14.8 C
Brussels
Aso Toonaʻi, Me 4, 2024
EuropeFa'ate'aina i Rwanda: tagi ina ua uma ona fa'ataga le tulafono a Peretania

Fa'ate'aina i Rwanda: tagi ina ua uma ona fa'ataga le tulafono a Peretania

FA'AALIGA: O faʻamatalaga ma manatu o loʻo toe faia i totonu o tusiga o mea ia o loʻo taʻu mai ai ma o latou lava matafaioi. Lomiga i The European Times e le otometi le faauigaina o le faamaoniga o le manatu, ae o le aia tatau e faailoa ai.

FA'ALI'ILIGA FA'AVAE: O tala uma i totonu o lenei 'upega tafa'ilagi o lo'o lomia i le gagana Peretania. O fa'aliliuga fa'aliliu o lo'o faia e ala i se fa'agasologa otometi e ta'ua o fa'aliliuga neural. Afai e masalosalo, faʻafeiloaʻi i taimi uma le tusiga muamua. Faafetai mo le malamalama.

Na viia e le Palemia o Peretania Rishi Sunak le vaetamaina, i le po mai le Aso Gafua, Aperila 22 e oo i le Aso Lua, Aperila 23, o le tulafono taufaaofi e mafai ai ona tuliesea i Rwanda o tagata saili sulufaʻi ua ulufale faasolitulafono i Peretania.

Na faalauiloaina i le 2022 e lona malo Conservative ma tuuina atu o se elemene autu o lana faiga faavae e tetee atu ai i femalagaaiga faasolitulafono, o lenei faiga e faamoemoe e auina atu tagata malaga na taunuu faasolitulafono i Peretania i Rwanda, e tusa lava po o le a lo latou atunuu na tupuga mai ai. O le a tuʻuina atu i le atunuʻu Aferika i Sasaʻe e iloilo a latou talosaga sulufaʻi. I soo se tulaga, o le a le mafai e tagata talosaga ona toe foi i Peretania.

“Ua fa’amaonia manino mai e le tulafono afai e te sau fa’asolitulafono i’inei, e le mafai ona e nofo,” o le fa’aaliga lea a Rishi Sunak. I le Aso Gafua, na faamautinoa atu ai e le Palemia o lana malo ua "sauni" e tuliesea tagata saili sulufaʻi i Rwanda. “O le malaga muamua o le a alu ese i le sefulu i le sefululua vaiaso,” o lana tala lea, o lona uiga o se taimi ia Iulai. Fai mai a ia, o nei faigamalaga na mafai ona amata muamua "pe ana le faʻaaluina e le Leipa le vaiaso e tolopo ai le pili i le Maota o Alii i se taumafaiga e poloka atoa." "O nei vaalele o le a alu ese, e tusa lava po o le a," na ia finau ai i le taimi o le fonotaga a le au tusitala aʻo leʻi faia le palota.

Ua fa'aputuina e le malo le faitau selau o tagata ofisa, e aofia ai ma fa'amasino, e fa'agasolo vave so'o se apili mai tagata malaga mai fa'asolitulafono ma ua tatalaina le 2,200 nofoaga e taofia ai a'o iloiloina a latou mataupu, o le fa'aaliga lea a le Palemia. "Vaalele Sia" ua uma ona tusi, na ia faaopoopo mai ai, ona o le malo na lipotia mai na tauivi e faatalitonu kamupani vaalele e saofagā i le faateʻaina. O le vaalele muamua na tatau ona alu ese ia Iuni 2022 ae na faalēaogāina ona o se faaiuga a le European Court of Human Rights (ECHR).

O le a le tele o le tau a Peretania?

O lenei tusitusiga o se vaega o se feagaiga fou lautele i le va o Lonetona ma Kigali, lea e aofia ai le tele o tupe totogi i Rwanda e faafesuiai mo le talimalo o tagata faimalaga. E leʻi faʻaalia e le malo le tau atoa o le poloketi, ae e tusa ai ma se lipoti na tuʻuina atu ia Mati e le National Audit Office (NAO), o le leoleo o tupe faʻaalu a le malo, e mafai ona sili atu i le £ 500 miliona (sili atu i le € 583 miliona).

