O le sailiga a Europa mo vae rane e mafai ona faʻaosoina ai le amphibians i le 'le toe faʻaumatia', lapatai mai suʻesuʻega fou. I le va o le 2010 ma le 2019, na faaulufale mai e atunuu Europa le 40.7 miliona kilokalama o vae - e tutusa ma le lua piliona rane. O le tele o rane na fa'atau mai Initonesia, Albania ma Turkey. Ae o le mana'o tele o Europa i rane o lo'o fa'aumatia ai le faitau aofa'i o tagata moni i na atunu'u, o le lapata'iga lea a se lipoti na fa'asalalauina i le tusi o le Nature Conservation. "Matou te valaau atu i atunuu [e auina atu i fafo] ma a latou malo e ave le matafaioi mo le faʻaauauina o fefaʻatauaiga," na tusia ai e tusitala.
O rane e vavalo mai mafuie
I le 2010, o se suʻesuʻega i rane na faʻaalia ai aafiaga o mafuie i manu. O rane na maua ua o ese ia nofoaga… Faitau atili “E tatau i le EU ona faia vave gaioiga e taulaʻi uma oloa faaulufale mai e ala i se tasi, faʻapipiʻi faʻamaumauga ma aofia ai meaola maʻaleʻale i faʻaopoopoga i le EU Wildlife Trade Regulation.” O fea le atunu'u e tele ai vae o rane e 'aina? O vae rane o se tasi o ipu sili ona lauiloa i meaʻai Farani. E tusa ai ma le talatuu, i le senituri lona 12, na amata ai ona ʻai e monike i le amphibians, lea na taʻua e le lotu o iʻa, ina ia ʻalofia ai le taumafa tatau e aunoa ma ni aano o manu. O loʻo faʻaumatia foi i isi vaega o le lalolagi, e aofia ai Vietnam ma Saina.
I totonu o le EU, Peleseuma o le faʻaulufaleina autu o vae rane (28,430 tone i le va o le 2010 ma le 2019), ae tusa ma le tolu-kuata o nei mea ua toe faʻatau atu i Farani. Farani faaulufale mai 6790 tone mai atunuu e le o ni EU (16.6% o EU faaulufale mai), sosoo ai ma Netherlands (2620 tone; 6.4%), Italia (1790 tone; 4.3%) ma Spain (923.4 tone; 2.2%).
O le a le aafiaga o le fefa'ataua'iga o rane i le si'osi'omaga?
O le umukuka e iai le tau. Ua faasā e pulega a Farani le tulituliloaina o rane faapisinisi i le lotoifale - sei vagana ai se vaitaimi i le 1980s, ina ua matua pa'ū le aofa'i o ia ituaiga.
Ole 80% ole mana'oga a Europa mo rane e sau mai Initonesia. O le rane mutia crustacean (Fejervarya cancrivora), o le rane tele Javan (Limnonectes macrodon) ma le bullfrog Asia i Sasaʻe (Hoplobatrachus rugulosus) e ono afaina i le mafai ona "ova le seleselega", na lapatai mai ai le lipoti.
I Turkey, Pelophylax caralitanus, e taʻua o le Anatolian frog, o loʻo i ai i le "tulaga maualuga o le faʻaumatia". “O le soona faʻaaogaina [o lenei ituaiga] mo le fefaʻatauaʻiga o vae rane i Falani, Italia ma Suiselani ua mafua ai ona vave paʻu, ma o lea ua manatu ai nei ua lamatia le ituaiga," o le lapataiga lea a le lipoti. O le pa'u o lo'o i ai se a'afiaga le'o i fa'alapotopotoga fa'anatura. E tuli e rane iniseti. I nofoaga o loʻo tuli ai amphibians, e tusa ai ma le au suʻesuʻe, o le faʻaaogaina o vailaʻau oona e masani ona faʻateleina.
E faapefea ona tatou puipuia rane mai le soona fai?
I le vaitau o le 1970 ma le 1980, o Initia ma Bangladesh o le sapalai autu o rane i le EU, ae na taofia e latou malo le auina atu i fafo ina ua paʻu le faitau aofaʻi o tagata. Ina ia mautinoa o loʻo tumau pea le fefaʻatauaʻiga, o loʻo valaʻau e le au suʻesuʻe i atunuʻu o loʻo faʻatau atu rane ina ia faʻatonutonu atili le fefaʻatauaʻiga. Na latou valaʻau foʻi i le EU e faʻasalalau atili faʻamatalaga e uiga i fefaʻatauaiga. O nisi o Francophile vegans fa'atauva'a ua latou fa'avaeina vae rane e fai mai le saito ma le soya.
Ata na saunia e Pixabay: