Ruska banka Zenit vjeruje da je u opasnosti od mogućih gubitaka povezanih s kreditom odobrenim u listopadu 2021. u kojem je sudjelovala – ali je tada stavljena na crnu listu
Moskovski sud zabranio je švicarskoj banci UBS i Credit Suisseu koju je kupila da raspolažu udjelima u svojim ruskim podružnicama. Pokazuju to sudski dokumenti objavljeni na zahtjev ruske "Zenit banke", koja strahuje od gubitaka ako švicarski vjerovnici napuste Rusiju, prenosi Reuters.
Banka Zenit predala je izjavu sudu u kojoj navodi kako vjeruje da se ruske podružnice UBS-a i Credit Suissea spremaju prekinuti svoje poslovanje u Rusiji. To bi rusku banku izložilo mogućim gubicima u vezi s kreditom odobrenim u listopadu 2021.
Ruska banka zatim se pridružila sporazumu o osiguranju sindiciranog zajma poljoprivrednoj tvrtki Intergrain sa sjedištem u Luksemburgu, za koju je Credit Suisse djelovao kao agent zajma.
U studenom 2021. Zenit banka je Intergrainu prebacila 20 milijuna dolara. No, nakon zapadnih sankcija banci, “Credit Suisse” ju je obavijestio da joj neće prenijeti isplate po kreditu za “Intergrain”.
Credit Suisse i UBS odbili su komentirati to pitanje na upit Reutersa.
Sudski dokumenti također pokazuju da je Zenith banka podnijela zahtjev za privremene mjere, tražeći od suda da zaplijeni sredstva koja pripadaju Credit Suisse i UBS, kao i da im zabrani raspolaganje dionicama.
Zahtjev ruskog vjerovnika za oduzimanjem sredstava nije udovoljen, a sljedeća sudska rasprava zakazana je za 14. rujna.
Prošlog je tjedna moskovski sud zaplijenio imovinu američkog Goldman Sachsa u Rusiji, uključujući 5 posto udjela u Dječjem svijetu, najvećem trgovcu igračkama u zemlji.
U međuvremenu, ruska rublja je posljednjih mjeseci oštro deprecirala, a središnja banka zemlje je uskočila kako bi pokušala zaustaviti pad, izvještava Associated Press.
Do sada su se vlasti suzdržavale od djelovanja jer je slabljenje rublje pogodovalo proračunu. Međutim, slabija valuta također nosi opasnost od viših cijena za obične ljude, a vlada se konačno uključila kako bi pokušala spriječiti taj trend.
Associated Press ističe ključne čimbenike o tome što se događa s rubljom:
Osnovni ekonomski čimbenici igraju ulogu, ali stvari tu ne završavaju. Rusija prodaje manje u inozemstvu - uglavnom odražavajući pad prihoda od nafte i prirodnog plina - i uvozi više. Kada se roba uvozi u Rusiju, ljudi ili tvrtke moraju prodavati rublje za stranu valutu kao što je dolar ili euro, a to snižava rublju.
Trgovinski suficit Rusije (što znači da prodaje više robe drugim zemljama nego što kupuje) se smanjio, a trgovinski suficiti imaju tendenciju da podržavaju nacionalne valute. Rusija je imala veliki trgovinski suficit zbog visokih cijena nafte i pada uvoza nakon invazije na Ukrajinu. Međutim, cijene sirove nafte pale su ove godine, a Rusiji je također sve teže prodavati svoju naftu zbog zapadnih sankcija, uključujući ograničenja cijena sirove nafte i naftnih derivata poput dizela.
“Znatno slabiji priljev strane valute zbog pada izvoza ključni je faktor” u deprecijaciji rublje, prema Kijevskoj školi ekonomije.
U međuvremenu, gotovo godinu i pol nakon početka rata, ruski uvoz se počeo oporavljati dok Rusi pronalaze načine zaobići sankcije. Dio trgovine preusmjerava se preko azijskih zemalja koje se nisu pridružile sankcijama. Uvoznici, s druge strane, pronalaze načine za transport robe kroz susjedne zemlje kao što su Armenija, Gruzija i Kazahstan.
U isto vrijeme, Rusija je povećala izdatke za obranu, primjerice ulijevanjem novca u tvrtke koje proizvode oružje. Tvrtke moraju uvoziti dijelove i sirovine, a dio državnog novca nađe put do džepova radnika, uglavnom zato što se zemlja suočava s nedostatkom radne snage. Sama državna potrošnja, zajedno sa spremnošću Indije i Kine da kupuju rusku naftu, pomaže ekonomiji zemlje da radi bolje nego što su mnogi očekivali. Međunarodni monetarni fond naznačio je prošlog mjeseca da predviđa rast ruskog gospodarstva od 1.5 posto ove godine.
