13.7 C
Brussels
Aso Gafua, Aperila 29, 2024
siosiomagaNa'o le manu e leai sona si'usi'u!

Na'o le manu e leai sona si'usi'u!

FA'AALIGA: O faʻamatalaga ma manatu o loʻo toe faia i totonu o tusiga o mea ia o loʻo taʻu mai ai ma o latou lava matafaioi. Lomiga i The European Times e le otometi le faauigaina o le faamaoniga o le manatu, ae o le aia tatau e faailoa ai.

FA'ALI'ILIGA FA'AVAE: O tala uma i totonu o lenei 'upega tafa'ilagi o lo'o lomia i le gagana Peretania. O fa'aliliuga fa'aliliu o lo'o faia e ala i se fa'agasologa otometi e ta'ua o fa'aliliuga neural. Afai e masalosalo, faʻafeiloaʻi i taimi uma le tusiga muamua. Faafetai mo le malamalama.

Gaston de Persigny
Gaston de Persigny
Gaston de Persigny - Tusitala i The European Times tala

E silia ma le 11,000 ituaiga o manulele i le lalolagi ma e na o le tasi e leai ni siʻusiʻu. E te iloa po o ai o ia?

Kiwi

O le igoa Latina o le manulele o le Apteryx, o lona uiga moni "leai se apaau". O le amataga o le upu e mai le Eleni anamua, lea o le mataitusi muamua "a" o lona uiga "leai" ma le isi vaega o le upu o lona uiga "apaau". O le igoa "kiwi" e sau mai le gagana Maori, lea na tupuga mai ai le manulele.

O Kiwi e na'o le pau lea o le ituaiga i le aiga o Lepidoptera i le fa'asologa o Kiwipodidae. E na'o le teritori o Niu Sila e tufatufaina atu. O le ituaiga e aofia ai le aofaʻi o ituaiga e lima, o ia mea uma e lamatia i le faʻaumatia. E ui ina latou taʻua le kiwi o se "manulele e leai ni apaau", e le o le tulaga tonu lea. O apaau o le kiwi e le o toesea atoa, ae ua latou fetuutuunai i se olaga faalelalolagi. O le kiwi o loʻo i ai se fausaga faʻapitoa o ona fulu, o latou lauulu e fesoʻotaʻi ma "matau" ma faʻatusalia se fausaga faigata e mafai ai e le manulele ona lele pe aau, faʻasaoina lona malosi i le tele e mafai ai.

Ua lamatia le Kiwi

E na o le 68,000 manulele kiwi o totoe i le lalolagi. O tausaga ta'itasi e fa'aitiitia ai lo latou numera e tusa ma le 2% i le tausaga. O le mea lea, na talia ai e Niu Sila se fuafuaga e fa'ateleina le aofa'i o lenei ituaiga o lo'o nonofo i lona teritori. O le tausaga e 2017, na talia ai e le malo o Niu Sila le Kiwi Recovery Plan 2017-2027, ma o le sini o le siitia lea o le numera o manulele i le 100,000 i le 15 tausaga. I totonu o le atunuʻu, ua taʻua le manulele o se faʻailoga a le atunuʻu.

E faape'ī foliga o le manulele kiwi?

O le kiwi o le lapo'a o le matuamoa, e mafai ona o'o i le 65 cm le umi, i le maualuga e sili atu i le 45 cm. O latou mamafa e eseese mai le 1 i le 9 kilokalama, ma le mamafa o le manulele e 3 kilokalama. O le kiwi e iai lona tino e pei o se pea ma se ulu laʻitiiti ma lona ua tele. E laiti foi mata o le manulele, e le sili atu i le 8 mm le lautele. E le gata i lea, o le kiwi e sili ona leaga le vaai i manulele uma. O le gutu o le kiwi e patino - e matua umi, manifinifi ma maaleale. I tane, e oʻo atu i le 105 mm, ma fafine - e oʻo atu i le 120 mm. O le kiwi e na o le pau lea o le manulele e le o iai ona pogaiisu i le faavae, ae i le pito o le gutu.

O apaau o le Kiwi e fa'alia ma e tusa ma le 5 cm le umi. I le pito o apaau o loʻo i ai se tamaʻi matiuu ma e natia atoa i lalo o le fulufulu mafiafia. I vae, o le manulele e tolu tamatamaivae i luma ma le tasi e liliu i tua, e pei o isi ituaiga. E muta tamatamailima i matiu maai. O le kiwi e saoasaoa tele, e sili atu le saoasaoa nai lo le tagata.

Ata: Smithsonian's National Zoo and Conservation Biology Institute, Washington, DC

- Faasalalauga -

Sili atu mai le tusitala

- FA'AALIGA FA'AVAE -spot_img
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -spot_img
- Faasalalauga -

Tatau faitau

Tala fou

- Faasalalauga -