Saunia e Martin Hoegger
Accra, Ghana, Aperila 19, 2024. O le autu autu o le Global Christian Forum (GCF) lona fa e aumaia mai le Evagelia a Ioane: “Ina ia iloa e le lalolagi” (Ioane 17:21). I le tele o auala, na loloto ai le loloto o le suʻesuʻeina e le faapotopotoga i lenei mau sili, lea na tatalo ai Iesu mo le autasi o ona soo e ala i le auina atu o i latou i le lalolagi.
O lenei fono sa i ai se manatu lelei. I le aso muamua, na matou faamautinoa atu ai e na o Keriso lava na te tuufaatasia i tatou. O le lona lua, faatasi ai ma le asiasiga i le olo o Cape Coast lea na ui atu ai le faitau miliona o pologa, na matou taʻutaʻu atu ai lo matou le faamaoni i le finagalo o le Atua. I le aso lona tolu, na matou iloa ai lo matou manaomia ona faamagaloina ma faamaloloina a o lei auina atu i matou. O le auina atu o le autu o le aso lona fa.
O le alofa o le sima lea o le ekumeni
E le o se mea na tupu fua na filifilia ai le Ioane 17 e fai ma tusitusiga autu. O le mea moni, “afai o le Tusi Paia o se malumalu, o le Ioane 17 o le “paia e sili ona paia”: o se faaaliga o se talanoaga māfana i le va o le Tamā ma le Alo ua liutino tagata,” ua faapea mai ai Ganoun Diop, o le Ekalesia Aso Fitu i Senegal. O se mea lilo tele: Na alofa Iesu ia i tatou ina ia toe fanauina i tatou i se olaga fou. O le GCF o se meafaigaluega e faʻaaogaina e le Atua e aumai ai Lona alofa. Ma o le alofa o le sima lea o le ekumeni!
mo Catherine Shirk Lukas, polofesa i le Iunivesite Katoliko i Pale, o le gaoioiga ekumene o se gaoioiga o le alofa aua na tatalo Iesu mo le alofa faalelagi ina ia salalau atu i le lalolagi atoa (Ioane 3.16). "Ina ia iloa e le lalolagi": o lenei folafolaga e muamua ma sili mo i latou ua afaina i sauaga ma sauaga. “E tatau ona tatou faalogo ia i latou, vaai ia i latou ma lagolagoina i latou, ia lotomaualalo ma salamo ia tatou mea sese.”
Le Ghana Gertrude Fefoame o loʻo aʻafia i le fesoʻotaʻiga mo tagata le atoatoa o le Fono a Ekalesia a le Lalolagi. O ia lava e tauaso ma molimau mai o loʻo i ai pea le tele o pa puipui e faʻafeiloaʻi ai i latou i totonu o le alalafaga: “O le faamagaloga ma le faamalologa na tuuina mai e Keriso o le saolotoga lea. E fa'asa'oloto mai fa'ailoga tagata uma ma e aofia ai tagata e iai mana'oga fa'apitoa.”
Mo Coptic Orthodox Archbishop Angaelos, O le valaau a Iesu ia autasi o se luʻi lea e manaʻomia ai le onosai ma le agalelei. “E tatau ona tatou galulue o se tino faatasi ma Keriso i lo tatou ulu. O lona uiga o le iloiloina o isi vaega o lenei tino i a tatou filifiliga.” O le tatalo a Iesu i le Ioane 17 ua valaauina ai o ia e ola i le upu moni na afio mai le Alo o le Atua ina ia tatou maua le ola atoatoa. O i tatou o auauna o lana faaleleiga ina ia vaai mai le lalolagi ia te Ia ae le o i tatou.
Le auala aoga a le Fono
O le mea e fiafia ai Victor Lee, o se Penetekoso mai Meleisia, o le auala lea e faasoa atu ai ala o le faatuatua i le Fono. E mafai ai e Penetekoso ona faailoa atu Iesu e ala i le galulue faatasi ma isi Ekalesia, e ala i le mana o le Agaga.
