O le “gagaua malulu” o se motu malulu i le Vasa Pasefika mai le talafatai o Ekuatoa. Na o le pau lava le vaega o le sami o le lalolagi e malulu, o se mealilo moni e mafai ona faia se sao taua i suiga o le tau.
Ua mafanafana le sami ona o tau suiga: o le mea lena na taʻu mai e saienitisi ia i tatou mo le tele o tausaga. E ui o le Sami Metitirani ma le Atelani i Matu o loʻo faʻamauina faʻamaumauga mo le mafanafana, o loʻo iai pea se faʻalavelave: o se vaega o le Vasa Pasefika lea, e tetee atu i manatu uma, o loʻo malulu. Ma sa i ai mo le tolusefulu tausaga talu ai. O se mealilo moni, e oʻo lava i faʻamatalaina "o le fesili sili ona taua e leʻi taliina i le matata o le climatology" e le tagata tomai faapitoa i le Iunivesite o Colorado Pedro DiNezio, faʻatalanoaina e le aufaasālalau. New Scientist, lea e taulaʻi atu se mataupu i “le laulaufaiva malulu” o le Pasefika.
O le mea mulimuli, lea na maua i le 1990s ma faʻalautele atu i le tele o afe kilomita. Mo se taimi umi, na mafua ona o le tele o suiga faanatura o le itulagi: o le vasa tele ma loloto i luga o le paneta, lea e masani ona sili atu le malulu (5 i le 6 ° C) itu i Sasaʻe, poʻo le itu i Sisifo o le talafatai. Amerika i le itu Asia, nai lo le itu i Sisifo. Ae o isi saienitisi, e pei o Richard Seager o le Iunivesite o Columbia i Niu Ioka, ua latou faʻaalia o lenei faʻafefe malie e le o se mea masani, ma e mafai ona mafua mai i isi mea, e le o iloa, faʻalavelave e fesoʻotaʻi ma le 'gaoioiga a tagata. O le faʻafitauli o loʻo i ai: o lenei laulaufaiva malulu o loʻo paʻu tikeri (0.5°C i le 40 tausaga) ma matou te le iloa pe aisea, e ui lava ua 30 tausaga o matou vaʻaia. Se'i vagana ai o lenei mea mata'utia e mafai ona i ai ni a'afiaga ogaoga, lea e le o amanaia e fa'ata'ita'iga o le tau i le taimi nei, e pei ona lipotia mai e le aufaasālalau faasaienisi.
O le fa'alavelave o le le iloa pe aisea ua tupu ai lenei maalili o lona uiga tatou te le iloa foi po o afea e taofi ai, pe o le a faʻafuaseʻi ona liliu i le mafanafana. E iai a'afiaga i le lalolagi atoa. O le lumanaʻi o le laulaufaiva malulu e mafai ona iloa pe o Kalefonia o loʻo taofiofia e le lamala tumau poʻo Ausetalia e ala i afi mataʻutia. E aʻafia ai le malosi o le vaitau o timuga i Initia ma avanoa o le oge i le Horn o Aferika. E mafai fo'i ona suia le tele o suiga o le tau i le lalolagi atoa e ala i le fa'avasegaina o le ma'ale'ale o le atemosifia o le lalolagi i le si'itia o kasa kasa.
Ona o nei mea uma, e le o se mea e ofo ai le taumafai o saienitisi o le tau e suʻe le mea o loʻo tupu ma le faʻateleina o le faanatinati.
O le Pasefika, e sili atu nai lo fanua uma
O le Vasa Pasefika o lo'o tumau pea le lilo, o le vasa tele ma loloto i luga o le paneta - e matua tele lava ma e ufitia ai se vaega tele atu nai lo le tu'ufa'atasi o fanua uma. O le tele o fesuiaiga faanatura o le tau o le Pasefika teropika e aafia ai le tau o le lalolagi atoa, ma le iloaina o le a tali atu i le faateleina o le kasa oona i le siosiomaga o se luitau tele.
E tusa ma le tolu i le lima tausaga, e alu atu ai le Pasefika mai le La Niña, ma le malulu o le vai i luga o le sone equatorial, i le El Niño, lea e sili atu le mafanafana o nei vai nai lo le masani. O lenei taamilosaga, e taʻua o le El Niño Southern Oscillation, poʻo le ENSO, e mafua mai i suiga i mamanu o matagi o le sami ma le feʻaveaʻi o vai mai le fola o le sami malulu i luga o le mafanafana.
Ua faaopoopo i ai le Pacific decadal oscillation (PDO), o se fesuiaiga o le vevela o le sami i luga o se vaitaimi o le 20 i le 30 tausaga, o le mea tonu na mafua ai e le o mautinoa, ma o ona aafiaga e tutusa ma le ENSO.
Le masini e mafua ai le PDO. e lei malamalama lelei lava. Fai mai o le vaega manifinifi pito i luga e mafanafana i le taumafanafana i luga o le sami e puipuia ai le vai malulu i le loloto ma e tele tausaga e alu aʻe ai.
O a'afiaga o vaega malulu ma mafanafana e iloagofie i le tau o Amerika i Matu. I le va o le 1900 ma le 1925, i le taimi o se vaega malulu, sa maualalo le vevela o tausaga taʻitasi. I le tolusefulu tausaga na sosoo ai ma se vaega mafanafana, na sili atu le malulu o le vevela. Sa fa'amaonia le ta'amilosaga i taimi ta'itasi mulimuli ane
O nei fesuiaiga e faʻalavelaveina ai le faʻatusatusaina o faiga umi. O le mea lea, ina ua latou iloa lenei mea "gagaua malulu" i le 1990s, na mafua ai e le au suʻesuʻe lona i ai i le tele (ae masani) fesuiaiga o le itulagi.