19.7 C
Brussels
Aso Gafua, Aperila 29, 2024
siosiomagaUa malepe fa'amaumauga - lipoti fou a le lalolagi ua fa'amaonia ai le 2023 sili ona vevela i le taimi nei

Ua malepe fa'amaumauga - lipoti fou a le lalolagi ua fa'amaonia ai le 2023 sili ona vevela i le taimi nei

FA'AALIGA: O faʻamatalaga ma manatu o loʻo toe faia i totonu o tusiga o mea ia o loʻo taʻu mai ai ma o latou lava matafaioi. Lomiga i The European Times e le otometi le faauigaina o le faamaoniga o le manatu, ae o le aia tatau e faailoa ai.

FA'ALI'ILIGA FA'AVAE: O tala uma i totonu o lenei 'upega tafa'ilagi o lo'o lomia i le gagana Peretania. O fa'aliliuga fa'aliliu o lo'o faia e ala i se fa'agasologa otometi e ta'ua o fa'aliliuga neural. Afai e masalosalo, faʻafeiloaʻi i taimi uma le tusiga muamua. Faafetai mo le malamalama.

Malo Aufaatasi Tala Fou
Malo Aufaatasi Tala Fouhttps://www.un.org
Tala Fou a Malo Aufaatasi - Tala na fatuina e le Au'aunaga Tala Fou a Malo Aufaatasi.

O se lipoti fou a le lalolagi na lomia i le Aso Lua e le World Meteorological Organization (WMO), o se lala sooupu a le UN, ua faaalia ai ua toe malepe faamaumauga mo le maualuga o le kasa oona, vevela i luga o le fogaeleele, vevela o le sami ma le acidification, siitia o le suasami, ufiufi aisa ma le solomuli o le aisa. .

O galu vevela, lologa, lamala, afi o le vao ma le televave o afa o le teropika na mafua ai le pagatia ma le vevesi, ma suia ai le olaga i aso uma mo le faitau miliona ma afaina ai le tele o piliona o tala i tupe gau, e tusa ai ma le WMO Tulaga o le Global Climate 2023 lipoti.

"O lo'o taalili solo i fa'ailoga tetele uma… O nisi talafaamaumau e le na o le togiina o siata, ae o le siata foi e lepetia. Ma ua televave suiga,” o le tala lea a UN Failautusi Aoao António Guterres i se savali vitio mo le faʻalauiloaina.

Lanu mumu

Faʻavae i luga o faʻamaumauga mai le tele o lala sooupu, o le suʻesuʻega na faʻamaonia ai o le 2023 o le tausaga sili ona mafanafana i faʻamaumauga, faʻatasi ai ma le maualuga o le vevela o le lalolagi i le 1.45 ° C i luga aʻe o le laina muamua o pisinisi. Na faapaleina le vaitaimi sili ona mafanafana o le sefulu tausaga i faamaumauga.

Dr Celeste Saulo (ogatotonu), Failautusi Aoao o le World Meteorological Organization (WMO) i le faalauiloaina o le lipoti a le State of the Global Climate 2023.
UN News/Anton Uspensky – Dr Celeste Saulo (ogatotonu), Failautusi Aoao o le World Meteorological Organization (WMO) i le faalauiloaina o le State of the Global Climate 2023 lipoti

“O le poto faasaienisi e uiga i suiga o le tau sa i ai mo le silia ma le limasefulu tausaga, ae o lea sa matou misia se augatupulaga atoa o avanoa,” o le saunoaga lea a le Failautusi Aoao a le WMO o Celeste Saulo i le tuuina atu o le lipoti i le au faasalalau i Sineva. Na ia unaʻia le tali atu i suiga o le tau ina ia pulea e le "manuia o tupulaga i le lumanaʻi, ae le o le manuia o le tamaoaiga mo taimi pupuu".  

“I le avea ai ma Failautusi Aoao o le Faalapotopotoga o le Vaaitau a le Lalolagi, ua ou faaleoina nei le mataala mumu e uiga i le tulaga o le tau o le lalolagi,” o lana faamamafa lea. 

Ua vevesi le lalolagi 

Ae ui i lea, o suiga o le tau e sili atu nai lo le vevela o le ea, o loʻo faʻamatalaina e le au atamamai o le WMO. O le mafanafana o le sami e le masani ai ma le maualuga o le suasami, le solomuli o le aisa ma le gau o le aisa i Antarctica, o se vaega foi o le ata leaga. 

I le averesi o le aso i le 2023, toetoe lava o le tasi vaetolu o luga o le sami na maua e se galu vevela o le gataifale, afaina ai le taua o meaola faanatura ma meaʻai, na maua ai le lipoti. 

O le aisa na matauina na mafatia i le tele o le gau o le aisa i luga o faamaumauga - talu mai le 1950 - faʻatasi ai ma le liusua tele i sisifo uma o Amerika i Matu ma Europa, e tusa ai ma faʻamatalaga muamua. 

O pusa aisa Alpine na feagai ma se vaitau sili ona liusuavai, mo se faʻataʻitaʻiga, ma i latou i totonu Suiselani na leiloa pe tusa ma le 10 pasene o le latou voluma totoe i le lua tausaga talu ai. 

