Ua lipotia mai e kegi le pulea e oo atu i le 90 pasene o Port-au-Prince, ua laga ai atugaluga e faapea o loo faaaogaina le fiaai e fai ma auupega e faamalosia ai le faitau aofai o tagata i le lotoifale ma taofiofi ai le pule i vaega faaauupegaina tauva.
Latou te pulea auala autu i faatoaga i le itu i matu ma saute ma ua faʻalavelaveina le tuʻuina atu o oloa, e aofia ai meaʻai.
Le mea lea i totonu o se atunu'u e to'atele le faitau aofa'i o faifa'ato'aga i nu'u i tua lea e talitonu nisi e mafai ona ola lava i mea'ai.
O le a la le mea ua tupu?
O mea nei e lima e tatau ona e iloa e uiga i le tulaga saogalemu o meaʻai i le taimi nei i Haiti:
Po'o fa'atupula'ia tulaga fia'ai?
E tusa ma le 11 miliona tagata i Haiti ma e tusa ai ma le lata mai Iloiloga lagolago a UN o le saogalemu o taumafa i totonu o le atunuʻu e tusa ma le 4.97 miliona, toetoe o le afa o le faitau aofaʻi, e manaʻomia se ituaiga o fesoasoani meaʻai.
E tusa ma le 1.64 miliona tagata o loʻo feagai ma faʻalavelave faʻafuaseʻi o le le saogalemu o meaʻai.
O tamaiti e sili ona aʻafia, faʻatasi ai ma se faʻalavelave mataʻutia 19 pasene faʻaopoopoga i le numera faʻatatau e pagatia i le ogaoga o le le paleni o meaai i le 2024.
I se faʻamatalaga sili atu ona lelei, o le 19,000 tagata na faʻamauina ia Fepuari 2023 o loʻo feagai ma tulaga matelaina i se tasi pitonuʻu vaivai o Port-au-Prince ua ave i le lisi taua.
Aisea e fia aai ai tagata?
UN Children's Fund (UNICEF) Faatonu Sili Catherine Russell fai o le taimi nei "faʻafitauli o le le paleni o meaʻai ua faia atoa e tagata".
O mafuaʻaga autu o le le saogalemu o meaʻai o loʻo i ai nei o le faʻateleina o sauaga faʻalavelave, siʻitia o tau ma le maualalo o faʻatoʻaga faʻatoʻaga faʻapea ai ma vevesi faʻapolokiki, faʻalavelave faʻale-aganuʻu, mativa pipili ma faʻalavelave faʻalenatura.
E tusa ma le 362,000 tagata ua faimalaga nei i totonu o Haiti ma ua faigata ona fafagaina i latou lava. E tusa ma le 17,000 tagata ua sosola ese mai Port-au-Prince mo ni vaega saogalemu o le atunuu, ma tuua ai o latou olaga ma atili faaitiitia ai lo latou gafatia e faatau meaai ona o loo faaauau pea ona siitia tau.
Fai mai le UN Fono Puipuia-faatonuina Vaega o Tomai Faapitoa i Haiti, o kegi ua “faafefe tuusao ma le le tuusao le saogalemu o taumafa a le atunuu”.
O le faʻateleina o sauaga ua iʻu ai i faʻalavelave tau tamaoaiga, faʻateleina tau ma faʻateleina ai le mativa. O kegi ua faʻalavelaveina sapalai o meaʻai e ala i nisi taimi, tapunia le tamaoaiga e ala i le faʻamataʻu o tagata ma faʻatupulaʻia poloka auala, e lauiloa i le lotoifale o pei lok, e avea o se togafiti ma'oti ma aoga e taofia ai gaioiga uma tau tamaoaiga.
Ua latou polokaina foi auala autu o felauaiga ma totogi lafoga faʻamalosi, le aloaia i luga o taʻavale o loʻo taumafai e ui atu i le va o le laumua ma nofoaga faʻatoʻaga.
I se tasi tulaga, o se taʻitaʻi o kegi i Artibonite, o le nofoaga autu o le totoina o araisa a le atunuu ma o se mea fou o loʻo taulaʻi atu i gaioiga a kegi, na tuʻuina atu le tele o faʻamataʻu i luga o ala o fesoʻotaʻiga lautele, lapatai mai o soʻo se faifaʻatoʻaga e toe foʻi i o latou fanua o le a fasiotia. Le Polokalama Taumafa a le Lalolagi (WFP) na lipotia mai i le 2022 sa i ai se faʻaititia iloga o fanua faʻatoʻaga i Artibonite.
I le taimi nei, o le UN's Food and Agriculture Organization (FAO) fai mai i le 2023, gaosiga o faʻatoʻaga na pa'u i lalo e tusa ma le 39 pasene mo saga, 34 pasene mo araisa ma le 22 pasene mo sorghum pe a faatusatusa i le lima tausaga averesi.