Theologian Richard Howell, mai Initia, ua ia iloa o nei fetufaaiga na suia ai lona olaga. “Ina ua uma ona faamaloloina faavavega lo’u tina ina ua 12 o’u tausaga, ona avea ai lea o a’u ma se Penetekoso. Sa ou manatu na o Penetekoso na faaolaina. I le faalogo atu i Kerisiano mai isi ekalesia o faasoa mai lo latou faatuatuaga i le Fono, na ou ole atu ai i le Atua e faamagalo loʻu valea. Na ou mauaina uso ma tuafafine ma ua ou misia le 2000 tausaga o le tofi faa-Kerisiano. O se liua fou.”
E faapena foi, na maua e se taitai o se Ekalesia tutoatasi Aferika le tamaoaiga o le faalogologo i tala o le faatuatua. “Na ou iloaina e tutusa lo tatou faatuatua ia Keriso. Afai tatou te amata faalogo le tasi i le isi, o le a tatou alofa le tasi i le isi ma faatoilaloina lo tatou teteaga.”
O metotia a le Forum e tu'ufa'atasia ai fo'i fa'aaliga ma taimi o fa'atalanoaga i le va o le to'aono ma le to'avalu tagata i le laulau. O lenei "knitting" e aoga tele mo le iloa lelei o oe lava ile tulaga patino. O lea, na valaaulia ai i tatou e talanoaina fesili nei e tolu: “O le ā le mea tou te mananaʻo ia iloa e le lalolagi? Na faapefea ona e iloa Keriso? E faapefea ona e faailoa atu Keriso? » Ma, i le faaiuga o le fonotaga, o le isi fesili lenei: “O a ni musumusuga ua e mauaina i nei aso ma e te manao e tuu atu i lou fale”
O se Auala i Emau
O le tala i le au soo e toalua o loo savavali agai i Emau, o le fatu lea o loo sailia e le Global Christian Forum. Mo le Akiepikopo Flávio Pace, failautusi o le dicastery mo le faalauiloaina o le lotogatasi Kerisiano, o loo faatusa i le Ekalesia o loo agai atu, faatasi ai ma Keriso. O ia lea e tatau ona tuu i le ogatotonu, ma o ia e tatau ona tatou tatalaina le Tusi Paia. I le toe manatunatu i le sinoti talu ai nei a le Ekalesia Katoliko, na ia faamautu mai ai e le mafai ona i ai se sinoti moni e aunoa ma le itu ekumene. O le mataala tatalo i le Vatican "Faatasi" na maua ai se faʻailoga malosi i lenei itu.
I taimi e lua, na valaaulia ai le ʻauusufono i se “Emmaus Way” e faamasani ai i se tagata tatou te leʻi masani ai. A o a'u, sa ma savali ma Sharaz Alam, o se faifeau talavou, failautusi aoao o le Ekalesia Peresipeteriana a Pakisitana, i le paka e sosoo ma le nofoaga autu o konafesi, ona sosoo ai lea ma le paolo o laau tetele faataamilo i se vaiinu fou. Sa matou faasoa atu le uiga o le tala o Emau. Sa ia talanoa mai foi ia te au e uiga i lana galuega faaevagelia ma le 300 tupulaga talavou i lana aulotu ma lana poloketi faafomai i luitau o loo tuuina mai e Isalama i le Ekalesia i lona atunuu.
O le tala ia Emau o loo i le fatu foi o Focolare faaleagaga, lea e faamamafaina ai le taua o le iloaina o le faatasi mai o Keriso ia i tatou. Ua tuuina atu e Enno Dijkema, sui-faatonu o le Nofoaga Autu mo le Lotogatasi o lenei lotu Katoliko tele, e tatala mo tagata o isi Ekalesia. O le mea moni, o lona sini o le saosaolaumea lea i le faataunuuina o le “feagaiga ia Iesu” i le Ioane 17. O le Evagelia o loo faavae ai, aemaise lava le poloaiga fou o le alofa tausaafia na tuuina mai e Keriso.
Mulimuli ane, o le tafailagi o le 2033 e pei o se auala i Emau agai i le iupeli o le 2000 tausaga o le toetu o Iesu. O Suiselani Olivier Fleury, peresitene o le JC2033 initiative, o loo saunoa ma le naunautai i le avanoa matagofie e molimau atu ai i le lotogatasi o loo faatusaina i lenei Iupeli… “ina ia iloa ai e le lalolagi” ua toetu Iesu-Keriso!