The Rules of the Holy Orthodox Church with their interpretation, 1, p. 591; 2, itulau. 195 (faamatalaga faaliliu).

[19] O le mea moni, o le tusitusiga o le tulafono e faitauina: "O le Epikopo o Constantinople e tatau ona faamuamua i le mamalu pe a uma le Epikopo o Roma, aua o lenei aai o se Roma fou" ( Rules of the Holy Orthodox Church with their interpretation, 1, p. .386). O upu na sii mai e le tusitala e mai le tusitusiga o le Tulafono 28 o le Fono lona Fa Ekumene (451), lea e faʻamaonia ma faʻaopoopoina le uiga o le Tulafono 3 o le Fono Lona Lua a le Ecumenical Council: Ibid., pp. 633-634 (trans. note) .

[20] I lenei mataupu: Bolotov, V. Cit. op. cit., itulau 223 ff. ma Barsov, T. Peteriaka o Constantinople ma le pule a le tagata i luga o le Ekalesia Rusia, St. Petersburg. 1878.

[21] O tulafono a le Ekalesia Orthodox Paia ma o latou faauigaga, 1, p. 378 (faamatalaga faaliliu).

[22] Ibid., p. 535 (faamatalaga faaliliu).

[23] Mo lenei manatu lelei ma ona punavai, vaai: Kartashev, A. “Судьбы Святий Руси” – In: Православная мысл, Труды Правословного богословского богословского исл, Труды Правословного богословского и 1 1928 ff. Tagai foi i la’u galuega “Судьбы бизантийской теократии ” – Ibid., 140, 5, itulau 1948-130.

Fa'aliliuga o lenei tusitusiga a Fr. Alesana i le: Christianity and Culture, 4, 2009, itulau 52-70 (note trans.).

[24] Cyprian (Kern), archim. Tama Antonin Kapustin (Archimandrite ma le Ulu o le Misiona Faaleagaga a Rusia i Ierusalema), Belgrade 1934, i. 76.

[25] I le talafaasolopito o lenei tauiviga: Golubinskii, E. Otootoga puupuu o talafaasolopito o le Правословних Церквей Болгарской, Ребской и Руменской, M., 1871; Lebedev, AP History of the Greco-Eastern Churches i lalo o pulega a Take, 1-2, Sergiev Posad, 1896; Radožić, N. “St. Savva ma autocephaly Tserkvei Serbskoi i Bolgarskoi” – I: Glasnik Serbskoi Akademii Nauk, 1939, itulau 175-258; Barsov, T. Cit. tutusa

- Faasalalauga -

Sili atu mai le tusitala

- FA'AALIGA FA'AVAE -spot_img
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -spot_img
- Faasalalauga -

Tatau faitau

Tala fou

- Faasalalauga -