"O loʻo molimauina e ona tagata faʻamataʻu i aso uma i lo latou ola - aʻo vaʻavaʻai le lalolagi", na lapataia ai e le Faʻatonu Fesoasoani Faʻafuaseʻi Martin Griffiths i se faʻamatalaga, ma faʻaopoopo mai o le "faamoemoe e leʻi sili atu ona faigata" i le lotolotoi o tulaga leaga.
“Ua tuua le nuu fesoasoani i le misiona le mafai o le lagolagoina o le sili atu i le lua miliona tagata, e tusa lava pe faʻaumatia ma faʻateʻaina ana lava tagata faigaluega, a o faaauau pea le motusia o fesootaiga, ona ua faaleagaina auala ma ua fanaina taavale, ma ona ua toetoe lava a leai ni oloa tau pisinisi e ola ai.”
'Ua lata mai le oge'
Tolu masina talu mai le osofaʻiga mataʻutia 7 Oketopa, ua avea Kasa ma nofoaga o le oti ma le faʻanoanoa, na ia fai mai ai, ma se faʻalavelave faʻalesoifua maloloina lautele o loʻo faʻaalia i luma o tatou mata.
“O fa’ama’i fa’ama’i o lo’o sosolo i totonu o fale o lo’o tumutumu ai tagata a’o masa’a atu alavai. E tusa ma le 180 fafine Palesitina o loʻo fananau i aso uma i le lotolotoi o lenei vevesi. O loʻo feagai tagata ma tulaga maualuga o le le saogalemu o meaʻai na faʻamauina. Ua lata mai le oge”, o lana tala lea.
Ae o osofaʻiga roketi a le au fitafita o loʻo timu pea i luga o Isaraelu, ae sili atu i le 120 tagata o loʻo taofia pea i Kasa, na ia faaopoopo mai ai.
Faatasi ai ma feeseeseaiga i totonu o le Faletupe i Sisifo i le taimi o le vevela, ma "le vaʻaiga o le faʻalavelave faʻaitulagi o le taua", na fai mai Mr. Griffiths e tatau ona muta le taua, "e le gata mo tagata o Kasa ma ona tuaoi taufaamatau, ae mo tupulaga a sau o ē o le a lē faagaloina lava nei aso e 90 o seoli ma osofaʻiga i mataupu silisili o tagata.. "
Na ia faaiuina i se valaau mo le lalolagi lautele e faaaoga aafiaga uma e mafai e faamuta ai le taua, faafetaiaia manaoga taua o tagata lautele, ma faamautu le faasaolotoina o tagata uma na taofia.
O faʻamaʻi pipisi o le COVID e vave faʻateleina ma le lipotia, lapatai mai WHO
Na faamaonia e le UN Health Agency WHO i le Aso Faraile lena koronavirus numera o loʻo faʻateleina i le lalolagi atoa ma e tatau ona tatou "faʻamoemoe e sili atu mataupu" i masina o le taumalulu a sau i le itu i matu o le lalolagi.
pito fou faʻamatalaga mai le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi e aofia ai le fa vaiaso i le 17 Tesema na faailoa mai ai a 52 pasene le faateleina o faʻamaʻi pipisi faatusatusa i le 28-aso talu ai.
E tusa lea ma le 850,000 fou COVID-19 mataupu na lipotia, ae o le fuainumera moni e foliga mai e sili atu le maualuga, e tusa ai ma WHO le fofoga fetalai o Christian Lindmeier:
"E te iloa o le lalolagi atoa ma ua e vaʻai i ai i le tele o ou lava atunuʻu, ua paʻu le lipoti, ua paʻu nofoaga e mataʻituina ai, ua paʻu i lalo nofoaga o tui, ua faʻamavaeina pe tapunia", o lana tala lea. tusitala i Sineva.
"O lenei, ioe, e tau atu i se ata le atoatoa ma e tatau ona tatou faʻamoemoe e sili atu mataupu nai lo le matou lipotia aloaia. "
O le tele o faʻamaʻi pipisi na mafua mai i se faʻamaʻi fou o le COVID e taʻua o le JN.1 lea o loʻo vaʻaia nei e le ofisa o le soifua maloloina a le UN o se "eseesega o tului". JN.1 na lipotia muamua na maua i le Iunaite Setete ao lei salalau atu i le tele o atunuu.
Na tupu mai i le Omicron variant lea na fesoʻotaʻi ma le maualuga o faʻamaʻi COVID i le 2022.
Ua toe fa'apopoleina le si'itia o tau o mea'ai: FAO
Le UN Food and Agriculture Organization (FAO) lipotia i le Aso Faraile e faapea o le Food Price Index na faaiuina le tausaga i luga atu o le 10 pasene i lalo o lona tulaga o Tesema 2022, ma atili faaitiitia ai popolega i tau o taumafa i le lalolagi atoa.
O le aofaʻi o masina mo se ato o fefaʻatauaʻiga oloa na faʻaititia foi i le 1.5 pasene mo Tesema, i le averesi 118.5 points, faʻatusatusa i le masina talu ai.
O le pa'ū sili ona mata'utia na maua mai i fa'atauga suka fa'avaomalo, e tusa ma le 16.6 pasene i lalo mo Tesema i le masina talu ai.
Mo le 2023, o le index e 13.7 pasene maualalo i le aotelega nai lo le averesi tau mo le 2022, faʻatasi ai ma le tau o suka faʻavaomalo maualuga maualuga i luga o le tausaga.
Fai mai le FAO o le pa'u o le suka na mafua ona o le malosi o le gaosiga i Pasila faatasi ai ma le faʻaitiitia o le faʻaaogaina o suka mo le gaosiga o le ethanol i Initia.
O le tau o le cereal index na siitia i le 1.5 pasene ia Tesema, faatasi ai ma saito, saito, araisa ma palani na siitia uma ona o le faatapulaaina o uta na oo i tagata faatau atu i fafo. Tau o cereal mo le tausaga ae ua sili atu nai lo le 15 pasene i lalo ole 2022 averesi.