O le gau o le aisa i Antarctica na sili atu ona maualalo i faamaumauga - i le tasi miliona sikuea kilomita i lalo ifo o le tausaga talu ai - e tutusa ma le tele o Farani ma Siamani tuufaatasi.

Sa mata'ituina le maualuga o kasa kasa e tolu - carbon dioxide, methane, ma nitrous oxide - na o'o i tulaga fa'amaumau i le 2022 ma fa'aauau le si'itia i le 2023, o fa'amatalaga amata. 

A'afiaga o le lalolagi

E tusa ai ma le lipoti, o le tau ma le ogaoga o le tau o le mafuaʻaga ia poʻo ni faʻalavelave matuia lea i le 2023 na faʻatupuina ai le feʻaveaʻi, le saogalemu o meaʻai, leiloa o meaola eseese, faʻafitauli tau soifua maloloina ma isi mea.

O le lipoti, mo se faʻataʻitaʻiga, o loʻo taʻua ai fuainumera o le numera o tagata o loʻo matua le saogalemu i meaʻai i le lalolagi atoa ua sili atu i le faaluaina, mai le 149 miliona i luma o le Covid-19 i le 333 miliona i le 2023 i le 78 atunuu mata'ituina e le Polokalame Tau Taumafa a le Lalolagi (WFP).

“O le faaletonu o le tau e o le lu'i fa'ailoa o loo feagai ma tagata. O loʻo fesoʻotaʻi vavalalata ma le faʻalavelave le tutusa - e pei ona molimauina i le faʻatupulaia o le le saogalemu o meaʻai ma le faitau aofaʻi o le faitau aofaʻi, ma le leiloa o meaola eseese," o le tala lea a Ms. Saulo.

O se pupula o le faamoemoe

O le lipoti a le WMO e le gata ina faʻatupuina ai le faʻalavelave ae o loʻo ofoina mai ai foi mafuaaga mo le faʻamoemoe. I le 2023, na fa'aopoopoina le malosi fa'afouina i le toeitiiti 50 pasene, atoa ai le 510 gigawatts (GW) - o le maualuga maualuga na matauina i le luasefulu tausaga. 

O le si'itia o malosiaga fa'afouina, e fa'aosoina e le la, matagi, ma le ta'amilosaga o le vai, ua fa'atūina ai e avea ma ta'ita'i malosi i gaioiga o le tau mo le ausiaina o sini fa'ama'i.

E taua tele le fa'aitiitia o a'afiaga o fa'alavelave fa'afuase'i. O le Lapataiga mo Tagata Uma O le fuafuaga e fa'amoemoe e fa'amautinoa le puipuiga lautele e ala i faiga lapata'i vave i le 2027. 

Talu mai le vaetamaina o le Polokalama Sendai mo le Faʻaitiitiga o Faʻafitauli Faʻafuaseʻi, o loʻo i ai se faʻaopoopoga i le atinaʻeina ma le faʻatinoina o taʻiala faʻaitiitiga faʻalavelave faʻalavelave faʻapitonuʻu.

Mai le 2021 i le 2022, o tupe faʻatatau i le tau o le lalolagi e toetoe a faaluaina faʻatusatusa i le 2019-2020 tulaga, e latalata ile $1.3 miliona

Ae ui i lea, e na'o le tasi le pasene o le GDP o le lalolagi, o loʻo faʻamamafaina ai se vaeluaga tau tupe. Ina ia ausia sini o le 1.5°C ala, e tatau ona siitia tupe teufaafaigaluega faaletausaga tau tupe sili atu nai lo le ono, e oo atu i le toeitiiti $9 trillion i le 2030, faatasi ai ma le $10 trillion faaopoopo manaomia i le 2050.

Tau o le leai o se gaioiga

O le tau o le leai o se gaioiga e faʻateteleina, o le lipoti lea e lapatai mai ai. I le va o le 2025 ma le 2100, e e mafai ona oo atu i le $1,266 miliona, e fai ma sui o le eseesega o gau i le va o pisinisi-pei ona masani ai ma le 1.5° C auala. I le maitauina o lenei fuainumera e foliga mai o se faʻatauvaʻa taua, o loʻo manaʻomia e le au atamamai o le tau a le UN mo se gaioiga vave o le tau. 

O le lipoti ua faalauiloa a o lumanai le fonotaga a Copenhagen Climate Ministerial meeting, lea o le a potopoto ai taitai o le tau ma faifeau mai le salafa o le lalolagi mo le taimi muamua talu mai lena taimi. COP28 i Dubai e unai ai le faatelevaveina o gaioiga o le tau, e aofia ai le tuʻuina atu o se maliliega faʻapitoa i le faʻatupeina i le COP29 i Baku mulimuli ane i lenei tausaga - e faʻatino fuafuaga a le atunuʻu.

- Faasalalauga -

Sili atu mai le tusitala

- FA'AALIGA FA'AVAE -spot_img
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -spot_img
- Faasalalauga -

Tatau faitau

Tala fou

- Faasalalauga -