Slabija rublja pogoršava inflaciju jer poskupljuje uvoz. A slabost rublje se sve više prenosi na ljude kroz cijene koje plaćaju. Inflacija je u zadnja tri mjeseca dosegnula 7.6 posto, unatoč ciljanoj razini središnje banke od 4 posto.
Više kamate poskupjet će dobivanje kredita, a to bi trebalo ograničiti domaću potražnju za robom, uključujući uvoz. Tako Ruska središnja banka (RBC) pokušava ohladiti domaće gospodarstvo kako bi smanjila inflaciju. Banka je podigla svoju referentnu kamatnu stopu s 8.5 posto na 12 posto na jučerašnjem izvanrednom sastanku nakon što je ekonomski savjetnik Kremlja kritizirao deprecijaciju rublje.
Ruski izvoz se smanjio jer su zapadni saveznici bojkotirali rusku naftu i nametnuli gornju cijenu za njezinu isporuku drugim zemljama. Sankcije sprječavaju osiguravatelje ili logističke tvrtke (od kojih je većina sa sjedištem u zapadnim zemljama) da rade s ugovorima za rusku naftu iznad 60 dolara po barelu.
Ograničenje i bojkot, nametnuti prošle godine, prisilili su Rusiju da prodaje s popustom i poduzme skupe mjere kao što je kupnja flote "tankera duhova" koji su izvan dosega sankcija. Rusija je također zaustavila većinu prodaje prirodnog plina Europi, svom najvećem kupcu.
Prihodi od nafte smanjili su se za 23 posto u prvoj polovici godine, ali Moskva i dalje zaradi 425 milijuna dinara dnevno od prodaje nafte, podaci su Kijevske škole ekonomije.
Međutim, više cijene nafte nedavno su poslale ruske zalihe iznad gornje granice cijena, navodi Međunarodna agencija za energiju (IEA) u svom izvješću za kolovoz.
Nastavak uvoza pokazuje da Rusija pronalazi načine zaobići sankcije i bojkot. Poskupilo je i otežalo, ali ako nekome treba iPhone ili zapadnjački auto, može ga naći. Dakle, deprecijacija rublje je posljedica sankcija, uspješnih pokušaja da se zaobiđu njihovi učinci i vojnih napora Moskve.
"Jeftinija rublja djelomično odražava posljedice sankcija, ali ne ukazuje na temeljnu gospodarsku krizu", rekao je Chris Wafer, izvršni direktor Macro Advisory Partnersa.
Zapravo, deprecijacija rublje pomogla je vladi na neke važne načine.
Niži tečaj znači više rubalja za svaki dolar koji Moskva dobije od prodaje nafte i drugih proizvoda. Time se povećava novac koji država može potrošiti na obranu i socijalne programe s ciljem ublažavanja učinaka sankcija na narod Rusije.
“Ono što su središnja banka i ministarstvo financija učinili u posljednjih nekoliko mjeseci jest pokušaj nadoknaditi pad dolarske vrijednosti prihoda od nafte slabijom rubljom kako bi deficit u obliku potrošnje bio obuzdan i upravljiviji, ističe Wafer .
Usred sankcija i ograničenja iznošenja novca iz zemlje, tečaj rublje uglavnom je u rukama središnje banke, koja može savjetovati velike izvoznike kada da zamijene svoju zaradu u dolarima za ruske rublje.
Kada je rubalj prešao prag od 100 rubalja za dolar, Kremlj i Centralna banka povukli su crtu.
"Slabost je bila planirana, ali je otišla predaleko i oni žele vratiti stvari", dodao je Wafer, koji je rekao da će se rublja u nadolazećim mjesecima trgovati u sredini raspona od 90 rublja za dolar, otprilike gdje vlada to želi.
Inflacija uzrokovana devalvacijom rublje pogodila je siromašnije ljude više od ostalih jer oni troše više svojih prihoda na osnovne potrepštine poput hrane.
Putovanja u inozemstvo – u kojima uglavnom uživa manjina stanovnika uspješnih gradova poput Moskve i Sankt Peterburga – postaju mnogo skuplja zbog slabe rublje.
U svakom slučaju, javni bijes bio je ograničen s obzirom na mjere koje su nametnule vlasti kako bi kritizirale vojnu "operaciju", uključujući prijetnju zatvorom.
Ilustrativna fotografija Pixabaya: https://www.pexels.com/photo/bank-banknotes-bills-business-210705/