Na faʻapefea ona tatou oʻo mai i lenei tulaga?
E ui o le faʻafitauli o le fiaaai o loʻo i ai nei i Haiti ua faʻateleina ona o le pulea e kegi i luga o le tamaoaiga ma le olaga i aso uma i Haiti, e maua aʻa i le tele o tausaga o le le atinaʻe faʻapea foʻi ma faʻalavelave faʻapolokiki ma tamaoaiga.
O le faaleagaina o vaomatua ona o le mativa ma mala faalenatura e pei o lologa, lamala ma mafui'e, ua fesoasoani foi i le le maua o meaai.
O faiga fa'avae mo fefa'ataua'iga na fa'alauiloa i le 1980 na matua fa'aitiitia ai lafoga o oloa fa'ato'aga, e aofia ai araisa, saga ma fa'i, ma fa'aitiitia ai le fa'atauva ma le gafatia o mea'ai gaosia i totonu o le atunu'u.
O le a le mea o fai e le UN?
O loʻo faʻaauau pea le tali alofa a le UN i Haiti i le faʻamaopoopoina ma pulega a le atunuʻu, e ui lava i le vevesi ma le le mautonu o tulaga i luga o le eleele, aemaise lava i Port-au-Prince.
O se tasi o galuega taua e fa'atatau i mea'ai, o le tufaina atu lea o taumafa vevela i tagata o lo'o nonofo ai, o mea'ai ma tinoitupe mo i latou o lo'o mana'omia ma mea'ai mo fanau aoga. Ia Mati, WFP fai mai ua ova atu i le 460,000 tagata i totonu o le laumua ma le atunuu atoa e ala i nei polokalame. UNICEF ua saunia foi fesoasoani, e aofia ai meaai a le aoga.
FAO ua leva ona galulue fa'atasi ma faifa'ato'aga ma o lo'o tu'uina atu fesoasoani taua mo vaitau o lo'o lumana'i e totō ai, e aofia ai tupe fa'asoa, fatu o fualaau faisua ma mea faigaluega e lagolago ai le tausiga o fa'ato'aga.
O loʻo faʻaauauina foʻi e le lala sooupu a le UN le lagolagoina o faiga faʻavae faʻatoʻaga a le atunuʻu a Haiti ma le faʻatinoina o polokalame atinaʻe.
Ae faapefea le taimi umi?
Mulimuli ane, o le faʻamoemoe e pei o soʻo se atunuʻu e le o atinaʻe i faʻalavelave faʻafuaseʻi o le sailia lea o le auala mo le lumanaʻi atinaʻe gafataulimaina lea o le a aofia ai le fausiaina o faiga tau taumafa. O se tulaga lavelave i totonu o se atunuu e faalagolago tele i fesoasoaniga alofa na saunia e UN ma isi faalapotopotoga.
O le sini o le faʻaitiitia o le faʻalagolago i meaʻai mai fafo ma fesoʻotaʻi tali agaalofa ma gaioiga umi i le saogalemu o meaʻai.
O lea, mo se faʻataʻitaʻiga, WFPO le polokalame fafaga a le aoga a le aiga, lea e saunia ai meaai o le aoauli mo tamaiti aoga, ua naunau e faatau uma ana mea i totonu o le atunuu nai lo le faaulufaleina mai, o se taumafaiga e lagolago ma uunaia ai le aufaifaatoaga e toto ma faatau atu fua o faatoaga e faaleleia atili ai o latou soifuaga ma iu ai i lea. siitia le tamaoaiga o le atunuu.
Le Faʻalapotopotoga Faʻavaomalo o Leipa (ILO) ua galulue faatasi ma le aufaifaatoaga i le itu i saute sisifo o le atunuu i le totoina o le ulu e sili ona aoga. E tusa ma le 15 tone falaoamata ua mae'a ili, o nisi o lo'o sapalai atu polokalame a le WFP.
ILO ua lagolagoina foi le au faifaatoaga koko na latou auina atu i fafo le 25 tone o oloa taua i le 2023.
O fuafuaga uma e lua o le a faʻateleina ai tupe maua a faifaatoaga ma faʻaleleia a latou meaʻai ma e tusa ai ma le taʻitaʻi o le ILO o le atunuʻu, Fabrice Leclercq, o le a fesoasoani "e taofia le malaga i nuu i tua".
Ae ui i lea, o le toʻatele e ioe, a aunoa ma se filemu ma se sosaiete mautu, saogalemu, e itiiti se avanoa e mafai ai e Haiti ona faʻaitiitia lona faʻalagolago i fesoasoani mai fafo aʻo faʻamautinoa e lava meaʻai a tagata Haiti.