“O le a totogi e le malo o Peretania le £370 miliona [€432.1 miliona] i lalo o le faiga faapaaga i le va o Peretania ma Rwanda, se faaopoopoga £20,000 i le tagata, ma le £120 miliona pe a toe siitia le uluai 300 tagata, faaopoopo le £150,874 i le tagata mo le faagasologa. ma tau o galuega,” o le aotelega o le NAO. O le a totogi e Peretania le £ 1.8 miliona mo le 300 muamua o tagata malaga mai fafo. O se fua faatatau ua ita ai le vaega faaupufai a le Leipa. O le ta’imua i palota mo le faigapalota o lo’o loma nei, ua folafola mai e le Leipa o le a suia le polokalame lea ua manatu e taugata tele. Ae ui i lea, na faamautinoa e le Palemia o lenei faiga o se "tupe lelei."

E Faapefea Ona Tali Atu Kigali?

Na faaalia e le malo o Kigali, le laumua o Rwanda, le “faamalieina” i lenei palota. O pulega a le atunuu ua “naunau e faafeiloai tagata ua siitia atu i Rwanda,” o le tala lea a le sooupu a le malo o Yolande Makolo. "Sa matou galulue malosi i le 30 tausaga talu ai e avea Rwanda o se atunuu saogalemu ma saogalemu mo tagata Rwanda ma tagata e le o ni Rwanda," o lana tala lea. O lea la, o lenei feagaiga fou ua talanoaina ai faaiuga a le Faamasinoga Maualuga a Peretania, lea na manatu o le uluai poloketi e le tusa ai ma le tulafono ia Novema.

O le faaiuga a le faamasinoga e faapea o tagata malaga mai e lamatia le tuliesea mai Rwanda i lo latou atunuu na tupuga mai ai, lea e ono feagai ai ma sauaga, lea e solia ai le Mataupu 3 o le European Convention on Human Rights i sauaga ma faiga le alofa, lea e saini ai Peretania. . O le tulafono o loʻo faʻamatalaina nei Rwanda o se atunuʻu lona tolu saogalemu ma taofia ai le faʻafoʻiina o tagata malaga mai lenei atunuʻu i lo latou atunuu na tupuga mai ai.

4. O ā Faiga Faava-o-malo?

O lenei palota e sau ona o se faʻalavelave fou na tupu i le Aso Lua i le English Channel ma le maliliu o le itiiti ifo ma le toʻalima tagata malaga, e aofia ai se tamaititi 4-tausaga le matua. Ua talosagaina e le UN le malo o Peretania e "toe iloilo lana fuafuaga." O le Komesina Maualuga a le UN mo Aia Tatau a Tagata, Volker Türk, ma lana paaga e nafa ma tagata sulufai, Filippo Grandi, na valaau atu i le malo, i se faamatalaga, "ia faia ni faiga aoga e tetee atu ai i le tafe mai o tagata sulufai ma tagata faimalaga, e faavae i luga o le galulue faatasi ma le faaaloalo faavaomalo. mo tulafono faava o malo o aia tatau a tagata.”

"O lenei tulafono fou e matua faʻaleagaina ai le tulafono o le tulafono i Peretania ma faʻatulagaina se faʻataʻitaʻiga mataʻutia i le lalolagi atoa."

Volker Türk, Komesina Maualuga a le UN mo Aia Tatau a Tagata i se faamatalaga Ua faamatalaina e le Komesina o Aia Tatau a Tagata o le Fono a Europa, Michael O'Flaherty, lenei tulafono o se "se osofaʻiga i le tutoatasi o le faamasinoga." Na taʻua e le Amnesty International UK o se "faalumaina faaleatunuu" lea "o le a tuua ai se pisia i le igoa tauleleia o lenei atunuu."

O le peresitene o le Amnesty International Farani, na ia faitioina "se taufaaleaga e le mafaamatalaina" ma le "pepelo" e faavae i luga o se pepelo, o Rwanda ua manatu o se atunuu saogalemu mo aia tatau a tagata. O loʻo faʻamauina e le NGO mataupu o le taofia faʻafuaseʻi, sauaina, ma le taofiofia o le saolotoga o le faʻaalia ma le faʻapotopotoga i Rwanda, "na ia lisiina. E tusa ai ma lana tala, "o le faiga o le sulufaiga e matua sese" i Rwanda e iai "tulaga lamatia o le toe faafoi mai faasolitulafono."

- Faasalalauga -

Sili atu mai le tusitala

- FA'AALIGA FA'AVAE -spot_img
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -
- Faasalalauga -spot_img
- Faasalalauga -

Tatau faitau

Tala fou

- Faasalalauga -