I se laasaga taua i le ausiaina o le tulaga le mautonu i le 2050, ua viia e le Komisi Europa le maliega le tumau i luga o le ta'iala fa'amaonia muamua a le EU mo le aveeseina o carbon. O lenei fa'ai'uga mata'ina, na ausia i le va o le Palemene Europa ma le Fono, ua fa'ailoa mai ai se fa'avae ofo fua e fa'atatau i le fa'amaoniaina o mea e sili ona lelei e aveese ai kaponi, e aofia uma ai tekinolosi fou ma faiga fa'ato'aga carbon.
O le fa'avae fou o lo'o sauni e faia se sao taua i le EU fa'atauva'a tau, si'osi'omaga, ma sini e leai se filogia, fa'amautinoaina le manino ma le fa'atuatuaina i fuafuaga fa'ate'aina kaponi a'o tatala fa'atasi auala fou mo pisinisi ma mea fou. "O a tatou taumafaiga e faʻaitiitia le kasa oona o le a faʻateleina le faʻalagolago i tekinolosi ma mea fou i le lumanaʻi, ma i le faʻaogaina lelei o kaponi masani," o le tala lea a Maroš Šefčovič, Pule Pule mo le European Green Deal, faʻamaonia le taua o le atinaʻeina. fa'amaoniaga malosi mo tekinolosi e aveese ai le carbon ma faiga fa'ato'aga.
I lalo o le maliega le tumau, o tulafono faʻamaonia o le a aofia ai le tele o gaioiga, e aofia ai taumafaiga faʻatoʻaga carbon e pei o le toe faʻaleleia o le vaomatua, faʻasaoina o eleele, ma faiga faʻatoʻaga fou, faʻapea foʻi ma faiga faʻapitoa e aveese ai le carbon e pei o le bioenergy ma le puʻeina ma le teuina. E le gata i lea, o le auivi o le a faʻamaonia le kaponi o loʻo fusifusia i oloa tumau ma meafaitino, faʻalauiloaina le faʻaogaina o mea faufale gafataulimaina ma faiga masani.
O se itu taua o le tulafono faatonutonu ua malilie i ai o lona faamamafa lea i le faamautinoaina o le aveesea o kaponi e sa'o le fuaina, teuina mo le itiiti ifo i le 35 tausaga, ma fesoasoani i sini lautele o le gafataulimaina, e aofia ai le faaleleia o meaola eseese. O le a fa'atuina se resitara a le EU e fa'atupuina le manino e uiga i le fa'amaonia o le aveesea o kaponi, ma fa'amoemoe e fa'atinoina i totonu o le fa tausaga.
O le Komesina o le Climate Action, Wopke Hoekstra, na ia faamamafaina le gafatia o le auivi e tatala ai avanoa tau tamaoaiga i vaega eseese, ma fai mai, "O le aveesea o kabone ma le faʻatoʻaga o le carbon o le a avea ma se vaega taua o a tatou taumafaiga e oʻo atu i le tulaga le mautonu i le 2050." Na ia faamamafaina le matafaioi a le auivi i le faʻaleleia o se lumanaʻi gafataulimaina lea e faʻafetaui ai e le faʻafouina le siosiomaga.
O le tulafono faatonutonu e faʻamoemoe foi e faʻaosofia le lagolago tau tupe mo tekinolosi aveese carbon e ala i faʻataʻitaʻiga faʻatupe fou ma lagolago a le malo, faʻamaonia le faʻatauga ma le siosiomaga faʻamaonia o le aveesea o le carbon. O lenei fuafuaga e ogatusa ma le EU lautele o le tau ma sini faʻaauau, e aofia ai le European Green Deal ma le European Climate Law, lea e faʻatonuina ai le EU e ausia se paleni i le va o kasa vevela ma le aveeseina i le 2050.
Faatasi ai ma le Palemene ma le Fono a Europa ua sauni e faʻamaonia aloaia le maliliega, ua faia e le EU se laʻasaga taua i le faʻatinoina o se taʻiala atoatoa mo le gafataulimaina o le carbon cycles ma le le mautonu o le tau. O lenei auivi e le gata e lagolagoina le EU mo taimi umi o le tau, ae ua saunia ai foi le auala mo se siosiomaga tau pisinisi gafataulimaina ma fou e tuuto atu i le aveeseina o le kaponi maualuga.